Aktivisti i građani FBiH doživjeli su historijski trijumf za spas rijeka: Dom naroda Parlamenta FBiH je usvojio Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji FBiH, na način da je 7. jula, 33 prisutnih delegata glasalo “ZA“ Zakon i jedno suzdržano!
Predstavnički dom Parlamenta FBiH je početkom mjeseca juna usvojio Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji FBiH, kada su gotovo svi prisutni zastupnici glasali “ZA.“ Međutim, da bi Zakon stupio na snagu, bilo je potrebno da ga usvoji još jednom i Dom naroda.
S pravnog aspekta, Zakon sada daje jasnu definiciju šta su male hidroelektarne (mHE), a to su svi hidroenergetski objekti do 10 MW. Iako je već postojala definicija u Uredbi o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i određivanju naknada za podsticanje FBiH, ona se u praksi nije uvažavala te bi srednji hidroenergetski objekti od 2, 5 i više MW pred očima javnosti bili plasirani kao “mali.” Naročito bitna promjena jeste da se za sve hidroenergetske objekte do 10 MW, neće više izdavati energetske dozvole, bez kojih se ovi objekti ne mogu graditi! Upravo na taj način dolazi do “obustave”, odnosno do “moratorijuma na mHE.”
Ovakav pozitivan rezultat može se pripisati snažnom aktivizmu svih članova Koalicije za zaštitu rijeka u BiH koji su zadnjih godina, na terenu i u medijima vršili snažan medijski pritisak kako bi se zabranila dalja izgradnja malih hidroelektrana.
“Zagovaranje za pravne izmjene je posebna niša djelovanja Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH“ koja je sada postala i neizostavni dio djelovanja Koalicije za zaštitu rijeka u BiH. Naše Udruženje je svakako već specifično bilo po tome jer je jedino Udruženje koje pruža besplatnu pravnu pomoć svim građanima BiH iz oblasti zaštite okoliša, gdje smo u zadnje četiri godine aktivno bili uključeni u gotove sve slučajeve koji se tiču izgradnje mHE, naravno , na osnovu molbi građana. Još uvijek se jasno sjećam okruglog stola, organizovanog baš u julu 2019. tokom kojeg smo sa članovima Koalicije za zaštitu rijeka u BiH diskutovali kako pomoći građanima u Jablanici oko slučaja izgradnje mHE “Zlate,“ na rijeci Doljanki. Tog dana, moja kolegica, Nina Kreševljaković, je predložila te sada historijske riječi: „moratorijum na mHE.“ Naime, kao pravnice, shvatile smo da dok dobivamo „bitku po bitku“ odnosno, „slučaj po slučaj“, u tom momentu, uvidjele smo da gubimo „rat“ protiv mHE, a kojih je bilo planirano više od 500! Iz tog razloga, kolegama smo predložili da borbu protiv tzv. cunamija izgradnje mHE u BiH, vodimo na dva fronta, i to nastaviti borbu „sluaj po slučaj“ a zatim i otvoriti novi front: „pravno zagovaranje izmjena pravnog okvira.“ Ta ideja se zatim pretočila u Deklaraciju o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana , u čijem kreiranju smo aktivno učestvovale. Nakon toga, započeli smo sa lobiranjem usvajanja ove Deklaracije, što je i Predstavnički dom Parlamenta učinio 23. juna 2020. kada je uistinu i započela prava zagovaračka borba za zakonske izmjene za zaustavljanje izgradnje novih mHE u FBiH. A ostalo je postala historija („and rest is history“);“ napominje, Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.”
Podsjećamo, nakon što je 27. aprila 2021. sa dnevnog reda Predstavničkog doma Parlamenta FBiH vraćen u redovnu proceduru, te nakon obavljene rasprave, usvojen je Zaključak Predstavničkog doma Parlamenta FBiH kojim se prihvata Nacrt Zakona o električnoj energiji u FBiH i prema kojem je Vlada FBiH, kao predlagač bila zadužena da do 15.6.2021. godine izradi Prijedlog zakona i dostavi ga u parlamentarnu proceduru. Međutim, kako tokom 2021. Dom naroda nije razmatrao pomenuti Nacrt, Vlada nije bila u mogućnosti da nastavi uobičajnu proceduru i da izradi Prijedlog Zakona. Iz tog razloga, Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH“ je tokom mjeseca septembra i oktobra 2021. pokrenulo kampanju ubrzavanja usvajanja navedenog Zakona od strane Doma naroda u prvom čitanju. Toj kampanji su se zatim aktivnije priključile i druge članice Koalicije za zaštitu rijeka u BiH, a naročito Fondacija “ACT.“ Nakon toga, i održanih javnih rasprava bilo je potrebno da se za Zakon još jednom glasa u oba doma Parlamenta FBiH.
“Krajem prošle godine, u suradnji sa Koalicijom za zaštitu rijeka u BiH, a posebno uz pomoć građana širom BiH, izvršili smo snažan administrativni pritisak na Dom naroda kako bi Zakon prošao u prvom krugu. Zatim je bilo potrebno uraditi dodatan pritisak da se Zakon usvoji i u drugom, finalnom procesu usvajanja od strane oba doma. Veoma nam je drago da su delegati opet poslušali apel građana diljem BiH, te da su podržali ovaj historijski Zakon; navodi Nina Kreševljaković, pravna savjetnica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.”
