Na press konferenciji i mirnim protestima održanim sinoć, 08.08. u Busovači, građani i aktivisti izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog nastavka planova za izgradnju male hidroelektrane (mHE) Obarnica na rijeci Lašvi. Pored brojnih ekoloških i društvenih razloga za obustavu projekta, posebna pažnja je usmjerena na činjenicu da je novi investitor dobio Rješenje o odobrenju Studije o procjeni uticaja na okoliš na temelju saglasnosti koje su date prije više od deset godina, starom investitoru.
Saglasnosti koje su bile ključne za odobrenje ovog projekta, uključujući onu od Udruge sportskih ribolovaca Busovača, date su u vrijeme kada lokalna zajednica nije bila svjesna svih negativnih posljedica koje male hidroelektrane mogu imati na okoliš. U međuvremenu, kroz iskustvo s izgrađenim mHE na rijeci Lašvi, Udruga i lokalna zajednica su se suočili s brojnim problemima, poput degradacije ekosistema i smanjenja biološke raznolikosti. Sada, u potpunosti svjesni tih posljedica, Udruga sportskih ribolovaca Busovača odlučno se protivi nastavku projekta.
„Saglasnosti koje su date prije deset godina ne mogu i ne smiju važiti deceniju kasnije, naročito u svjetlu promjena koje su se dogodile u ekološkim, sociološkim i ekonomskim uvjetima. Sve se to mora ponovo ispitati prije nego se krene u realizaciju projekta,“ naglasili su predstavnici Aarhus centra u BiH.
Podnošenjem tužbe protiv Rješenja o odobrenju Studije uticaja na okoliš, Aarhus centar u BiH je već uspio djelimično zaustaviti gradnju, jer novi investitor sada ne može dobiti potrebne dozvole za početak radova. Ovo je ključan korak u zaštiti rijeke Lašve od daljnjeg uništavanja.
Što se tiče već izgrađenih mHE na Lašvi, nažalost, tu se malo može učiniti da se situacija popravi, ali to ne znači da se treba dozvoliti daljnja sistemska devastacija rijeke. Građani, Udruga sporstkih ribolovaca Busovača i Aarhus centar u BiH, odlučni su u svojoj borbi da spriječe daljnju izgradnju i zaštite rijeku Lašvu za buduće generacije.
Ovaj slučaj naglašava važnost stalne i aktivne zaštite okoliša, kao i potrebu za temeljitim preispitivanjem i ažuriranjem saglasnosti i dozvola koje se daju za projekte s dugoročnim utjecajem na prirodu i društvo.
