Podsjećamo, 2006. godine firma Drina Hidro Energy iz Ugljevika dobija koncesiju za izgradnju pet malih hidroelektrana na rijekama Sutjesci i Hrčavki. Od samog početka, najavljenoj izgradnji hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska, protivilo se lokalno stanovništvo, kao i brojne nevladine organizacije, navodeći da će eventualna izgradnja nepovratno uništiti biodiverzitet zaštićenog područja.
Borba nevladinog sektora, kao i stanovništva, dobila je i sudski epilog 2015. godine, kada Okružni sud u Banjoj Luci sa dvije presude odlučuje u korist Centra za životnu sredinu te poništava Rješenja o odobravanju studija uticaja na životnu sredinu za pomenute hidroelektrane u kanjonima Hrčavke i Sutjeske.
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske nakon presuda obustavlja postupke odobravanja Studija uticaja na životnu sredinu za male hidroelektrane u Nacionalnom parku „Sutjeska“ sve dok se ne usvoji prostorni plan Nacionalnog parka. Tadašnji prijedlog prostornog plana koji je trebao omogućiti izgradnju hidroelektrana, zahvaljujući pritiscima javnosti, struke i nevladinih organizacija, u dva navrata je povučen sa dnevnog reda Narodne skupštine.
Prostorni plan NP Sutjeska- status Quo
Nakon odluke Okružnog suda Banja Luka iz 2015. godine, predstavnik investitora Drina Hydro Energy, Boro Katanić uputio je žalbu Vrhovnom sudu na presude smatrajući da je sve urađeno u skladu sa zakonskim procedurama. Upravo činjenica da Prostorni plan nikad nije prošao skupštinsku proceduru bio je glavni argument Vrhovnom sudu da 2019. godine odbije žalbu.Međutim,Boro Katanić 2017. godine koncesione ugovore za izgradnju hidroelektrana Sutjeska 2B i Jabušnica J-1 prepušta novom investitoru Hydroenergy Gacko koji u periodu od 2019. godine kreće u realizaciju izgradnje postrojenja. Područje zaštite koje treba da bude definisano budućim prostornim planom NP Sutjeska, a koji bi se u budućnosti trebao naći pred Skupštinom RS-a, prema mišljenju stručnjaka, trebalo bi obuhvatiti šire područje.
Đorđije Milanović sa Šumarskog fakulteta iz Banja Luke, jedan je od autora studije Istorijata zaštite prirode na području nacionalnog parka Sutjeska ističe da bi bilo kakva izgradnja hidroelektrana na ovom lokalitetu bila prijetnja da NP Sutjeska izgubi status najvrijednijeg bastiona netaknute prirode u Evropi.
„U Prostornom planu Republike Srpske postoji inicijativa da se oforme mnogi novi nacionalni parkovi, zaštićena područja i između ostalog da se proširi NPS. Međutim, obzirom na dinamiku realizacije prostornih planova, planovi nam izgleda služe samo da budu mrtvo slovo na papiru. Nažalost, tako je i u Federaciji BIH. Tako da neke konkretne inicijative da se proširi NPS u ovom trenutku nema. Mene je angažovao svojevremeno i Zavod za zaštitu prirode, pa smo ispitivali mogućnost da se NPS proširi i da se obuhvate i dva glacijalna jezera na Zelengori, jer nema nikakvog konflikta, sukoba interesa, nema pašnjaka, ljudi, stoke, nema ničega. Ta inicijativa pokrenuta je od strane Zavoda, od jedne državne institucije, ali nikada dalje nije prošla, jer znate da ministar mora da potpiše da se proširenje izvrši.“
Milanović je mišljenja i da rukovodstvo Nacionalnog parka nema kapacitete da gazduju većim područjem.
„Koliko vidim ni u samom rukovodstvu NPS, koje ima deficit kadrova, nemaju želju, volju ni mogućnost da sad gazduju još većim područjem. Preko 60 hiljada hektara je površina NPS, a ovim proširenjem bi bila značajno veća što bi iziskivalo dodatne ljudske kapacitete i druge kapacitete.“
MHE na samo 170 metara od granice NP Sutjeska
Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu naglašava da je projekt izgradnje male hidroelektrane Sutjeska 2B prvobitno bio posmatran zajedno sa planom izgradnje hidroelektranom „Sutjeska 2A“ u kanjonu Vratar, u srcu Nacionalnog parka Sutjeska.
„Te planove smo pobili na sudu i zaustavili proceduru zbog više razloga, između ostalog, zbog nepostojanja Prostornog plana područja posebne namjene NP Sutjeska. Suština je da je Ministarstvo izdalo rješenje koje je kontradiktorno rješenjima koja su prethodno izdali, da se ne može nastaviti procedura za hidroelektrane Sutjeska 2A i Sutjeska 2B, dok se ne usvoji plan posebne namjere NP Sutjeska. Plan NP Sutjeska koji su u dva navrata prezentovali na Skupštini u sebi je imao plan za hidroelektrane i zahvaljujući pritisku, Vlada ga je povlačila sa dnevnog reda. Nakon toga, plan nikad nije usvojen, što nama naravno nije bio cilj. Naš stav je da se iz plana izbace hidroelektrane i da onda prođe skupštinsku proceduru.“
Na namjeru novog koncesionara Hydroenergy Gacko da gradi isključivo hidroelektranu Sutjeska 2B, Centar za životnu sredinu reagovao je pokretanjem niza pravnih radnji, preciznije tužbi u periodu od 2019. do danas. Crnković ističe niz nejasnoća prilikom izdavanja potrebnih dozvola od strane nadležnog ministarstva. „Investitor je 2018. godine oslobođen procjene uticaja na životnu sredinu za ovu hidroelektranu, a isto ministarstvo je osam godina prije, tačnije 31.08.2010. godine, donijelo rješenje kojim se propisuje obaveza sprovođenja procjene uticaja na životnu sredinu projekta male hidroelektrane “Sutjeska 2B”. Postavlja se pitanje kako je moguće da isto Ministarstvo donese dva potpuno oprečna rješenja u roku od osam godina, a pri tome prvo Rješenje doneseno 31.08.2010. je pravosnažno, te samim tim važeće i obavezujuće.
Prema njenom mišljenju, sporna je i Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu koja je urađena 2013. godine, a čije je odobravanje presudom Okružnog suda Banja Luka prekinuto.
„Nadalje, budući da je u skladu sa pravosnažnim Rješenjem iz 2010. godine investitoru nametnuta obaveza izrade studije o procjeni uticaja na životnu sredinu, ista je i izrađena 2013. godine pod nazivom “Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta MHE “Sutjeska 2A i 2B”. Međutim, dana 14.04.2015. godine, nakon tužbe koju smo podnijeli, presudom Okružnog suda Banja Luka prekinut je postupak u smislu odobravanja Studije uticaja na životnu sredinu MHE Sutjeska 2B, i samim tim su prekinute i sve radnje planirane oko izgradnje navedene MHE. To je također i Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS i potvrdilo svojim Zaključkom.“
Izdali nezakonite dozvole
Međutim, presude Okružnog suda kao i Vrhovnog suda RS koje su jasno definisale da nema nikakve izgradnje hidroelektrana, dok se ne usvoji novi prostorni plan NP Sutjeska, nisu bile prepreka Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS da investitoru Hydroenergy Gacko izda potrebnu dokumentaciju za izgradnju MHE Sutjeska 2B. Crnković ističe da je ministarstvo izdavanjem ekološke dozvole kao i ostalom dokumentacijom djelovalo van zakonskih okvira.
„Prostorni plan za Nacionalni park Sutjeska iz 1986. godine istekao još 2000. godine, a novi je u proceduri i još uvijek nije usvojen, tako da je jasno da u trenutku izdavanja dozvole, ministarstvo nije moglo postupiti u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine. Ovo postaje još značajnije ima li se u vidu da se zonacija režima zaštite po stepenima tek treba da se definiše novim Prostornim planom, sve u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o nacionalnim parkovima, te Zakonom o nacionalnom parku Sutjeska. Kako zonacija režima zaštitite još nije izvršena u skladu sa navedenim zakonskim odredbama, ministarstvo nije moglo ni razmatrati zahtjev za izdavanje dozvole. To je posebno važno ako imamo u vidu presudu Okružnog suda Banja Luka, kojom su zabranjene sve radnje oko izgradnje MHE na rijeci Sutjesci dok se ne donose predmetni Prostorni plan.“
Balkanski mešetari sa bečkom adresom
Firma Hydroenergy d.o.o. vlasnik koncesije za izgradnju MHE Sutjeska 2B na samoj granici nacionalnog parka registrovana je u Gacku, a u stvarnom je vlasništvu GLA holdinga iz Beča.
Prema podacima službenog registra, kao i poslovnog portala Akta.ba, Hydroenergy d.o.o. ima dva uposlenika, a 2019. godinu završila je bez ikakvog prihoda.
Kao vlasnik firme sa adresom u Gacku, registrovan je GLA holding u vlasništvu Vladimira Vukovića porijeklom iz Srbije sa austrijskim državljanstvom. Njegov holding prvobitno se pojavljuje u Srbiji početkom dvije hiljade desetih, kada sa tadašnjim gradonačelnikom Vranja potpisuju memorandum o suradnji u oblasti turizma, reciklaže, prerade čvrstog goriva te geotermalne energije.
Pored ulaganja u Srbiju i Makedoniju kroz tržište nekretnina i solarnu energiju, ovaj holding u Bosni i Hercegovini se pojavljuje kao investitor u hidroenergiju, pa tako pored firme Hydroenergy Gacko u svom vlasništvu ima i firmu Hidrovat d.o.o..
Upravo je firma Hidrovat, prema pisanju portala Gerila, bila uključena u izradu Zoning plana područja posebne namjene „Janjske Otoke“.
Podsjećamo, 2. marta 2016. godine, Narodna skupština Republike Srpske je donijela odluku po skraćenom postupku o izradi zoning plana za Janjske Otoke. Inicijativa za izradu ovog plana došla je od opštine Šipovo i firme Hidrovat d.o.o. koja je finasirala projekt koji je trebao da zaštiti prirodu u okolini Janjskih otoka, ali je također i predvidio izgradnju male hidroelektrane na rijeci Janji.
Kako navodi portal Gerila, pored GLA holdinga, osnivač Hidrovat d.o.o. je i firma „Rojal Prima“ koja je Mrkonjić Gradu poznata kao kafić i pečenjara koja se nalazi u Bjelajcima u neposrednoj blizini firme „R-S Silikon“, a koja je 2017. godine prijavljena Evropskoj komisiji zbog dampinga cijena.
Međutim, mala hidroelektrana Šipovo po koncesionom ugovoru instalisane snage 3,24 MW i planirane godišnje proizvodnje 18,5 GWh do danas nije izgrađena. Razloge zbog kojih još uvijek nije došlo do realizacije ovog projekta obrazložio je ministar Petar Đokić u odgovoru na poslaničko pitanje Marinka Dragišića iz juna ove godine:
„Polazeći od navedenih problema koji su doveli do zastoja u realizaciji projekta i proteklog vremena, koncesionar je podnio zahtjev za potpisivanje aneksa ugovora o koncesiji kojim će se definisati povećana instalisana snaga i godišnja proizvodnja male hidroelektrane, novi rokovi izgradnje i produžiti period koncesije. Postupajući po zahtjevu koncesionara, Ministarstvo je provelo neophodne aktivnosti i pripremilo aneks ugovora o koncesiji. Međutim, aneks Ugovora o koncesiji još uvijek nije potpisan iz razloga što Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i dalje smatra da izgradnja male hidroelektrane nije u skladu sa strateškim vodoprivrednim dokumentima, bez obzira na to što je Narodna skupština usvojila Zoning plan područja posebne namjene „Janjske otoke“ kojim je predviđena izgradnja male hidroelektrane.“
Sve je stvar dogovora
Vladimir Vuković, vlasnik GLA holdinga u čijem vlasništvu su Hydroenergy Gacko te Hidrovat Mrkonjić Grad, prema pisanju medija dovodi se u vezu afere sa pobjedom firme Casinos Austrija VLT AG na tenderu raspisanom za izbor privatne kompanije kojoj je povjereno priređivanje elektronskih igara na sreću u Republici Srpskoj.
Prema navodima, Vuković je zahvaljujući vezama sa političkim vrhom Republike Srpske omogućio ovoj firmi, osnovanoj nekoliko dana prije javnog poziva, potpisivanje unosnog ugovora sa Lutrijom RS-a, iako su na tenderu sudjelovale renomirane svjetske firme iz ove oblasti.
U tom kontekstu mogu se posmatrati i posljednje nelogične odluke Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS o izgradnji male hidroelektrane Sutjeska 2B donesene van zakonskih okvira.
Igor Mičević, direktor investitora firme Hydroenergy odbio je razgovarati na temu izgradnje male hidroelektrana Sutjeska 2B.
Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu ističe da je izgradnja malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini eklatantan primjer političke korupcije i favorizovanja partikularnih interesa nauštrb lokalnog stanovništva i zaštite prirodnih bogatstava.
„Nakon što smo godinama vodili kampanju „Bitka za Sutjesku“ i konačno se izborili protiv planiranih hidroelektrana u sklopu NP Sutjeska, sada borbu nastavljamo protiv hidroelektrane “Sutjeska 2B” koja se planira graditi u njegovoj neposrednoj blizini. NP Sutjeska je najstariji nacionalni park u BiH i dom je posljednjoj prašumi te veličine i očuvanosti u Evropi, Perućici. Sutjeska je inače poznata široj javnosti kao mjesto odvijanja bitke na Sutjesci iz 1943. za vrijeme Drugog svjetskog rata, te se kanjoni rijeka ovog područja i dalje smatraju grobnicama poginulih za slobodu naših naroda. Upravo očuvanje, i isključenje gradnje ove vrste u NP Sutjeska i okolini treba da predstavlja opšti javni interes, a ne izgradnja neisplative i štetne hidroelektrane od strane privatnog investitora.“
Najava bilo kakve izgradnje malih hidroelektrana za koje je u više navrata dokazano da ne donose apsolutno nikakvu korist našem društvu u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska, pa i na njegovim samim granicama predstavlja ne samo atak na zaštićeno prirodno područje nego i na sami identitet ljudi koji žive u ovoj državi.
Ali, nažalost, privatni interesi važniji su od nacionalnih simbola.
