Profesor i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (PMF UNSA), Nusret Drešković, kazao je kako su katastrofalne poplave u dijelovima BiH posljedica i prirodnog i ljudskog djelovanja, ali i uputio oštru poruku političarima za koje kaže kako uopće ‘nemaju elementarna predznanja o ovim problemima‘, ne slušaju znanstvenike, niti se bave ublažavanjem posljedica klimatskih promjena, piše portal Klix.ba.
‘Priroda nije odgovorna za efekte koje proizvodi, a koje je u konačnici inicirao sam čovjek – antropogeni faktor. Živimo u vremenu kada je Bosna i Hercegovina po pitanju klimatskih promjena obojena u crveno. To znači da smo direktno ugroženi klimatskim promjenama, što je prepoznato i u nacionalnim izvještajima o klimatskim promjenama. Dakle, riječ je o nečemu što državi nije nepoznato‘, rekao je.
Profesor je objasnio i zašto se događa da u kratkom vremenu padne tako velika količina kiše.
‘Stalno ukazujemo da zbog rasta zimskih temperatura, koje u prosjeku više nisu ispod nula stupnjeva Celzija, što je slučaj i u Sarajevu, nemamo više padalina u čvrstom stanju, barem nekih mjesec dana. Padaline u čvrstom stanju se događaju, ali se brzo istope zbog upliva toplijih zračnih masa s juga i jugozapada. Otapanje snijega se poklopi s tekućim padalinama koje su posljedica ciklonalnog djelovanja zračnih masa, što za posljedicu ima veliku količinu padalina u kratkom periodu.‘
Urbanističko planiranje
Istakao je da se posljedice prirodnih katastrofa mogu ublažiti samo vrlo preciznim urbanističkim planiranjem, ali da je to nešto u čemu je država potpuno zakazala.
‘Oni čiji bilbordi vise i koji se kunu da će donijeti boljitak to uopće ne primjećuju i o tome nemaju pojma. Nije kvaliteta života u Sarajevu samo u pravljenju zgrada i parkova. Kada su poplave, političari su u tišini, nema ih da se fotografiraju. Nema ih u uništenim naseljima, a trebali su biti tamo‘, rekao je i dodao kako vlasti ne čine ništa po pitanju ublažavanja posljedica klimatskih promjena.
‘Oni koji su preuzeli mandate trebali su razgovarati sa znanstvenicima Sarajevskog univerziteta te planirati jedine moguće mjere. Kao profesor i dekan fakulteta koji proučava ova pitanja još nisam pozvan da razgovaramo i ozbiljno započnemo aktivnosti po ovim pitanjima. (…) Političari nemaju elementarna predznanja o ovim problemima niti nemaju kapaciteta da ih percipiraju. Zbog toga imamo ponavljanje istih scenarija‘, rekao je Drešković.
Građanima je poručio da kao zajednica uopće ne vodimo računa o tome šta su naši primarni interesi.
‘Sjećate li se svibanjskih poplava iz 2014. – nismo naučili lekcije. Situacija je ista – političari se bave sobom i svojim interesima, a zaboravljeni su interesi građana‘, dodaje.
Uloga šuma
Drešković je naglasio kako šume imaju silno važnu ulogu u zaštiti od prirodnih katastrofa.
‘Šume su jedan od ključnih prirodnih faktora koji imaju ulogu regulatora bujičnih tokova. Naime, korijen drveća apsorbira vodu i zadržava vodu u tlu te na taj način sprečava klizišta i odrone. Zbog toga je veoma bitno kako se gazduje šumama. Postoje šumska poduzeća koja samo gledaju oblovinu, a ne ekološku funkciju šuma, koja je ključna za ublažavanje klimatskih promjena‘, naglasio je i dodao da su šume ključne i za ublažavanje posljedica suša jer fotosintetskim procesom snižavaju temperature.
Zato, naglašava profesor Drešković za Klix.ba, prvenstveno treba razmišljati o ekološkoj funkciji šuma, a tek onda o drvnoj masi.
Sličnog je stava i profesor sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu Dalibor Ballian, piše portal Buka.com.
‘Ponovo se desila prirodna katastrofa, svi smo iznenađeni, zatečeni, zbunjeni. Zaboravljamo što mi to radimo prirodi, uništavamo je na svakom koraku. Tako hrvatski ekspert dr. sc. Ognjen Bonacci u svom komentaru napominje da to nismo mogli spriječiti, što je objavio Jutarnji list iz Zagreba. Da, nismo mogli utjecati na kišu, pa smo tako imali veliku količinu vode u kratkom vremenu, što zemlja nije mogla apsorbirati. Ipak, da je naš odnos spram prirode bolji, moglo se zadržati veliki dio vode, ali bujice su nastale na područjima koja su prije par godina više puta opožarena, te ostala nesanirana. Glavna bujica koja je odnijela prugu je nastala na mjestu koje je ispod lokacije na kojoj smo u zadnje dvije godine imali požare‘, otkriva on vezu između dvije vrste nepogoda.
Drveće osim sposobnosti apsorpcije velike količine vode također štiti tlo od erozije. Ballian pored toga ističe da su na drugim mjestima nelegalnim sječama uništene brojne šume.
‘Mjesta na kojima bi trebalo rasti drveće pretvorena su u građevinsko zemljište, te većinom zabetoniranog ili asfaltiranoga tla. Tako da je voda negdje morala oteći, te je nastala bujica. Da smo imali šumu, ona bi primila glavnu količinu vode, smanjila oticanje, te u svakom slučaju ublažila vodeni val. S druge strane, vodotoci su se izlili, a u proteklom periodu smo se istinski trudili da malim hidrocentralama pregradimo sve što se moglo pregraditi. Izbetonirali smo obale rijeka, smanjujući protočni profil, uz komentar: Neće se meni ništa desiti‘, kaže profesor Ballian za portal Buka.com.
