Univerzitetski klinički centar (UKC) u Ljubljani, najveći bolnički centar u Sloveniji, primjer je po kojem bi se Klinički centar “Majka Tereza” u Skoplju mogao spojiti i funkcionisati, najavio je ministar zdravlja Arben Taravari.
Nakon ukidanja organizacionih direktora klinika , Taravarijeva namjera je da iskoristi tamošnji uspješan model i da ga preslika u planiranu reformu najveće zdravstvene ustanove u Sjevernoj Makedoniji, poznate kao Državna bolnica.
Obrazloženje je da ako se sadašnje zasebne klinike spoje u jedno pravno lice, smanjiće se troškovi, olakšati funkcionisanje, povećati efikasnost, za razliku od ranije kada je bilo 33 zdravstvene ustanove, 33 Upravnog odbora i 66 direktora.
Samo plate organizacionih direktora koštaju državu pola miliona evra godišnje.
„Imamo skoro isti broj stanovnika kao Slovenija, iste geografske veličine i dobro je vidjeti njihova iskustva. Za dvije do tri sedmice idemo u posjetu Sloveniji, da vidimo kakva su dobra iskustva kako bismo krenuli u proces spajanja Kliničkog centra”, najavio je Taravari na brifingu za novinare.
Odgovornost u Sloveniji, politika i korupcija u Sjevernoj Makedoniji
Dr Kliment Dayoski iz Ohrida je hirurg na Univerzitetskom kliničkom centru u Ljubljani, gde je otišao pre 16 godina. Za RSE objašnjava podjelu tamošnjih klinika: prvo postoji hirurška klinika, koja uključuje sve hirurške grane. Na čelu ordinacije stoji upravnik, koji bi trebao biti profesor ili docent, a svaka posebna hirurška grana ima svog predstavnika u upravi.
Sledi Urgentni deo, sa ambulantama hitne pomoći, koji takođe ima predstavnika u upravi. Oko 70-80 posto ovog dijela pokrivaju pripravnici. Tu nema privatne specijalizacije.
Tu je i hirurg koji operiše samo hitne slučajeve, reanimacijski tim i anesteziolog.
„UKC Ljubljana je jedan od najboljih centara na Balkanu jer ima dosta edukacije za doktore, dobro smo povezani sa evropskim klinikama, prate se savremeni trendovi u medicini, na istom smo nivou kao Nemačka i Švajcarska, npr. . UKC Ljubljana ima 10.000 zaposlenih. Svima je na čelu jedan direktor sa menadžerskim timom i to funkcioniše“, rekao je Dayoski za RSE.
Prema njegovim riječima, u Sloveniji ima problema, posebno s nedostatkom ljekara, listama čekanja, sa politikom koju država želi da provodi uprkos protivljenju ljekara – ali nema pristrasnosti i korupcije kao u Sjevernoj Makedoniji.
“Koliko ćete “počastiti” doktora koji prima 8.000 eura plate?” On čak i ne razmišlja na taj način. Nema stranke, postoji samo promjena direktora. Kada se promijeni direktor, ne mijenjaju se svi ljudi pod njim. Pacijenti se maksimalno uslužuju. Moji roditelji u Makedoniji ne vjeruju u javno zdravstvo. U Sloveniji je to povjerenje na visokom nivou“, kaže Dayoski.
Dr Igor Balevski je kardiolog, stručni voditelj odjela za interventnu kardiologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Mariboru. U svojoj profesionalnoj karijeri prošao je nekoliko stepenica u slovenačkom zdravstvenom sistemu – na UC Ljubljana je diplomirao na Medicinskom fakultetu u Skoplju i specijalizirao internu medicinu. Osim toga, postao je subspecijalista kardiologije i vaskularne medicine. Prije deset godina doktorirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani.
Slovenački zdravstveni sistem je, kaže, uspješan jer je dobro organizovan.
“To je sistem osnovnog i kontinuiranog obrazovanja, sistem odgovornosti. Velika sredstva se ulažu u opremanje bolnica, provode se iskustva uspješne prakse iz drugih zemalja, a politika je uključena u sve to, ali ne na svim nivoima kao kod nas, od portira do direktora“, rekao je Balevski za Radio Slobodna Evropa (RSE) .
Prema njegovim riječima, makedonsko zdravstvo tone posljednjih 30 godina “jer imamo hiperprodukciju nekvalitetnih kadrova, nenormalnu partijsku pripadnost i zato što mislim da smo nepovratno uništili sistem koji je radio iz bivše države”.
Kada je Balevski prije 22 godine otišao u Sloveniju, bila je mala razlika između slovenačkog i makedonskog zdravstva. Kaže da je u nekim granama medicine makedonsko zdravstvo bilo i bolje. Sada je, prema Balevskom, razlika ogromna i nastaviće da se povećava.
„Jako dobro poznajem situaciju u Makedoniji, uništena su čitava odeljenja, čitave bolnice i veoma je teško ponovo ih obnoviti. Obrazovan doktor zlata vredi . Oprema je manje bitna, iako imamo opremu“, kaže Balevski.
Prema njegovim rečima, Klinički centar u Skoplju može da implementira sistem ne samo kao u Sloveniji, već i kao u Nemačkoj i Skandinaviji – ako ima kapaciteta za tako nešto.
“Optimista sam i znam da je sve moguće ako se hoće, a nadam se da će i ovdje biti uspješno.” Međutim, ne partijskim, ne sa tri medicinska fakulteta, ne daj Bože sa četvrtim, ne sa etničkom zastupljenošću. Ali, uz mnogo rada, puno učenja, politike samo po potrebi, sa stabilnim sistemom zasnovanim na nauci i radu. Uspjeh će biti neizbježan, ali trebat će vremena. U tom Kliničkom centru radila su svjetska medicinska imena i znam da se to opet može postići, samo treba poželjeti. Neće biti lako“, rekao je Balevski za RSE.
Mnogo pokušaja, novi rok od godinu dana
Godinu dana je rok koji je novi ministar zdravlja najavio kao period u kojem bi se klinike u Kliničkom centru “Majka Tereza” mogle ponovo ujediniti.
Spajanje bi uskoro trebalo da prođe kao odluka Vlade, najavio je Taravari.
Razgovori o vraćanju “starog” Kliničkog centra počeli su nakon što su propali pokušaji prethodnih vlada da izgrade novi Klinički centar u Skoplju. Izgradnja novog kliničkog centra, koja je prije 15 godina najavljena kao kapitalni projekat, ostala je samo na papiru kao studija izvodljivosti.
A Fatmir Majiti, Taravarijev prethodnik, obećao je da će se klinike spojiti početkom 2024.
“Jedva čekam da se to dogodi.” Neće biti gubitaka poput onih zajedničkih službi od 20 miliona evra, koje ne znaju šta rade. Tačno će se znati šta se radi, uštede će biti i veća saradnja između klinika . Bilo je tu i ranije i to je bila dobra stvar”, rekao je Majiti.
Onda je smijenjen, došla je tehnička vlada i spajanje nije obavljeno.
Spajanje Kliničkog najavio je bivši ministar zdravlja Venko Filipče , a reorganizacija najvećeg kliničkog centra bila je prioritet i za njegovog “nasljednika” Bekima Salija .
U postojećem kompleksu klinike “Majka Tereza” učestalost je preko 800.000 pacijenata godišnje.
