Građani skoro svake druge općine i grada u Bosni i Hercegovini (BiH) nemaju dostupne podatke o trošenju javnog novca jer je budžetska transparentnost u ovim sredinama na izuzetno niskom nivou. Ovo su rezultati istraživanja o budžetskoj transparentnosti u jedinicama lokalne samouprave u BiH koje je proveo Centar za istraživanja i studije – GEA iz Banje Luke.
“Budžetska transparentnost na lokalnom nivou ima ključan značaj jer omogućava efikasnije, odgovornije i inkluzivnije upravljanje javnim sredstvima”, rekao je predsjednik GEA-e Vladislav Jakovljević, navodeći da ovakav rezultat pokazuje da je u budžetske procese potrebno aktivnije uključiti predstavnike civilnog društva, medije i druge zainteresirane strane te dodatno informisati javnost o budžetskim procesima.
Rezultati istraživanja su predstavljeni u Sarajevu na okruglom stolu pod nazivom “Koliko su otvoreni lokalni budžeti u Bosni i Hercegovini i kako ih učiniti transparentnijim”, a dio su projekta LENS – Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za monitoring javnih budžeta koji finansira Evropska unija, a realizuju Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), „Futura” i GEA.
Istraživanje je provedeno u ukupno 143 jedinice lokalne samouprave u BiH i to 79 u Federaciji BiH (FBiH) i 64 u Republici Srpskoj (RS). Direktorica CIN-a Leila Bičakčić je rekla da je ovo prvo istraživanje ove vrste koje je provedeno u svim bh. općinama i gradovima. Kako je dodala, rezultati ovog istraživanja će pružiti polazni osnov za razvijanje drugih analiza i preporuka za dalje djelovanje u cilju povećanja budžetske transparentnosti u općinama i gradovima u BiH, kao i učešća civilnog društva u ovom procesu.
Svrha istraživanja je bila ustanoviti da li organi javne uprave na lokalnom nivou u BiH potpuno, pravovremeno i na sistemski uređen način objavljuju sve relevantne informacije i dokumente o budžetu. U odnosu na dostupnost ovih podataka općine i gradovi su mogli osvojiti najviše 75 bodova.
Tek četiri posto jedinica lokalne samouprave su osvojile oko 60 bodova dok je 44 posto općina i gradova dobilo manje od 15 bodova što je opisano kao loš nivo budžetske transparentnosti. Najveću transparentnost u dostupnosti budžetskih podataka imale su općine i gradovi: Ilijaš, Šamac, Tešanj, Bihać i Laktaši, dok su najlošiju ocjenu dobili: Istočni Stari Grad, Ravno, Dobretići, Istočni Drvar i Istočni Mostar.
Prosječan broj bodova evidentiran tokom istraživanja za sve posmatrane jedinice lokalne samouprave je 32,81 od maksimalnih 75 bodova, što je značajno ispod 50 posto na skali uspjeha.
„Općina Ilijaš ima dosta dobro organizovanu web stranicu koja je vrlo aktivna i omogućuje veoma lak i brz pristup svim podacima koji se nalaze na stranici. Samo jednim klikom možete doći do svih podataka o budžetu, nacrtu, svim izvještajima i drugim dokumentima. Nekih desetak godina Općina Ilijaš priprema budžet za građane kako bi svi imali uvid na koji način se planiraju i troše ta sredstva”, rekla je Merima Osmanović, pomoćnica načelnika za privredu i finansije u Općini Ilijaš.
Velimir Andrić, pomoćnik načelnika za finansije Opštine Šamac koja je pokazala visok nivo budžetske transparentnosti, dodao je da nije teško istrajati u ovom procesu uz dobru volju i spremnost na rad svih službenika u upravi, od načelnika, pomoćnika i ostalih uposlenika. On je naveo da je glavni faktor za jačanje budžetske transparentnosti uključivanje građana u planiranje i izvršenje budžeta.
„Moramo biti kreativniji i inovativniji u pristupu građanima. Ne postoji jednostavna formula kako ćete građane animirati za sudjelovanje u javnim raspravama i slično. Negdje u nekim ruralnim sredinama morate fizički otići do njih, nekada ih pozvati na sastanak. Postoje razni modeli kako to raditi, ali svaka lokalna zajednica mora znati kako postupati na svom području sa ljudima koji tu žive”, rekao je Andrić.
Okruglom stolu su prisustvovali i predstavnici saveza općina/opština i gradova FBiH i RS-a koji su istakli da će im istraživanje o budžetskoj transparentnosti pomoći u kreiranju inicijativa za unapređenje priprema i izvršenja budžeta u jedinicama lokalne samouprave. Faktori koji utječu na jačanje transparentnosti, kako su rekli iz saveza, su nedostatak dostupnih podataka o budžetima na web stranicama općina i gradova, neusklađene zakonske odredbe te slaba motiviranost građana za učešće u procesima donošenja odluka.
Shodno rezultatima istraživanja, izvršni direktor GEA-e Marko Martić je rekao da je neophodno raditi na povećanju nivoa budžetske transparentnosti jedinica lokalne samouprave u BiH koji je u padu još od 2012. godine.
„Ključ za ostvarenje budžetske transparentnosti je opredjeljenost cijelog tima na čelu te lokalne samouprave da ide ka tom unapređenju. To je izuzetno važan preduslov da bi mi tu budžetsku transparentnost dizali na veći nivo”, zaključio je Martić.
