Azot-dioksid, benzen, toluen, acrolein i hlorovodonik su zagađujuće materije koje prelaze dozvoljene vrijednosti nakon prošlonedjeljnog izbijanja požara na lokalitetu “gudronske jame” kod Modriče. A kako su vrijednosti određenih zagađivača 200, pa čak i 500 puta veće od normalnih, vazduh na području ove opštine i zanično je postao opasan po zdravlje ljudi.
To je bio razlog da se na jučerašnjem (22.08.2024.) sastanku u modričkoj opštini formira radna grupa, sastavljena od predstavnika resornog ministarstva, opštine Modriča i Rafinerije ulja Modriča, kako bi se što je prije moguće vratio normalan život u ovu varošicu. Prije svega, u potpunosti ugasio požar, koji još tinja i riješio problem zagađenja vazduha.
Nakon višedecenijskog odlaganja da se problem „gudronske jame“ u Modriči riješi, sada kada je on eskalirao izbijanjem požara na tom lokalitetu, vlasti na republičkom nivou su se sjetile da, kad su već same nemoćne i nesposobne da riješe problem, da trebaju tražiti donatore. A, kako stvari stoje, čulo se na pomenutom sastanku u Modriči, to nije izgledno ni do kraja godine.
“Na sastanku je razgovarano i o međunarodnim donatorima, pokušava se naći novac da se ovo pitanje riješi. Navodno u januaru se očekuje poziv međunarodnog donatora za uklanjanje štetnih hemikalija i svega ostalog” – izjava je načelnika opštine Modriča Jovice Radulovića.
Portal Antikorupcija je, tragajući za relevantnim sagovornicima koji bi dali konkretnije i preciznije informacije na ovu temu, kontaktirao Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta (DIZB) u Banja Luci, organizaciju koja okuplja biologe, ekologe, geografe, inžinjere zaštite životne sredine, šumarstva, poljoprivrede i svih onih koji prije svega njeguju kulturu izlaska u prirodu i na toj osnovi grade sve ostale aktivnosti kojim se bave.
Pitanja smo postavili predsjedniku DIZB Jovici Sjeničiću, koji i sam živi u blizini modričke “ekološke bombe”.
Antikorupcija: Kakva je trenutna situacija kada je u pitanju Gudronska jama?
Sjeničić: O trenutnoj situaciji mogu odgovoriti sa aspekta građanina i predstavnika NVO sektora, jer je nadležnost nad jamom podijeljena među vlasnicima zemljišta na kojoj se jama nalazi. Što se tiče trenutne vidljive situacije, požari koji su bili uzrok emitovanja štetnih gasova i čestica proteklih dana, ugašeni su i stavljeni pod kontrolu nasipanjem okolnog terena oko jame čime je zatrpana suva vegetacija koja je doprinosila paljenju jame, a ujedno je omogućen lakši pristup vatrogasnim vozilima što do sada nije bio slučaj.
Antikorupcija: Da li se preduzimaju neke mjere na zaštiti stanovnistva?
Sjeničić: Na ovo pitanje već sam djelimično odgovorio. Pored toga, opštinski štab za vanredne situacije dao je par preporuka i smjernica o mjerama zaštite ljudi koliko je to moguće, s obzirom da se radi o zagađenom vazduhu. Mjere se većinom odnose na ponašanje i boravak na otvorenom prostoru.
Antikorupcija: Da li su već registrovani neki zdravstveni problemi kod stanovništva i intervencije zdravstvenih službi?
Sjeničić: Koliko je meni poznato nisu, to je pitanje za zdravstvene službe i njihove evidencije. Mislim da se efekti u ovakvim slučajevima mogu vidjeti tek godinama kasnije, s obzirom da se radi o višegodišnjem problemu i visoko toksičnim i kancerogenim materijama. Međutim, zdravstvene probleme koji se eventualno pojave biće teško dovesti u direktnu vezu sa problemom Gudrona, što je otežavajuće kod utvrđivanja odgovornosti.
Antikorupcija: Kakav je stav Društva po ovom putanju, da li imate neke i, ukoliko imate, koje zahtjeve prema vlasti i nadleznim institucijama?
Sjeničić: Lokalna i republička vlast treba ODMAH da preduzmu sve moguće mjere svako iz svoje nadležnosti, a u cilju zaštite zdravlja stanovništva koje treba da bude prioritet. To znači: utvrditi konačno jasnu nadležnost i obaveze u vezi uklanjanja jame, preduzeti mjere u cilju nalaženja sredstava za uklanjanje sadržaja jame i izvršiti samo uklanjanje i teren rekultivisati. To nije nemoguće kako se predstavlja, susjedne zemlje (npr Slovenija i Hrvatska) su svoje gudronske jame riješile prije 20 i više godina.
Antikorupcija: Da li su, od izbijanja požara u Jami zabilježeni slučajevi odlaska ljudi iz mjesta (ili sklanjanja djece na sigurno) zbog opasnosti od trovanja?
Sjeničić: Neki od mojih poznanika i ja sam uklonili smo najmlađe na nekoliko dana odmah po saznanju da postoji rizik od udisanja vazduha pomiješanog sa toksičnim i kancerogenim gasovima i dimom. O broju nemam predstavu, ali napuštanje Modriče sigurno nije bilo masovno.
Antikorupcija: Da li je ranije bilo ispitivanja kvaliteta tj. zagadjenosti vazduha, zemlje i vode u okolini jame?
Sjeničić: Nisam upućen. Vjerujem da Rafinerija ad Modriča vrši redovno mjerenja parametara životne sredine propisane ekološkom dozvolom, ali u krugu proizvodnog pogona. O rezultatima nisam upoznat. Za mjerenja uticaja jame na životnu sredinu ne znam, a što je sigurno bijeg od odgovornosti i greška.
Antikorupcija: Šta su zapravo prijetnje koje dolaze od Jame tj. njenog sadržaja?
Sjeničić: Kao dio stručne javnosti, i koliko sam upućen na osnovu javno dostupnih podataka, u jami se odlagao kiseli gudron (izgleda kao katran) kao ostatak od prerade korištenih motornih ulja. U tom procesu inače, izdvajaju se nezasićeni ugljovodonici, neka jedninjenja teških metala i organohlorna jedinjena, tu su i ostaci sumporne kiseline i gline. Da li je još nešto odlagano u jamu osim gudrona, kao što se spekuliše, ne znam. U svakom slučaju, radi se o emitovanju isparljivih oganskih jedinjenja u vazduh, koja su kancerogena i toksična. Osim toga u vazduhu je bilo i previše hlodrovodonika i visoka emisija azotdioksida, ugljendioskida i čađi. Koliko je emitovanja nekih zagađivača u tlo i vode teško je reći, jer je sadržaj jame prisutan desetinama godina i moguće da je da dođe u kotnakt i sa podzemnom vodom. Pored toga tu su i drugi problemi a to je neprijatan miris, vizuelano zagađenje jer se nalazi u naselju i bezbjedonosni rizici, jer je sadržaj zapaljiv, moguće je da nasip popusti i da sve probije na okolno zemljište ili vode.
Antikorupcija: Da li je sama dozvola gradnje u blizini Jame, a bez prethodnog rješavanja ovog problema bila greska?
Sjeničić: Uticaj na kvalitet vazduha pokazao se dosta veći nego što smo mogli i da pretpostavimo. Nesumnjivo je da su prve kuće 150-200 m od jame najugroženije, ali vazduh je bio visoko zagađen i u samom centru grada koji je 3 km udaljen od jame.