Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH danas, 04.10. u jutarnjim satima, objavio je posljednih 5 izvještaja o provedenim finansijskim revizijama za 2023. iz svog godišnjeg plana za 2024. godinu.
Svih 107 planiranih izvještaja je, dakle, realizovano. Čime je Ured za reviziju postao druga vrhovna revizorska institucija u BiH koja je u potpunosti realizovala svoj plan finansijskih revizija – prethodno je 13.09. svoj, doduše znatno skromniji plan realizovao državni ured za reviziju.
Kuriozitet je da je realizacija krenula prije tačno 4 mjeseca – 04.06.2024. – objavom “obaveznog paketa” od 19 izvještaja o institucijama izvršne i zakonodavne vlasti u FBiH.
107 izvještaja objavljeno je u 12 objava različitog broja izvještaja.
Ovakav pristup rezultat je svojevremene odluke da se proces revizije učini transparentnijim i medijima i javnosti pruži mogućnost boljeg uvida u rad institucija nad kojim se vrši revizija, nego objavom svih izvještaja odjednom pa još tek nakon što ih razmotri poslovično neefikasni Parlament.
Značaj ove odluke i novouvedene prakse vidljiv je upravo ovih dana kada se Federalni parlament, zbog gotovo dvogodišnjeg nerada Komisije odgovorne za reviziju (uzrokovanog opstrukcijama i blokadama), sa zakašnjenjem, bavi izvještajima iz finansijske revizije za 2021. i finansijske revizije za 2022., umjesto samo aktuelnim iz finansijske revizije za 2023.
Pošto je bavljenje Parlamenta i njegove komisije izvještajima iz 2021. i 2022. u 2024-oj, manje-više besmisleno čisto formalno odrađivanje zakonske obaveze, bez suštinske vrijednosti (jer su se u nekim institucijama promijenile i okolnosti i ocjene revizora i njihove primjedbe) jedina stvarna vrijednost bila je javna objava tih izvještaja odmah po njihovom nastanku. Što je omogućilo reakciju medija na revizorske nalaze i javni pritisak na neke institucije, koji je bio supstitucija parlamentarnog pritiska, s ciljem realizacije revizorskih preporuka za otklanjanje uočenih nepravilnosti, grešaka i nezakonitosti u radu institucija.
Inače, ocjene iz finansijske revizije za 2023. ponovo potvrđuju ugled Ureda za reviziju kao najkritičnije vrhovne revizorske institucije u BiH, koja ne podliježe političkim uticajima i pritiscima (a posljednje su godine obilovale njima).
Od 107 institucija u kojima je ove godine provedena finansijska revizija u Federaciji BiH, samo 9 (8,41%) ih je dobilo pozitivno mišljenje za obje komponente finansijske revizije – i finansijske izvještaje i usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima. Usporedbe radi, Glavna služba za reviziju javnog sektora RS do sada (a realizovala je tek 53 od 90 planiranih izvještaja) takvih ima 23 (43% od dosad provedenih revizija).
S druge strane, broj institucija koje su od Ureda dobile negativnu ocjenu (koje izriče još samo Glavna služba, ali u znatno manjem obimu) za jednu ili obje komponente finansijske revizije je skoro duplo veći – 17.
Najveći broj institucija ima mišljenje s rezervom – njih 48 (ili 45 % od ukupnog broja revidiranih). Dok je pozitivno mišljenje dobilo još 33 institucije, ali samo za jednu komponentu finansijske revizije (dok je za drugu dobilo mišljenje s rezervom.)
Napomenimo na kraju da je rok za realizaciju bio 30.09., što znači da je Ured ispunio svoj plan sa troipodnevnim zakašnjenjem. No, imamo li u vidu da Parlament i njegova komisija za reviziju kasne čitave dvije godine i da im je Ured “pred zatvorenim vratima” nagomilao 300-tinjak različitih izvještaja (da sad ne spominjemo da rade bez programa rada), ovo kašnjenje možemo smatrati krajnje nebitnim.
(N.N., Revizije info)
