Ekspert za Balkan i predavač na vašingtonskom Univerzitetu Džons Hopkins (SAIS) Edvard P. Džozef (Edward P. Joseph) u intervjuu za Radio Slobodna Evropa(RSE) prokomentarisao je borbu protiv korupcije u Sjevernoj Makedoniji, ulogu Sjedinjenih Država(SAD) sa crnom listom, spor sa Bugarskom i EU integracijama, kao i šire bezbjednosne posljedica rata u Ukrajini na region.
RSE: Bivši potpredsjednik Vlade iz stranke Demokratska unija za integraciju (DUI) Artan Grubi i sudija Apecionog suda stavljeni su na crnu listu Sjedinjenih Država. Vidite li efekat u Sjevernoj Makedoniji od stavljanja pojedinaca na crnu listu?
Džozef: U jednom smislu, to se može posmatrati kao pozitivan, konstruktivan i razumljiv korak. Istovremeno, razočaravajuće je što mnogo godina nakon takozvane tranzicije vidimo potrebu da SAD preduzmu takve korake, koji su, s druge strane, neophodni i ispravni.
Ali da se vratimo na prvi dio. Najbolji pokazatelj da je takva odluka SAD-a bila ispravna, iako su morale staviti bivšeg potpredsjednika vlade Artana Grubija na crnu listu, jeste to što je sama DUI rekla da poštuje odluku. To što je DUI to rekla i naglasila važnost odnosa sa SAD, je pozitivan korak.
RSE: Kako sada ocjenjujete borbu protiv korupcije u zemlji?
Džozef: Imate relativno novu Vladu. Oni su napravili neke početne poteze, ali moraju da urade više. Moram da kažem da sam primijetio reakciju premijera (Hristijana) Mickoskog, koji je reagovao i podržao potez SAD-a i tu ponovo vidimo da se to naglašava.
Čuli smo i komentar ambasadorke SAD (Angele) Ageler koja je rekla da su ti dokazi dostupni svima i da to nisu posebni dokazi koje imaju samo SAD. Dakle, odgovor na vaše pitanje je da od Mickoskog i Vlade moramo vidjeti korake.
Moramo da vidimo korake protiv korupcije iz pravosudnog sistema – od tužilaca i sudija – kroz cijeli politički spektar, preko etnonacionalnog spektra i da ne bude selektivno.
RSE: Da, korupcija je važno pitanje vezano uz EU integracije. Ali spor sa Bugarskom drži zemlju podalje od ovog procesa i početka pregovora. Vlada kaže da pokušava promijeniti uslove za početak pregovora. Da li je to moguće?
Džozef: Kratak odgovor je – ne znam. Da, dužnosnici EU i SAD-a mogu se čuti kako govore da to ne možete promijeniti. Ne znam pravi odgovor. Očito je da je Bugarska u jakoj poziciji, jer je članica EU, ali u isto vrijeme tamo vlada politički haos, što je suprotno od Sjeverne Makedonije gdje postoji vrlo jasna politička situacija, dok u Bugarskoj postoji vrlo haotična politička situacija.
Međutim, moguće je da će biti izjava i uvjeravanja EU da će se uložiti napori da Bugarska ne nastavi povećavati svoje zahtjeve. Da se ne dogodi da Bugare ubacite u Ustav pa da bude drugi zahtjev. Dakle, možda postoje neka politička uvjerenja. Zalažem se za to da SAD mogu poduzeti jednostrane korake da zaštite makedonski identitet i također da signaliziraju Bugarskoj.
RSE: Očekujete li da će se Sjedinjene Države aktivnije uključiti kako još jedan bilateralni spor ne bi ometao integraciju Sjeverne Makedonije u EU?
Džozef: Odgovor je da. Očekujem da će se SAD suprotstaviti samoj EU, jer pravila to ne mogu. Mislim da i zemlje članice EU pojedinačno mogu dati garancije o tome i poslati signale o snažnoj posvećenosti da, kada jednom ovaj uslov bude ispunjen, nikakvi drugi uslovi neće biti tolerisani. Mislim da je to jedini pošten i pravi način da se ponovo otvori proces EU, jer su pregovori izuzetno važni za sve građane Sjeverne Makedonije.
RSE: Očekujete li da će Trumpova inauguracija dovesti do brzog okončanja rata u Ukrajini, kako je najavljivao?
Džozef: Odgovor je ne, to ne očekujem. Ako to učini pod uslovima koji su povoljni za Ukrajinu i Zapad, onda će to biti odlično. Ali ne vjerujem da je Vladimir Putin sada u takvoj poziciji i mislim da još uvijek želi pobijediti. Vrlo je važno da ljudi u ovoj zemlji shvate da je Vladimir Putin odveo Rusiju u katastrofu koja će naštetiti i samoj Rusiji, a ne samo Ukrajini. Ubijeno je toliko mnogo ukrajinskih civila, ne samo vojnika, i namjerno je uništeno mnogo ukrajinske infrastrukture. Ali time se uništava i sama Rusija.
To je učinio Vladimir Putin, a mislim da to vidimo i u situaciji u Siriji, s brzim padom Asada. Vidjeli smo kolaps čak i uz podršku Rusije i Irana. Ovo je još jedan dokaz slabosti Rusije i nesposobnosti da učini nešto zbog zamke koju je stvorila agresivnim napadom na Ukrajinu. Ali, ne očekujem da će Donald Trump odmah moći pregovarati o fer rješenju ovog rata.
RSE: Znate li koliko će taj proces trajati, očekujete li da uskoro počnu mirovni pregovori?
Džozef: Vjerujem da neki od Trumpovih ključnih savjetnika pokušavaju uskoro donijeti nekakav zaključak rata, jer im je glavni fokus Kina i žele ubrzati kraj rata u Ukrajini. To bi svako želio učiniti, ko želi gledati kako ljudi i dalje umiru? Ali pitanje je pod kojim uslovima, jer to je važno. Važno je ne dati Vladimiru Putinu neku vrstu pobjede koja će imati ogromne posljedice na Ukrajinu, u Evropi, uključujući Balkan, i također u odnosu na Kinu. Ako Kina vidi da su SAD spremne povući se i odustati od Ukrajine, ako to vide, reći će: povukli su se iz Ukrajine, odustat će i od Tajvana.
RSE: Koliko će zaustavljanje ili nastavak rata u Ukrajini uticati na bezbjednosnu situaciju na Balkanu i rješavanje otvorenih pitanja u ovom regionu?
Džozef: I ovdje vidim ogromne posljedice. U regionu i dalje postoje tenzije, kao što vidimo na Kosovu i u Srbiji. Nedavno je tamo bio teroristički napad, kako je objavila Kaja Kallas – nova ministrica vanjskih poslova EU.
SAD je također poručio da se radi o zločinačkom, užasnom napadu na Kosovu kojim se pokušao uništiti vodovodni sistem i ugroziti voda i struja na Kosovu. Vidimo da u regionu ima aktera za ovu vrstu napada. Sve što oni žele vidjeti je neki signal da se Rusija rehabilituje, a da se SAD i EU povlače. Agenda ovdje u regionu je slična: uzeti teritorij, podijeliti granice, prisiliti ljude da se sele, ugroziti suverenitet zemalja, ne samo Kosova, već i Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Bilo bi vrlo opasno da se dogodi neka kapitulacija prema Putinu.
RSE: Rekli ste u jednoj od svojih izjava da kriza između Kosova i Srbije ide u korist liderima obje strane. Vidite li sada sličnu situaciju u Sjevernoj Makedoniji, jer političari iz makedonskog i albanskog bloka sve više govore o potencijalnoj destabilizaciji?
Džozef: Ne, ne uspoređujem ove dvije situacije. Situacija u Sjevernoj Makedoniji potpuno je drugačija od one na Kosovu i u Srbiji. Ovdje želim biti vrlo jasan da Srbija i Kosovo nisu jednako odgovorni za situaciju. Srbija odbija priznati Kosovo i prihvata status kvo da Kosovo ostane u neizvjesnoj situaciji. Srbija ima veću odgovornost za situaciju na Kosovu. Ali, naravno, premijer Albin Kurti ima svoju odgovornost i on također treba pokazati da su kosovski Srbi punopravni građani Kosova i da ih Vlada u Prištini poštuje i smatra potpuno građanima zemlje.
Sjeverna Makedonija ne može sebi da dozvoli da bude još jedna, treća balkanska katastrofa.
Džozef: Jedina budućnost koja može da sačuva Republiku Sjevernu Makedoniju kao nezavisnu suverenu državu i naslijeđe Makedonaca i Albanaca koji ovde žive je kroz održavanje i poštovanje ove zemlje kao unitarne i suverene zemlje, a to je ono što Ohridski okvirni sporazum čini.
U njoj nema teritorijalnih podjela, nema kantona, nema entiteta… Gledamo BiH i kažemo da je to katastrofa. Vidimo Kosovo i situaciju na sjeveru i nepriznavanje – katastrofu.
Sjeverna Makedonija ne može sebi da dozvoli da bude još jedna, treća balkanska katastrofa. Ohridski okvirni sporazum je odličan i pravedan sporazum i ako imate nesuglasice oko njega, razgovarajte o njima, konsultujte se sa prijateljima. Tu su SAD i EU, konsultujte ih i napravite pravedna rješenja. Siguran sam da mogu da se naprave.
RSE: U kojoj mjeri će rješavanje krize na Balkanu zavisiti od procesa proširenja EU?
Džozef: Proces proširenja igra izuzetno važnu ulogu. Zamislite, Samit u Solunu 2003. godine kada je EU rekla da je otvorila vrata za balkanske zemlje. I od 2003. godine, 10 godina kasnije, Hrvatska je 2013. postala članica i nakon toga ništa. U preostalih šest zemalja Zapadnog Balkana nema napretka, EU se također predomislila. Vladimir Putin je ponovo otvorio mogućnost širenja prijeteći cijeloj Evropi.
Konačno, EU se probudila sa činjenicom da se prema Balkanu treba odnositi ozbiljno i stvoriti realne mogućnosti da se pridruži. Oni to imaju.
Crna Gora svakako ima tu priliku i ako se riješi njihova unutrašnja i spoljna politička situacija, ima načina.
Sjeverna Makedonija može imati isti put, očigledno je da imate blokadu od Bugarske, ali pogledajte kakav je položaj Hrvatske. Ona nije savršena zemlja, kao ni neke dugogodišnje članice EU, ni one nisu savršene. Ali, situacija Hrvatske sa susjedima, sa BiH, sa Srbijom,ne može se porediti ni sa jednog aspekta. Prednosti ulaska u EU su jasne. Što se tiče prepreke iz Bugarske, mislim da Vlada mora da radi sa SAD i ključnim članicama EU i da će moći da je prevaziđe.
