Za učešće na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini koji su zakazani za 6. oktobar ovjereno je 296 političkih subjekat, od čega je 110 političkih stranaka.
Prevedeno na pojedince i pojedinke – učestvuje ukupno 26.089 kandidata/kinja od čega 10.983 ili 42 posto žene, a za načelnike/ce i gradonačelnike/ce od 385 kandidata je kandidovano 29 ili 7,51 žena.
Više se vjeruje muškarcima
Centralna izborna komisija ne može potvrditi kandidatsku listu ako na njoj nema najmanje 40 posto manje zastupljenog pola. Formalno, to je ispunjeno, ali je pitanje koliko će žena zaista i biti izabrano.
– Na birače niko ne može uticati. Same kandidatkinje treba da se potrude da izgrade individualnu prepoznatljivost, da se nametnu, da budu agresivnije jer mi smo patrijarhalno društvo i još uvijek se u politici više vjeruje muškarcima – kaže Vehić Šehić iz Koalicije Pod Lupom.
On smatra da je, s obzirom na društene okolnosti, i 29 kandidatkinja za načelnice i gradonačelnice dobar broj.
– Kada sam ja bio predsjednik CIK-a bilo je izbornih ciklusa u kojima se prijavljivalo 5 žena i budu izabrane možda dvije. Dakle, 29 je još dobar broj, ali mnogo je važnije vidjeti koliko kandidatskih lista nose žene jer time stranke pokazuju svoju opredjeljenost za ravnopravnost – kaže Šehić.
Prema Izbornom zakonu BiH svaka kandidatska lista uključuje kandidate muškog i ženskog pola koji su ravnopravno zastupljeni.
Ravnopravna zastupljenost polova postoji u slučaju kada je jedan od polova zastupljen s najmanje 40% od ukupnog broja kandidata na listi. Kandidati pola koji je manje zastupljen raspoređuju se na kandidatskoj listi na slijedeći način: najmanje jedan kandidat manje zastupljenog pola među prva dva kandidata, dva kandidata manje zastupljenog pola među prvih pet kandidata i tri kandidata manje zastupljenog pola među prvih osam kandidata i tako dalje. No ovo pravilo se ne odnosi na kandidate/kinje za načelnike/ce i gradonačelnike/ce.
U drugom planu
Aktivistkinja Jadranka Miličević iz Fondacije CURE, koja između ostalog zagovara veće učešće žena u politici, kaže da nije iznenađena malim brojem kandidatkinja za načelnice i gradonačelnice.
– Globalni politički odnos prema ženama je takav da se one ne osjećaju dobrodošle u politiku, rast antirodnih politika ih obeshrabruje, a na plakatima i uličnim skupovima se najbolje vidi odnos stranaka prema ženama. One idu okolo, nose letke i cekere, smješkaju se, ali su na plakatima i spotovima u drugom planu, uvijek samo dio tima. Vrlo je malo onih koje imaju svoju vlastitu kampanju i za sada ih nema da na skupovima predstavljaju svoje političke programe – kaže Miličević.
Kaže da je zanimljivo vidjeti koliko žena nosi liste i koliko će ih biti izabrano u opštinska i gradska vijeća.
Nezavisno i hrabro
Prošle godine na lokalnim izborima u BiH koji su održani 2020. godine izabrano je 627 žena što je bilo 18,89% izabranih dok su muškarci činili 81,11% izabranih ili 2.692.
Neke doduše čekaju da ih stranka nominira, a druge, poput Delile Šehinović, nezavisne kandidatkinje za načelnicu Velike Kladuše krenu hrabro same.
Šehinović je na početku kampanje na svom facebook profilu objavila da ne želi živjeti u sredini u kojoj vlada nepravda, a da bi se nešto promijenilo neko mora preuzeti inicijativu.
Činjenica je da žene ne odustaju od svojih prava i borbe.
(Pod) zastupljene
Izborne liste od samo oko sedam posto kandidatkinja, kako naglašavaju iz Fondacije „Družene žene Banja Luka“ pokazuje da su žene i dalje značajno podzastupljene u političkim procesima.
Od 142 općine žene su kandidatkinje u svega njih 28, od čega jedino opština Novo Goražde ima dvije kandidatkinje, i to Milu Petković, koja se bori za svoj treći uzastopni mandat i Jovanu Kovačević.
– Posebno je zabrinjavajuće što čak 114 opština nema nijednu ženu kandidatkinju za najviši položaj u lokalnoj zajednici, što ukazuje na duboko ukorijenjene strukturalne prepreke koje sprečavaju žene da uđu u politiku na lokalnom nivou – navode iz “Udruženih žena Banjaluka”.
Ističu kako“duboko ukorijenjeni patrijarhalni obrasci i dalje dominiraju u političkoj kulturi BiH, sprečavajući žene da napreduju i zauzmu liderske pozicije, jer se njihovo učešće u politici ne podstiče na adekvatan način”.
Osam kandidatkinja za gradonačlenice
Kada je riječ o gradonačelničkim pozicijama, osam gradova u BiH ima ženu kao kandidatkinju na lokalnim izborima.
Iz HDZ BiH dolaze dvije kandidatkinje u trci za rukovodeću poziciju grada – Lucija Pavlović u Bugojnu i Iva Raguž u Čapljini.
Za poziciju gradonačelnice u najvećem gradu Srpske boriće se Jelena Trivić (Narodni front), dok SDS – Volja naroda kao svoju uzdanicu u Prijedoru ima Maju Dragojević Stojić.
Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton imaju po dvije kandidatkinje za gradonačelnice. Dajana Čolić iz Demokratske fronte pokušaće postati gradonačelnica Lukavca, dok je Nihada Okanović kandidatkinja stranke “Naprijed BiH” u trci u Gračanici.
Naša stranka je predstavila Behiju Kulović u Kaknju, dok iz redova SDA Erna Merdić Smailhodžić pretenduje za funkciju gradonačelnice u Zavidovićima.
Stereotipi i predrasude
Iz udruženja “Žene za žene International” Sarajevo naglašavaju kako je mnogo razloga koji utiču na političku participaciju žena.
– Ti razlozi su patrijarhalno društvo, gdje ženama nedostaje podrška porodice, odnosno supruga, zatim stereotipi i predrasude prema ženama u javnom i političkom životu, neadekvatne politike i podrška ženama unutar političkih stranaka, kao i neplaćeni ženski rad u kući te briga o djeci i starijima – naveli su medijima.
Dodaju da je za prosperitet društva neophodno maksimalno uključiti žene u izborni proces i učiniti da budu ravnopravne na svim poljima.
Najviše žena u trci za pozicije načelnice, njih pet, dolazi iz redova SNSD-a (Mila Petković – Novo Goražde, Snežana Ružičić – Jezero, Milka Ivanković – Istočni Drvar, Dušica Runić – Drvar i Bobana Velaga Lipić – Bosanski Petrovac), iz SDS Volje naroda (Maja Dragojević Stojić – Prijedor, Nataša Kušlaković – Donji Žabar, Jovana Kovačević – Novo Goražde, Željka Ikonić – Rogatica i Sanja Đurić – Milići). HDZ je istakao svoje kandidatkinje Mirjanu Golub za načelnicu Fojnice, Ivanu Smoljo za Busovaču, te i Božanu Bilandžiju za Jajce.
Tri kandidatkinje na ovim izborima istupaju kao nezavisni kandidati (Delila Šahinović – Velika Kladuša, Branka Branković – Petrovac i Smiljka Radlović – Bosansko Grahovo).
Po dvije kandidatkinje ima SDP BiH (Emira Karić – Doboj Istok i Jasminka Begić – Doboj Jug), kao i novoosnovana stranka Naprijed BiH (Lejla Karović – Goražde).
Tu su još i Daliborka Matošević iz HDZ 1990 za Usoru, Gorica Rikić (RSS) za Ugljevik.
Stranke Trojke odlučili su aktuelnu gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić kandidirati za mjesto načelnice Novog Sarajeva.
“Ženska mreža BiH” ističe da se o broju kandidatkinja govori samo pred izbore, a o broju žena na rukovodećim pozicijama skoro nigdje i nikad.
– Nažalost, mi smo spremni uložiti u proces ravnopravnosti polova samo deklarativno onoliko koliko nam je potrebno da zadržimo neki povoljan imidž u kontekstu našeg pozicioniranja unutar međunarodne zajednice – kazali su za Nezavisne.
Ističu kako u BiH i ne ne postoje sankcije za neizvršavanje obaveza koje imamo prema uspostavi ravnopravnosti polova na svim nivoima i u svim sferama, te da se stalno krijemo iza komplikovanog administrativnog sistema.
Iskusne načelnice
Zanimljivo je i da neke od kandidatkinja u ovaj izborni ciklus ulaze kao već iskusne na pozicijama načelnica. Tako, pored Mile Petković, u borbu za čak treći uzastopni mandat ulazi i Snežana Ružičić iz opštine Jezero, Milka Ivanković iz najmanje opštine u BiH Istočnog Drvara, ali i Dušica Runić u Drvaru.
Njih četiri su još, pored Nade Ćulap u opštini Odžak, jedine žene koje su vodile svoje lokalne zajednice u prethodne četiri godine, a da su direktno izabrane od strane građana. Podsjećamo, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, zbog specifičnosti izbora za čelnika Sarajeva, nije izabrana neposredno glasovima birača.
Nestašica jabuka
A kako je nekada bilo piše u „Sarajevskom dnevniku“ (kojeg je digitalizovao Digitalni arhiv Infobiro Mediacentra Sarajevo http://www.infobiro.ba/). Vijest od 26. septembra 1945. godine kaže da je u Zenici bila nestašica jabuka. Misterija je otkrivena kad je je jedna odbornica Antifašističkog fronta žena (AFŽ osnovan u decembru 1942. godine) objasnila da su tog dana žene u BiH, prvi put u istoriji, slavile pobjedu svog izvojevanog prava, svoje pravo glasa na izborima, te izjednačenje s muškarcima i da povodom toga prave pitu od jabuka, primaju goste i časte se.
U istom broju je i izjava žena koja je u Drugom svjetskom ratu izgubila izgubila sina i koja kaže da više voli glavu izgubiti, nego ne glasati, jer joj je kad glasa lakše pri duši, čini joj se da je od njega preuzela pušku i nastavila borbu. Tako je bilo 1945. godine.
Podsjetimo, Lokalni izbori u BiH biće održani 6. oktobra, izbori će koštati oko 19 miliona KM.
