Olovljani i dalje piju flaširanu vodu, pribojavajući se da zbog neprirodnog zamućenja rijeke Bioštice u februaru 2023. godine i maju ove godine na lokalitetu “Zeleni Vir” voda kojom se snabdijeva gradski vodovod i dalje nije za piće.
Za oba eko incidenta građani su prst upirali na, nešto više od pola kilometra od vodovoda udaljeni, Rudnik olova „Geomet“, britanske kompanije “MINECO Limited”. Za koji je, i prema njihovom priznanju, utvrđeno da su sa otpadnim vodama zagadili rijeku Biošticu. Tada su uslijedile i intervencije inspekcije, a u prvom slučaju je došlo i do privremenog prekida rada rudnika zbog bojazni da bi jalovište olovne rude koja predstavlja visokotoksičnu materiju zbog visoke koncentracije otrovnog cinka i željeza moglo ugroziti vodosnabdijevanje ne samo građana Olova, već i nizvodno od ulijevanja u rijeku Krivaju, a zatim i u rijeku Bosnu.
Iz rudnika su nakon zamućenja rijeke Bioštice u februaru prošle godine javno priznali da je dno dijela privremenog jalovišta propao i prouzrokovao izlivanje glinovite vode koja je po svemu sudeći podzemnim tokovima stigla do rijeke Bioštice. Odnosno, sumnje su bile da je usljed tadašnje velike hladnoće pukao bazen u kojem se vrši separacija rude olova i ceruzita, te je voda, kroz zemlju, našla put do rijeke koja se nalazi blizu rudnika.
Za zamućenje Bioštice 11.05.2024. godine nije bilo dovoljno dokaza da se ponovo i nedvosmisleno to pripiše rudniku, mada je reporter lokalnog Radio Olova, napravio video snimak i istraživanje, ustanovivši da je zamućena voda u kanjon Bioštice ušla upravo na istom mjestu kao i prošle godine, te da potiče iz rudnika.
Po svemu sudeći ekološki incidenti su uzrokovali probleme u radu rudnika, zbog teškoća u obezbjeđenju okolišne dozvole za njegov rad i pogoršanih odnose sa vlastima lokalne zajednice, pa su se početkom oktobra među radnicima “Geometa” pojavile informacije da vlasnici rudnika planiraju zatvaranje rudnika. Pored nabrojanih, razlozi za tu opciju su vjerovatno bili i to što je ovo privredno društvo sa prosječno zaposlenih 211 radnika, i pored ostvarenih 16.625.428 KM prihoda u 2023. godini, imalo minus u poslovanju od 3.774.245 KM.
Gubici su iskazani i prethodnih godina, pa je, vjerovatno, od uprave i vlasnika ovog privrednog društva, procjenjeno da je jedini izlaz za opstanak i izlazak iz finansijske dubioze, prelazak iz dosadašnje, neisplative metode obrade rude takozvanom gravitacionom metodom na metodu flotacije. No, kako ta metoda zahtijeva upotrebu hemijskih reagenasa, iz lokalnih vlasti su se zbog prethodnih ekoloških incidenata žalili na odluke o dodjeli dozvola ovoj kompaniji novom metodom i tražili su od federalnih organa da ih dodatno preispitaju, kako ne bi bila pričinjena još veća šteta.
Da su spekulacije o mogućem zatvaranju rudnika osnovane pokazalo je i slanje 150 radnika na prinudni godišnji odmor prije dva mjeseca, a zatim je u narednom novembru uslijedilo i davanje otkaza. To je bio povod za protestni skup radnika, zajedno sa članovima njihovih porodica, 11. oktobra pred zgradom Općine Olovo. Sa njima nije bio i direktor Ismar Šabović, niti bilo ko iz upravljačke strukture privrednog društva “Geomet” i grupacije “MINECO Limited”.
Zabrinuti za nastavak rada preduzeća i najavljenu obustavu rada i otkaze, okupljeni su od nadležnih općinskih struktura tražili povlačenje žalbi upućenih nadležnim ministarstvima i agencijama u procesu dobijanja vodnih i drugih dozvola potrebnih za nastavak poslovanje i novu metodu flotacijske prerade rude. Pred protestante je izašao i načelnik Općine Olovo Đemal Memagić, koji je saslušao njihove zahtjeve, pojasnivši da nije samo u pitanju okolišna dozvola, već i ima i drugih problema kada je u pitanju rad rudnika, pomenuvši da rudnik nema obezbijeđenu i vodnu saglasnost od Agencije za vodno područje rijeke Save, neophodnu za rad postrojenja u rudniku. Memagić bez prisutnog direktora i rukovodećih ljudi “Geometa” nije želio da unaprijed obeća da zajedno sa njima od Vlade ZDK zatražiti pomoć u rješavanju situacije, iako je izrazio spremnost da učestvuje u zajedničkoj delegaciji koja bi otputovala u Zenicu.
Međutim, od tada, pa do početka decembra, situacija u “Geometu” se nije razjasnila, čak ni Olovljani nisu sigurni da rudnik radi ili ne, osim što su, kako kažu, do njih došle informacije da je zatvoren.
“Neki od radnika ulaze u krug preduzeća, ne smiju nam reći da li rudnik radi pa makar to bilo sa smanjenim obimom rada. Ne znamo da li samo održavaju proces proizvodnje i mašine, sve je obavijeno velom tajne. Malo ko zna da li je direktor prisutan u prostorijama rudnika, te ko zapravo gazduje “Geometom” i da li će se, ipak, radnici vratiti na svoja radna mjesta, što zapravo oni jedino i žele” – rekao je za portal jedan od stanovnika ovog gradića, kojeg smo upitali za trenutno stanje u rudniku.
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma za “BiznisInfo.ba” su pojasnili da je ”Geomet” podnio zahtjev za izdavanje okolišne dozvole 07.09.2020., da su je oni za otvaranje, eksploataciju, pripremu i oplemenjivanje rude ceruzita u rudniku „Olovo“ u Olovu izdali 07.05.2021., sa rokom važenja pet godina.
“Investitor se obratio ovom ministarstvu 20. januara 2022. godine sa zahtjevom za izmjenu i dopunu rješenja o okolišnoj dozvoli, što se odnosi na uvođenje kombiniranog oplemenjivanja rude olova s flotacionom metodom koncentracije i flotacijskog jalovišta na osnovu idejnog projekta kojeg je izradila kompanija Inzio Tuzla u januaru 2022. godine. Izmijenjeno i dopunjeno rješenje je izdato 6. juna 2022. godine, a pravosnažno je postalo od 12. avgusta 2022. godine” – odgovorili su iz nadležnog ministartva.
Na to rješenje uslijedila je tužba općine Olovo, koja je od Ministarstva prethodno zahtjevom tražila preispitivanje i reviziju okolišne dozvole i rješenja o izmjenama i dopunama iste. Revizija je završena i Vlada Federacije BiH je izvještaj i zaključke o provedenom usvojila na sjednici u julu ove godine. U toku je sudski postupak koji se vodi na kantonalnom sudu u Sarajevu, kao i procedura po zaključcima Vlade.
“Početkom mjeseca septembra Federalno ministarstvo okoliša i turizma je po zaprimljenim informacijama o pojavi novih činjenica i okolnosti koje utiču na okoliš, a vezani su za rad privrednog subjekta “Geomat” Olovo zahtijevalo hitan inspekcijski nadzor na terenu i provjeru kompletne dokumentacije kojom dokazuju zakonitost rada i aktivnosti u funkciji zaštite okoline i voda, a nakon incidenta koji se desio početkom 2023. godine” – informacije su iz ovog ministarstva.
Prema istraživanju portala Antikorupcija.info preduzeće je registrovano u septembru 2010. godine pod nazivom “Geomet” d.o.o Sase Srebrenica, čiji predstavnici su 20.07.2012. godine potpisali Ugovor o koncesiji za istraživanje metaličnog mineralnog resursa ceruzita na lokalitetima Očekalj i Prgoševo u općini Olovo, a godinu dana nakon toga registrovana je PJ Olovo “Geomet” d.o.o Sase Srebrenica, a od 2014. godine privredno društvo djeluje pod nazivom “Geomet” d.o.o. Olovo sa sjedištem u Olovu. Vlasništvo su i sa osnivačkim kapitalom međunarodne grupacije, usmjerene na sektor prirodnih resursa, MINECO, Limited – Croydon, United Kingdom. “MINECO” zapošljava oko 2.000 ljudi u Evropi.
U Centralnom registru privrednih društava u BiH odgovorna lica su direktor Ismar Šabović i prokurist Bojan Popović, koji je takođe ovlašten da preduzima sve pravne radnje i poslove, te zaključuje ugovore i ime i za račun društva, osim prenosa i opterećenja nekretnina, za što mu je potrebno prethodno pismeno odobrenje osnivača.
