Nove izmjene dva zakona dala su veću moć ministrima unutrašnjih poslova i prosvjete u Crnoj Gori.
Tako će ministar unutrašnjih poslova (MUP) Danilo Šaranović birati komisiju za zapošljavanje policajaca, a ministarka prosvete Anđela Jakšić- Stojanović direktore obrazovnih ustanova.
Zakoni su usvojeni u Skupštini 4. septembra uprkos oštrim kritikama opozicije, nevladinog sektora i predsjednika države da se takvim normama otvara mogućnost za dodatnu politizaciju školstva i policije.
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kaže da je jasno u koju svrhu će biti iskorišćeno masovno zapošljavanje kandidata neobučenih za rad u Policiji.
“Ova hitna intervencija mjesec dana prije izbora u Podgorici najbolje otkriva šta se krije iza svega”, rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) .
I predsjednik Sindikata prosvete Radomir Božović kaže da izmjene Opšteg zakona o obrazovanju ostavljaju prostor za sumnju u partijsko kadriranje:
“Posebno u dijelu da ministar može da izabere drugorangiranog ili trećerangiranog kandidata iako prvorangirani može da bude najbolji po svim parametrima, a da ga ministar ne izabere”.
Svi su problematizovali činjenicu da su zakoni izmijenjeni bez prethodne javne rasprave i konsultacija sa nevladinim organizacija koje prate rad tih resora.
Prema dosadašnjem zakonu, direktore škola su birali školski odbori, a novi policijski kadar je dolazio sa Policijske akademije.
Kako će se zapošljavati policajci
Nakon posljednje izmjene Zakona, policajce će zapošljavati komisija koju će birati ministar Šaranović.
Druga izmjena je da kandidati ne moraju imati završenu Policijsku akademiju, kako je do sada bilo propisano.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) kao predlagač tvrdi da su ove izmjene bile nužne zbog hitne potrebe za zaposlenjem nedostajućih 1.500 policajaca.
Bajramspahić smatra da je upravo ta brojka ‘najveća manipulacija’ predlagača izmjena zakona i tvrdi da ne postoji vanredna situacija sa nedostatkom policijskog kadra.
“MUP je ubijedio dio javnosti da su nedostajućih 1.500 službenika ključni i odgovorni za sve propuste u radu, dok se ponašaju kao da postojećih 4.500 službenika ne postoji. I samo da zaposle nove i konačno će moći da rade svoj posao”, kaže Bajramspahić.
Ona smatra da je usvajanje izmjena zakona o unutrašnjim poslovima korak unazad u procesu depolitizacije i profesionalizacije policije.
Bajramspahić kaže i da nova vlast nema kapacitete za upravljanje ljudskim resursima jer za četiri godine nije usvojila kadrovski plan MUP-a.
Naglašava i da usvojene izmjene neće riješiti nedostatak policajaca:
“Desiće se ono što se uvijek desi, nakon svih zapošljavanja rođaka, prijatelja i partijskih aktivista, kadar će i dalje da nedostaje jer neko mora i da radi. Nažalost, u kriznim situacijama se najbolje vidi cijena nipodaštavanja složenosti policijskih poslova.”
Ona tvrdi da je do nedostatka kadra u policiji došlo nakon što je sistematizacijom povećan broj radnih mjesta, a prethodno omogućeno penzionisanje policajaca po povlašćenim uslovima:
“Pa je više stotina službenika je tokom posljednje tri godine napustilo policiju. I novim izmjenama zakona nastaviće se odliv kadra do 2028. godine”, rekla je Bajramspahić.
Način prijema policajaca u službu problematizovao je i predsjednik Jakov Milatović, koji je 20. avgusta odbio da potpiše izmjene Zakona koje je vratio Skupštini na doradu.
Problematizovao je uvođenje zapošljavanja policijskih službenika bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.
Istovremeno je saopštio da komisija MUP-a odnosno ministar, imaju faktički “diskreciono pravo da donose odluke o zapošljavanju velikog broja policijskih službenika, što otvara rizik od dodatne politizacije policije”.
Skupština je ipak ponovo usvojila izmjene Zakona 4. septembra, bez dorade, odbacujući primjedbe predsjednika države.
Šta donosi novi Zakon o obrazovanju
I usvojene izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju tiču se zapošljavanja direktorskog kadra u obrazovnim institucijama.
One su omogućile da direktore škola bira ministarka Anđela Jakšić Stojanović.
Do sada su, na osnovu zakona iz 2023. godine, to radili školski odbori.
No taj model, po ocjeni vladajućeg Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, “nije dao rezultate” pa su predložili izmjene.
Usvojila ih je skupštinska većina na vanrednom zasjedanju 18. avgusta u ponoć.
“Apelujem da ostane na snazi zakonsko rješenje gdje škole biraju svoje direktore”, rekao je predsjednik Jakov Milatović 20. avgusta, i vratio Skupštini zakon na doradu.
Ocijenio je i da ta norma predstavlja korak unazad u odnosu na dotadašnje zakonsko rešenje i nosi rizik od dodatne politizacije školstva.
Kritike je uputio nevladin sektor i opozicija, a poslanica Radinka Ćinćur pozvala na njegovo povlačenje:
„Ovaj zakon je po ocjeni stručne javnosti korak unazad”, kazala je Ćinćur.
Protest zbog usvajanja zakona uputilo je i pet nevladinih organizacija: Akcija za ljudska prava, Juventas, Roditelji, Prima, Forum MNE i Cazas.
Naveli su 21. avgusta da je Skupština, na predlog vladajućeg Pokreta Evropa sad, “unazadila način izbora direktora škola, koje će ponovo birati ministar”.
“Centralizovani izbor direktora škola ponovo omogućava dominaciju političke podobnosti u vaspitno-obrazovnom sistemu. Omogućava se promocija partijskih poslušnika umjesto samostalnih stručnjaka”, navela je grupa NVO u protestu.
Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje je ocijenila da je školstvo ponovo moneta za partijsko potkusurivanje.
Naglasila je da je zakon usvojen bez javne rasprave i po hitnoj proceduri, u ponoć u avgustu kada su poslanici na godišnjem odmoru, s ciljem “da se vrati moć ministru”.
“Da bira i razrješava na stotine direktora obrazovnih ustanova, odnosno da se ovaj sistem dodatno centralizuje i politizuje”, saopštila je Kaluđerović.
Uprkos kritikama parlamentarna većina je ponovo 5. septembra usvojila izmjene Zakona, a predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao da će Milatović morati da ga potpiše jer je to, kako je rekao, njegova obaveza.
Sindikat prosvjete: Ministar može da izabere i slabijeg kandidata
Radomir Božović, predsjednik Sindikata prosvjete navodi da je Sindikat prosvjete nezadovoljan zbog izmjena koje omogućavaju ministru da ne izabere kandidata koji bude najbolji na testu.
“Da ministar ne izabere prvorangiranog, već nekog drugog ili trećeg. I to ostavlja prostor za upadice i uplive političkih partija. A mi hoćemo depolitizaciju, da se politika izbaci iz sistema odlučivanja u školama”.
Prema njegovim riječima izmjenama su samo djelimično uvaženi predlozi Sindikata, između ostalog da kandidati za direktore moraju da polažu poseban test.
Problematično je po njegovim riječima i što će komisiju pred kojom će kandidati za direktore polagati testove birati ministarka.
“Način kako se formira komisija, ko sastavlja taj test sve to ostavlja prostora za neka pitanja i za sumnju u ‘bočne uticaje”, kazao je Božović.
Iako su partije aktuelne vlasti dok su bile opozicija najavljivale diskontinuitet sa praksom Demokratske partije socijalista (DPS) u pravcu depolitizacije institucija i eliminisanja partijskog zapošljavanja, to se nije dogodilo.
Trodecenijska vlast DPS Mila Đukanovića okončana je na izborima u avgustu 2020. kada su parlamentarnu većinu osvojili nedavno rasformirani proruski i prosrpski Demokratski front (DF), Demokrate i Građanskim pokret URA.
Međutim, nove vlasti su smijenile sve direktore obrazovnih institucija, koji su potom pokrenuli sudske postupke zbog nezakonitih razrješenja.
Ista praksa je sprovedena i u državnim institucijama gdje su postavljeni partijski kadrovi nove većine.
