Udruženja građana koja se bave zaštitom prirode na području općine Kakanj danas, 18.10.2024., je zbunila obavijest iz kabineta općinskog načelnika da se od njih traži dostavljanje primjedbi i sugestija po aktu Federalnog ministarstva okoliša i turizma za zahtjev za obnavanjanje rješenja o okolišnoj dozvoli za fabriku za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla i njihovih proizvoda, “Bioorganika” d.o.o. Kakanj.
Informacija o samom lociranju takve vrste fabrike na području Kaknja, pored onih koji godinama ugrožavaju zdravlje ovog gradića, kao što su fabrika cementa, rudnik uglja i drugi, naišla je na nevjericu i ogročenje ekologa i drugih stanovnika Kaknja i prilično negativnu reakciju i komentare. Posebno zbog tvrdnji iz nevladinih organizacija da su predmetni akt od općinskih vlasti dobili danas i da se od njih traži da u toku dana u prijemnu kancelariju općine dostave svoje primjedbe i sugestije, kako bi ih oni dostavili federalnom ministarstvu (???).
“Koliko još oboljelih od raka treba zabilježiti da bi se “sjašilo” sa Kaknja? Je li želite da se iselimo? Kažite otvoreno! Zdrav zrak nemamo, zdravo tlo nemamo, zdravu vodu nemamo! Jeste li normalni? Ovo je za tužbe na veliko, protiv svih koji daju sulude saglasnosti, protiv kantona, Federacije i države” – reakcija je poznate ovdašnje građanske i eko aktivistkinje Hajrije Čobo.
Od eko aktivista su se u mogli čuti i pozivi na proteste, jer, kako ističu, ukoliko se nešto hitno ne preduzme realno je ozbiljno ugrožen opstanak stanovništva na ovom području. Izražavaju i ljutnju na općinske vlasti i načelnika općine Mirnesa Bajtarevića zbog neoglašavanja po ovom pitanju i umirivanju javnosti nakon ove informacije.
Kada je u pitanju informisanje javnosti, portal Antikorupcija.info je nastojao da hronološki utvrdi na koji način je ovdašnja javnost upoznavana sa ovom temom, pa je u tim istraživanjima ustanovljeno da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma 12. septembra putem svoje zvanične internet stranice obavijestilo jedinicu lokalne samouprave Kakanj o podnesenom zahtjevu za izdavanje rješenja o obnovljenoj okolišnoj dozvoli operateru “Bioorganika”. Dostupnim su na svojoj stranici učinili i na uvid, u prostorijama ministarstva, Sektor za okolišne dozvole u Sarajevu. U tom aktu navedeno je da se Primjedbe na Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole mogu dostaviti u pisanoj formi u roku od 30 dana od dana javnog objavljivanja, na adresu Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Nadalje, općina Kakanj je na svojoj službenoj stranici 10. oktobra postavila obavijest po kojoj su akt ministarstva, Javni uvid – zahtjev za obnavljanje rješenja o okolišnoj dozvoli za operatera „Biorganika“ d.o.o. Kakanj zaprimili 20. septembra. Građanima su prenijeli rokove i način dostave primjedbi i sugestija nadležnom ministarstvu.
Kako je došlo do toga da tek danas se o predmetnoj stvari upoznaju NVO i, kako je navedeno u dopisu iz općine, mjesne zajednice koje gravitiraju području Bilješeva, gdje je fabrika locirana, nije uslijedilo reagovanje iz općine na javna prozivanja.
“Možda je to zbog toga što je uz obavijest o javnoj raspravi dostavljen i CD sa Zahtjevom za obnovu okolišne dozvole, pa je trebalo da se on snimi, ne znamo. Pitamo se da li je ta izgrađena fabrika istinski ikada radila, kada je već prije mnogo godina ranije dobila okolinsku dozvolu” – reakcije su eko aktivista, koji su izrazili i sumnje u reference privrednog društva „Bioorganika“ d.o.o. Kakanj, odnosno, bojazan da se, kako navode, radi o fiktivnoj firmi za pranje novca.
Prema istraživanju našeg portala, zagrebačka kompanija “Agroproteinka” je osnivajući 2014. godine u Kaknju firmu pod nazivom “Bioorganika” predstavili svoju djelatnost, naglašavajući da proizvodnju realiziraju u skladu sa evropskim standardima i praksama, da od nusproizvoda animalnog porijekla, između ostalog, proizvode koštano brašno koje izvoze u Egipat, Bangladeš, Vijetnam i druge zemlje. Tvrdili su na prezentaciji, koju je organizovalo 18. jula 2014. godine u sali Općine Kakanj, uz javnu raspravu ocjene Studije o procjeni utjecaja na okoliš u postupku izdavanja okolišne dozvole, da je prosječna plata radnika 2.000 KM, te su pozvali sve zainteresovane da posjete njihove proizvodne pogone u Zagrebu.
Tvrdnje investitora su bile i da neće biti spaljivanja animalnog otpada u Kaknju, a time ni novih opasnih dimnjaka, da će se rad fabrike zasnivati na strogom poštivanju zakonskih propisa i normativa Evropske unije koji se odnose na zaštitu okoline. Isto tako, tvrdnje su bile da će izgradnja ove fabrike donijeti višemilionska ulaganja na području Kaknja, te značajan broj novih radnih mjesta. Argument koji im je trebali ići u prilog, kako je istaknuto, je i to što u Kaknju, kao ni i drugim općinama BiH ne postoji fabrika za preradu animalnog otpada.
Međutim, osim što rad fabrike nije zaživio na obećavani način, prema podacima našeg portala, samo te 2014. godine fabrika je imala pozitivan finansijski godišnji saldo od 8.334 KM i prihod od 128.539 KM. Narednih godina su, prema zvaničnim finanisijkim registrima, firma nije imala pozitivan finansijski rezultat, dok su se prihodi smanjivali, pa ga u 2020. godini nije uopšte bilo, u 2022. godini je iznosio svega jednu KM, a u prošloj 2023. godine deset KM.
Kako će se ova situacija u Kaknju razriješiti teško je prognozirati, eko aktivisti očekuju i traže hitno oglašavanje općinskih vlasti, kao i vlasti ZDK, a putem društvenih mreža započela je široka polemika i kritike prema ova dva nivoa vlasti, lokalnoj i kantonalnoj, kao i prema onima na nivou Federacije BiH.
