Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić odlučio je potpuno zanemariti ključne dokaze koji su u aferi Veliki Agrokor mogli dovesti do jednog od najvećih pravosudnih preokreta u povijesti DORH-a te je umjesto toga predzadnji dan prošle godine, kad je većina ljudi bila zauzeta blagdanima, na brzinu odlučio odbaciti dvije važne kaznene prijave – onu bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića i onu bivše državne tužiteljice Mirele Alerić Puklin.
Iako je formalno o tim prijavama odlučivao USKOK, izvori bliski DORH-u tvrde da je glavnu i odlučujuću riječ u tim prijavama imao upravo Turudić te da je on odjednom potpuno „okrenuo ploču“ i posustao unatoč očitim dokazima koji su u veliki problem mogli dovesti europsku tužiteljicu Sani Ljubičić, bivšu županijsku državnu odvjetnicu koja je bila na čelu ŽDO-a Zagreb u vrijeme pokretanja afere Agrokor i čiji se potpis nalazi na 11 milijuna kuna „teškom“ ugovoru o vještačenju KPMG-a Poljska koje je upravo Turudić, dok je bio sudac Visokog upravnog suda, proglasio nezakonitim dokazom.
Da je otvorio istragu protiv Sani Ljubičić, Turudić bi svakako izazvao žestoke reakcije Ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu, a i glavne europske tužiteljice Laure Kövesi te bi se otvaranje takve istrage, nakon afere s bivšim ministrom zdravstva Vilijem Berošem gdje je Turudić EPPO-u pred nosom „oteo“ istragu, protumačilo njegovim novim udarom na EPPO.
Međutim, Nacional je upoznat s detaljima kaznenih prijava koje u fokus stavljaju ne samo Sani Ljubičić, već i jednog važnog posrednika koji je u vrijeme izbijanja afere Agrokor boravio u DORH-u čak 190 puta. Taj posrednik zove se Marko Vojković, a njegove relacije vode sve do ključnih ljudi nekadašnje grupe Borg koja povezuje aferu Veliki Agrokor s članovima Vlade Andreja Plenkovića. Da je Vojkovićeva uloga sporna, svjedoči i jedan detalj – podatke o tome koliko je on puta usred izbijanja afere 2017. godine dolazio u DORH zatražio je nakon stupanja na dužnost osobno Ivan Turudić. Da bi potom, uoči odluke da odbaci kaznene prijave, iz njemu bliskih krugova počeli umanjivati važnost tih okolnosti.
„Nema ništa nezakonito u tome je li netko dolazio u DORH“, rekao je jedan od izvora bliskih vodstvu DORH-a svega nekoliko dana prije odbacivanja prijave. Na pitanje kako netko tko nije zaposlenik DORH-a može 190 puta u kratkom vremenu dolaziti u DORH i što ta osoba ima raditi u DORH-u, taj izvor nije odgovorio.
Budući da je upravo Vojković moguće glavni trag koji bi mogao otkriti je li tijekom afere Agrokor bilo pritisaka i upliva iz vrha Vlade na rad DORH-a, Turudićeva odluka da zanemari Vojkovićevu ulogu i oslobodi od odgovornosti Sani Ljubičić može se tumačiti i kao prvi važan znak da je on odlučio nastaviti politiku svojih prethodnika Dinka Cvitana i Zlate Hrvoj Šipek – koji u grupu Borg nisu željeli dirati. Turudić je ujedno tim potezom dao za pravo onima koji su ga otpočetka nazivali „HDZ-ovim dečkom“.
Jer priča o ulozi Sani Ljubičić i Marka Vojkovića koju donosi Nacional ima sve elemente temeljem kojih je Turudić itekako mogao pokrenuti službenu istragu.
„Marko, nismo se tako dogovorili“, tim se riječima ljutita Sani Ljubičić, bivša županijska državna odvjetnica u Zagrebu, a danas europska tužiteljica u Uredu europskog javnog tužitelja u Zagrebu, pred najmanje sedam svjedoka ljutito obratila osobi s druge strane telefona nakon sudskog ročišta održanog u srijedu, 18. listopada 2017., na Županijskom sudu u Zagrebu u predmetu Veliki Agrokor.
„Marko“ je, po svemu sudeći, bio Marko Vojković, neformalni lobist, nekadašnji vlasnik tvrtki Emporion i Adriatica.net, koji je bio poveznica između tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i odvjetnika Privremene uprave Agrokora Mladena Prke.
Sani Ljubičić nije slučajno nazvala „Marka“.
Nacionalu su dva visoka pravosudna izvora nedugo prije Nove godine potvrdila nevjerojatnu informaciju – da je Marko Vojković, u vrijeme kad se 2017. pripremao slučaj Agrokor, boravio u DORH-u više od sto puta, štoviše, čak 190 puta – iako formalno nije imao ama baš nikakve veze ni s Agrokorom ni s DORH-om. Jedan od dva visoka pravosudna izvora upoznat s detaljima slučaja ističe da su upravo brojni dolasci Marka Vojkovića u DORH trebali biti jedan od glavnih dokaza o tome da se slučaj Agrokor, a prvenstveno dogovaranje najskupljeg vještačenja u povijesti DORH-a, s tvrtkom KPMG Poljska i Ismetom Kamalom, krojilo pod budnom paskom grupe Borg, tajne skupine koja je za Vladu najprije osmislila posebni Lex Agrokor, da bi poslije članovi te grupe na različite načine od toga profitirali. U toj su grupi bili i nekadašnji izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak, ali i bivša potpredsjednica Vlade i bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić.
Upravo je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić još sredinom ove godine zatražio da se ispita koliko je puta Vojković dolazio u DORH u to vrijeme. Potvrdili su to Nacionalu visoki pravosudni izvori bliski DORH-a. Što implicira da je Ivan Turudić bio svjestan važnosti uloge Marka Vojkovića koji je, moguće, bio glavni posrednik između DORH-a i potencijalnog pozadinskog „naručitelja“ spornog vještačenja zbog kojeg ni dan danas, nakon sedam godina, nije podignuta optužnica u predmetu Agrokor.
Turudić je ujedno bio taj koji je kao bivši sudac Visokog kaznenog suda u Zagrebu proglasio sporno vještačenje nezakonitim dokazom – i to zbog jednostavne činjenice da je tvrtka KPMG Zagreb, koja je odradila najveći dio posla kao podizvođač na tom vještačenju, istovremeno radila za Privremenu upravu Agrokora i Antu Ramljaka i na tom angažmanu zgrnula silne milijune. A Ismet Kamal, kojeg je angažirala Sani Ljubičić, 2014. je bio šef KPMG-a Zagreb koji je tada radio za Todorića, upravo u vrijeme obuhvaćeno inkriminacijom.
Izvori bliski DORH-u tvrdili su za Nacional da će Turudić već do kraja godine odlučiti o tome hoće li ili neće otvoriti i službenu istragu protiv Sani Ljubičić i drugih potencijalnih krivaca za propast tog vještačenja. No nitko nije očekivao da će on, odnosno formalno je to učinio v.d. ravnatelja USKOK-a Sven Mišković, tu prijavu – odbaciti. Turudićeva odluka, da je odlučio krenuti u kazneni progon Sani Ljubičić, imala bi dosta teške posljedice na funkcioniranje i ugled Ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu te dodatno poremetila ionako nategnute odnose između DORH-a i EPPO-a na čelu s europskom tužiteljicom Tamarom Laptoš.
Međutim, slučaj Agrokor krije i zametke jednog starog sukoba između današnjih dviju europskih tužiteljica Tamare Laptoš i Sani Ljubičić. U vrijeme pokretanja slučaja Agrokor Tamara Laptoš bila je šefica USKOK-a i predmet Agrokor trebao je zapravo biti u nadležnosti USKOK-a, ali je tadašnji glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan slučaj na kraju ipak odlučio dati Sani Ljubičić i ŽDO-u Zagreb.
A ona se zbog načina na koji je i s kim dogovarala vještačenje i svojih spornih kontakata našla u fokusu interesa Ivana Turudića – koji je sada „počistio“ sve tragove koji vode prema bilo kakvom propitivanju njezina postupanja. Turudić je odlučio potpuno zanemariti činjenicu da je Marko Vojković, koji nije zaposlenik DORH-a i nije trebao imati nikakve veze s predmetom Agrokor praktički svakodnevno boravio u DORH-u te ispitati ima li osnova sumnjama da je u pitanju bilo netransparentno dogovaranje.
Sani Ljubičić, najodgovorniju za takve tajne „dealove“, prijavila je Mirela Alerić Puklin, jedna od bivših tužiteljica u predmetu Veliki Agrokor koja je podnijela kaznenu prijavu i protiv bivše glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek i to zato što je, umjesto da protiv nje pokrene istragu, nastavila štititi Sani Ljubičić. Svjedočenje Mirele Alerić Puklin moglo je biti ključno zbog još jednog detalja koji je ona mogla ispričati istražiteljima, a to je upravo sudsko ročište održano u srijedu, 18. listopada 2017., na Županijskom sudu u Zagrebu nakon kojeg je Sani Ljubičić nazvala „Marka“. Mirela Alerić Puklin bila je jedna od svjedokinja koja je čula taj razgovor.
‘Marko, nismo se tako dogovorili’, tim se riječima Sani Ljubičić, tada županijska državna odvjetnica, pred najmanje sedmero svjedoka ljutito obratila osobi s druge strane telefonske linije nakon ročišta
Bilo je to ročište na kojem je sudac istrage Zoran Luburić odlučivao o istražnom zatvoru za osumnjičenike u tada „vrućoj“ aferi Veliki Agrokor u kojoj je kao tužiteljica nastupala upravo Sani Ljubičić. U toj je aferi bilo osumnjičeno ukupno 15 osoba, na čelu s bivšim vlasnikom Agrokora Ivicom Todorićem, i Županijsko državno odvjetništvu u Zagrebu na čelu sa Sani Ljubičić tražilo je pritvor za svih 15-ero osumnjičenih. Međutim, sudac Luburić odbio je prijedlog u odnosu na svih 14 osumnjičenih, izuzev Ivice Todorića koji je tada bio nedostupan hrvatskom pravosuđu, odnosno branio se iz Londona.
Sani Ljubičić na to je ročište došla s čak sedam tužitelja i neki od njih, a među njima je i Mirela Alerić Puklin, osobno su čuli kako je ona nakon završetka ročišta nazvala tog izvjesnog Marka kako bi mu se požalila da se „nisu tako dogovorili“. Ispričao je to Nacionalu visoki pravosudni izvor upoznat s detaljima onoga što se odvijalo na spomenutom ročištu.
Ta značajna rečenica također implicira da je postojao neki tajni „deal“ između Sani Ljubičić i „Marka“, koji na kraju nije ispao onako kako je to Sani Ljubičić zamislila. Da je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić odlučio otvoriti istragu pa možda čak i privesti Sani Ljubičić, ona bi imala mogućnost braniti se i tako eventualno prokazati širu hobotnicu koja je sudjelovala u tim tajnim dogovorima. No umjesto da otkrije kude vode krakovi te hobotnice, sada je taj trag Turudić potpuno zameo.
Nacional je već i ranije pisao o ulozi Marka Vojkovića kao posrednika između aktera grupe Borg i DORH-a, kao i o sumnji da je često dolazio u DORH, no nitko prije, sve do sada kad je Ivan Turudić naložio da se to točno utvrdi pregledom evidencije ulazaka i izlazaka u zgradu DORH-a, nije raspolagao točnim podatkom o tome koliko su uistinu česti ti njegovi dolasci bili. A onda je upravo Turudić „zažmirio“ na to otkriće.
Izvor blizak vrhu DORH-a još je prije više od godinu dana rekao za Nacional da nema sumnje da linija po kojoj je dogovarano sporno vještačenje vodi prema tadašnjem povjereniku Vlade za Agrokor Anti Ramljaku i tadašnjoj potpredsjednici Vlade Martini Dalić, a da je kao posrednik u dogovaranju angažmana KPMG-a Poljska s DORH-om sudjelovao i Marko Vojković, koji je blisko povezan s odvjetnikom Mladenom Prkom iz odvjetničkog društva Grlić, Gajski, Prka i partneri. To odvjetničko društvo je u vrijeme kad je dogovaran angažman KPMG-a Poljska, već zastupalo privremenu upravu Agrokora.
O ulozi Marka Vojkovića u predmetu Agrokor Nacional je pisao još u travnju 2022. godine, a upućeni visoki pravosudni izvor tada je rekao:
“Vojković povezuje Mladena Prku, Antu Ramljaka i Marka Rakara, informatičkog stručnjaka koji je također bio angažiran na prethodnom vještačenju, preko češkog KPMG-a. On je, izgleda, bio posrednik. Neka DORH kaže koliko je puta on u to vrijeme dolazio u DORH.”
Nacionalovi izvori upozoravali su još ranije da je Mladen Prka Sani Ljubičić preko posrednika preporučio još jednu osobu – Ivanu Matovinu, vlasnicu tvrtke Antares revizija koja je za ŽDO Zagreb radila prvo, preliminarno vještačenje u predmetu Agrokor. Ivana Matovina ranijih godina također je radila u KPMG-u Hrvatska, od 1997. do 2009., u vrijeme kad je direktor tog društva u Zagrebu bio Ismet Kamal. Međutim, Nacionalovi izvori tvrdili su da je poveznica Sani Ljubičić i Ivane Matovine, koja je Ismeta Kamala prva dovela na sastanak u DORH, što je Kamal priznao na sudu, zapravo bio odvjetnik Mladen Prka. Prema informacijama kojima je raspolagao Nacional, Ivana Matovina zaposlila se poslije u Podravci, tvrtki kojoj je na čelu bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić.
Iz kruga bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića, koji cijelo vrijeme tvrdi da mu je grupa Borg otela Agrokor uoči planiranog izlaska na burzu, Nacionalu je u to vrijeme došla i informacija da je Sani Ljubičić imala izravan neobično prisan kontakt i s izvanrednim povjerenikom za Agrokor Antom Ramljakom.
„Postoje dokazi i svjedoci koji mogu potvrditi da su bivši povjerenik Vlade za Agrokor Ante Ramljak i Sani Ljubičić vrlo intenzivno komunicirali, kako uživo, tako i telefonom te da je na telefonskoj liniji s njima bila i bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić. Sani je bila pod utjecajem Ante Ramljaka, a zamijećeno je i kako je na sastanke s njim u Cibonin toranj dolazila uvijek jako dotjerana, sa šminkom i štiklama, a mislim da to inače nije baš njezin stil”, rekao je tada visoki pravosudni izvor.
Da je Turudić odlučio otvoriti istragu, pa čak i privesti Sani Ljubičić, ona bi imala mogućnost eventualno prokazati širu hobotnicu koja je sudjelovala u tajnim dealovima borgovaca u aferi Agrokor
Za Sani Ljubičić dodatna je otegotna okolnost mogla biti i činjenica da je ona i sama bila u sukobu interesa u vrijeme kad je kao županijska državna odvjetnica u Zagrebu, 18. prosinca 2017., potpisala ugovor s KPMG-om Poljska o izradi spornog vještačenja u predmetu Veliki Agrokor. Naime, dva mjeseca prije potpisivanja tog 11 milijuna kuna teškog ugovora, Laura Jurić, kći njezina partnera Željka Jurića, zaposlena je u tvrtki KPMG Hrvatska, istoj onoj koja je odradila najveći dio posla u tom vještačenju jer ju je kao podizvođača angažirao Ismet Kamal iz KPMG-a Poljska. Za to je KPMG-u Hrvatska iz Poljske plaćeno 5,44 milijuna kuna. Iz analize utrošenih sati, za izradu vještačenja ukupno su utrošena 5362 sata, a od toga je društvo KPMG Hrvatska u izradi financijskog izvješća sudjelovalo s ukupno 4632 sata, odnosno s udjelom od čak 86,39 posto.
Sani Ljubičić je jako dobro znala da će kao podizvođač biti angažiran KPMG Hrvatska jer je to stajalo i u samom ugovoru, koji je Nacional objavio još u prosincu 2022. godine, a koji je DORH mjesecima skrivao čak i od suda. Dodatno, o tome je na sudu svjedočio Ismet Kamal.
Ismet Kamal u svom je iskazu na sudu potvrdio da je on vrh DORH-a upoznao s time da će vještačenje zapravo odrađivati ljudi iz KPMG-a Hrvatska, tvrtke koja je istovremeno radila za privremenu upravu Agrokora na čelu s tadašnjim povjerenikom Antom Ramljakom i na tom principu zaradila više od stotinu milijuna kuna.
Turudić je sada zapravo mogao provesti istragu koju je trebala pokrenuti njegova prethodnica Zlata Hrvoj-Šipek i to čim je vještačenje u predmetu Agrokor i službeno proglašeno nezakonitim dokazom – zbog višestrukog sukoba interesa vještaka koji je 2014. radio za nekadašnju upravu Agrokora, ali i sporne uloge tvrtke KPMG Hrvatska.
Turudiću su u istrazi svakako mogle pomoći i predstavke i promemorije koje su tijekom rada na tom predmetu slali tužitelji Danijela Paić, Mirela Alerić Puklin i Ivan Glavić, koji su bili izravno angažirani na njegovu rješavanju.
Sani Ljubičić je jako dobro znala da će kao podizvođač biti angažiran KPMG Hrvatska jer je to stajalo i u samom ugovoru, koji je Nacional objavio još u prosincu 2022., a DORH ga je skrivao čak i od suda
Tužitelji su tada ostavili pisani trag s upozorenjem kako bi vještačenje moglo pasti na sudu zbog brojnih manjkavosti. Spomenuti istražitelji bili su potpuno isključeni iz odlučivanja o tome kome će se povjeriti najvažniji postupak u tom predmetu, a to je financijsko vještačenje na kojem počiva cijela optužnica, zbog čije je neodrživosti na sudu DORH svojedobno morao privremeno povući tu optužnicu na ozbiljnu doradu.
Oni su ta svoja upozorenja sastavili u pismenoj formi i priložili ih u spis predmeta, isključivo kako bi ostavili materijalni dokaz da su na vrijeme upozoravali na nepravilnosti tijekom tog postupka. Na taj potez odlučili su se zato što su njihova interna upozorenja nadređeni na više sastanaka potpuno ignorirali. Prvo upozorenje uložili su u spis nakon dramatičnog internog sastanka s nadređenima u DORH-u. Osim istražitelja koji su operativno radili na tom predmetu, tom su sastanku prisustvovali njihovi tada neposredno nadređeni kolege – Sani Ljubičić, Dinko Cvitan i Dražen Jelenić. Odluku o sastavljanju pismenog upozorenja donijeli su kada su shvatili da njihove sugestije nadređeni ignoriraju i da o sastanku nije sastavljen nikakav zapisnik.
Sve te detalje u svojoj je kaznenoj prijavi kao i u iskazu koji je već dala DORH-u ponovila i jedna od nekadašnjih tužiteljica u predmetu Agrokor Mirela Alerić Puklin, no njezina je prijava sada bez puno buke odbačena, isti dan kad i prijava bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića. Ta se bivša tužiteljica našla u fokusu javnosti u studenome 2021. kad je privedena zbog sumnje da je odavala informacije iz istrage Piruški Canjugi, jednoj od osumnjičenih u aferi Agrokor. Mirela Alerić Puklin je u svojoj kaznenoj prijavi zapravo teretila Zlatu Hrvoj-Šipek da je namjerno „proizvela“ njezin slučaj samo kako bi dobila na vremenu da se na sudu ne mora ispitati Ismet Kamal, ali i kako bi ŽDO u Zagrebu mogao isti dan objaviti da povlači optužnicu radi „boljeg razjašnjenja stvari“.
U međuvremenu, očekuje se i nalaz novog vještaka kojeg je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu početkom srpnja odabralo u predmetu Agrokor. Riječ je o austrijskom stručnjaku, sudskom vještaku za računovodstvo Karlu Hengstbergeru, čije bi vještačenje trebalo stajati oko 650 tisuća eura. Angažmanom tog vještaka i formalno je potvrđena šteta za državni proračun jer DORH sada de facto dva puta plaća za isti posao – a nikad nitko do sada nije za to odgovarao.
