„Ako bi se održao referendum za ulazak Bosne i Hercegovine u EU, 9 od 10 građana Bosne i Hercegovine bi glasalo na referendumu. Za ulazak Bosne i Hercegovine u EU glasalo bi 7 od 10 građana. U prosjeku 8 od 10 građana Federacije BiH i Distrikta Brčko bi glasali za ulazak Bosne i Hercegovine u EU, dok je takvog mišljenja u prosjeku 5 od 10 građana Republike Srpske“, priopćili su iz DEI-a.
U odnosu na ranija istraživanja, ovogodišnje istraživanje, pokazuje da je podrška građana za ulazak Bosne i Hercegovine u EU u blagom padu (71,2 posto). U odnosu na istraživanje u 2022. godini, podrška za ulazak Bosne i Hercegovine u EU manja je za 6,2%, a u odnosu na istraživanje u 2023. godini postotak podrške se umanjio za 2,1 posto. Istovremeno je porastao postotak protivljenja pristupanju Bosne i Hercegovine u EU u odnosu na istraživanje u 2023. godini za 4,5%, navodi se u istraživanju.
Gotovo četiri od deset ispitanih građana Republike Srpske glasalo bi protiv ulaska u EU, a u Federaciji je to gotovo jedan ispitani građanin na uzorku od 1200 ispitanika.
Pridruživanje EU građani podržavaju zbog slobode kretanja ljudi, robe i kapitala, a tek potom slijede garancija trajnog mira i političke stabilnosti te poštovanje zakona.
“Najčešći razlog zbog kojeg građani ne bi glasali pozitivno na referendumu o ulasku Bosne i Hercegovine u EU su veći troškovi života i poreza. Razlozi koji se pored ovog izdvajaju su prevelika centralizacija i iseljavanje stanovništva. Iseljavanje stanovništva zamijenilo je gubitak raznolikosti kultura pogotovo u Republici Srpskoj u kojoj je ovaj razlog bio jedan od najvažnijih za protivno glasanje ulasku Bosne i Hercegovine u EU. Važno je napomenuti da se razlog ‘iseljavanje stanovništva’ nalazi na listi razloga od ove godine”, priopćila je DEI.
Kao najveća prepreka integraciji vidi se politizacija procesa integriranja, a zatim slijede nespremnost na promjene te objektivne prepreke i obimne reforme u svim sferama života.
„U 2024. godini, građane Bosne i Hercegovine su više interesovale teme o mogućnosti korištenja finansijske pomoći EU, a potom utjecaj procesa europskih integracija na svakodnevni život građana i prednost integracije u EU. Građani Federacije BiH su više zainteresirani za teme o mogućnosti korištenja financijske pomoći EU, dok građani Republike Srpske su više zainteresirani za troškove integracije“, navodi se u istraživanju.
Većina građana BiH prepoznala je EU kao najvećeg donatora sredstava u BiH, a drugi najveći donator je – kažu građani – Turska u FBiH i Ruska Federacija u RS.
O europskim integracijama govori se već 20 godina, a posljednja istraživanja pokazuju da opada podrška procesu EU integracija. Vidimo mali trend opadanja.
Tek nešto manje od 40 posto građana misli da će BiH postati članica EU u narednih 10 godina, a nešto manje od 25 posto misli da BiH nikad neće pristupiti Europskoj uniji.
Za unapređenje svakodnevnog života građana najbitnija je borba protiv korupcije (50% ispitanika), smanjenje poreskih opterećenja i uklanjanje prepreka u zapošljavanju (20 posto), reforma pravosuđa (14 posto), i reforma javne uprave (9 posto), navodi se u istraživanju.
Da je EU zainteresirana za pridruživanje BiH zbog prirodnih resursa misli 30 posto ispitanih, a 25 posto misli da je u pitanju osiguranje mira i stabilnosti. Trećina ispitanih misli da EU zanima stručna i sposobna radna snaga i širenje tržišta, priopćio je DEI.
“Nešto manje od polovine građana Bosne i Hercegovine smatra da će EU učvrstiti unutrašnje odnose i nastaviti s proširenjem. Ovo mišljenje je zastupljenije u Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj (54,4 posto vs. 30,7 posto), čiji građani češće od onih iz Federacije BiH smatraju da EU kao integracija neće opstati i da će doživjeti svojevrsnu blokovsku podjelu”, navodi se u istraživanju.
Alen Gudalo, koordinator Inicijative za monitoring europskih integracija Bosne i Hercegovine komentirao je jučer ovo istraživanje na okruglom stolu o EU integracijama u Banja Luci.
“EU je užasna u prezentiranju ideje o sebi, o prezentiranju ideje europskih vrijednosti, prezentiranju dobiti i benefita za građane Bosne i Hercegovine koji dolaze s članstvom u EU. Ako sama EU nije u stanju adekvatno prezentirati te koristi, onda to pogotovo ne možemo očekivati ni od donositelja odluka. Konstantan problem koji prati cjelokupan proces je zadatak za EU. Vidimo projekte koje financiraju, vidimo suradnju sa EU, ali ne vidimo ispunjavanje zadataka prezentiranja temeljnih načela i vrijednosti EU i njene relevantnosti za Bosnu i Hercegovinu”, kaže Gudalo.
Postaje veći interes Europske unije da pridobije ovu regiju od interesa regije da pristupi Europskoj uniji, upravo zato što regija polako isklizava, zaključuje Gudalo.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini tvrdi da su tek protesti u vrijeme očekivanja vizne liberalizacije pokazali šta građanima znači Europska unija.
“Tad je postojao pritisak jer su ljudi željeli da putuju. Imali su konkretna ograničenja a s druge strane veoma opipljiv rezultat. Sad se ne očekuju opipljivi rezultati, a već sada imate situaciju da ljudi odlaze i bez članstva i sele se u EU. Što se ovo više bude razvlačilo, i što problemi u EU budu veći, to će manje rasti interesiranje za članstvo u EU, posebno interesiranje javnosti o tehničkim stvarima pregovora i mehanizma koordinacije”, rekla je Korajlić.
Ne postoji ni interesovanje za krajnji cilj jer ne postoji vjera da će se za skorije vrijeme ili tokom našeg života desiti, zaključuje Korajlić.
