Na sjednici održanoj 02.09.2024., Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine potvrdila je da je do sada odbijeno ukupno 327 kandidata prijavljenih na javne konkurse za imenovanje predsjednika/zamjenika predsjednika biračkih odbora u osnovnim izbornim jedinicama u Bosni i Hercegovini.
CIK je ranije objavio da je oko 9.000 kandidata ispunilo uslove javnog poziva, te trenutno prolaze obuke kako bi bili spremni za Lokalne izbore 2024. godine, koji će se održati 6. oktobra. Konačna lista potvrđenih kandidata bit će objavljena nakon što se završe sve provjere i utvrdi konačan broj kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.
Rok za prijavu kandidata bio je 16.08.2024. godine, a prema propisima, na što je CIK često upozoravao, kandidat za predsjednika/zamjenika predsjednika biračkog odbora ne može biti član političke partije, niti obavljati dužnost u organima političke stranke, udruženja ili fondacije organizacijski ili finansijski povezanim sa političkom strankom, odnosno ne smije biti uključen u bilo kakve političke aktivnosti.
Međutim, kako je, kada su izbori u BiH u pitanju sve moguće, pa čak i dozvoljeno, brojni politički subjekti se nisu obazirali na ta ograničanje, pa su listom prijavljivali svoje članove i simpatizere na konkurs. Kao odgovor na njihov pokušaj prevare uslijedile su prijave, pretežno od suparničkih političkih subjekata, Koalicije Pod lupom i Transparency International BiH prema CIK-u.
Zbog toga su čak u Doboju, poznatom kao “gradu slučaj” kada su izbori u pitanju, predstavnici političke liste “Za pravdu i red – lista Nebojše Vukanovića” optužili CIK za nesprovođenje pravila o nestranačkim imenovanjima članova biračkih odbora. U svom reagovanju su argumentovano i sa dokazima naveli da je od ukupno 203 osobe koje su se prijavile za pozicije predsjednika/zamjenika predsjednika biračkih odbora u ovoj izbornoj jedinici, njih 122 zapravo pripadnici političkih partija.
Pritom su CIK dostavili i spisak sa imenima kandidata i njihovim funkcijama tokom prethodnih izbornih procesa, koji su već obavljali funkcije u biračkim odborima u korist određenih političkih partija, uprkos tome što su se na ovim, prdstojećim izborima, prijavili kao nestranačka lica.
Takođe, predstavnici liste “Za pravdu i red” navode da prikupljaju dokaze za većinu od preostalih 81 osobu, koje su se prijavile za funkcije u biračkim odborima, kako bi i za njih dokazali stranačku povezanost.
“Ova otkrića predstavljaju ozbiljan problem za funkcionisanje demokratskih institucija i dovode u pitanje integritet izbornog procesa. Kada se u izborni proces infiltriraju stranački interesi pod maskom “nestranačkih” lica, to uveliko ugrožava suštinu slobodnih i fer izbora” – kaže na ovu temu Miroslav Borojević Beli, poznati ovdašnji kritičar lokalnih vlasti i građanski aktivista.
Ipak, kako bi doskočili i ovom izazovu, stranke čiji članovi ili simpatizeri prepoznati kao stranački opredjeljeni, su jednostavno deaktivirali svoje naloge na društvenim mrežema, čime su izbjegle provjere na taj način, da li su osobe identifikovane kao navodni “nestranački kandidati” povezani sa tim političkim subjektima.
