U skladu sa zahtjevima građana na provedenim javnim raspravama Općinsko vijeće Travnik iskazalo je početkom sedmice negativan stav povodom planiranja novih malih hidroelektrana u Prostornom planu KSB/SBK 2005 – 2025. Prema usvojenom mišljenju, saglasnosti Općinskog vijeća za gradnju malih hidroelektrana nema ukoliko saglasnost prethodno nije dala mjesna zajednica na čijoj teritoriji je planirana gradnja.
“Mogu reći da smo djelimično zadovoljni jer je Općinsko vijeće (OV) dalo Mišljenje da se zabranjuje gradnja novih MHE na području općine Travnik, što je dobro jer su time otvorili put da se iz nacrta PP općine Travnik izbriše šest planiranih MHE na rijeci Lašvi na podrucju Općine, a takođe nove MHE na rijeci Biloj planirane PP SBK- a. Nezadovoljni smo što OV Travnik nije tražilo brisanje iz PP SBK-a onih MHE čija gradnja nije počela, a investitori imaju samo koncesione ugovore koji su ranije potpisani. Smatram da se ovim Mišljenjem otvara mogućnost da putem lokalnih zajednica u stvari Skupštine MZ svaki koncesioni ugovor može biti poništen;” naveo je Indir Melić, član neformalne grupe građana “Dižimo glas za naše rijeke.”
Podsjećamo da je neformalna grupa građana “Dižimo glas za naše rijeke” od mjeseca juna sprovela niz aktivnosti u cilju zaštite rijeka u SBK. Jedna od tih aktivnosti bila je i građanska inicijativa kojom je tražena zakonska zaštita rijeka SBK, a putem koje je prikupljeno 2605 potpisa građana. Aktivisti su uz poruku “BUDI MUDAR SPASI UGAR” dan prije sjednice Općinskog vijeća ispred mjesta održavanja njihove sjednice organizovali konferenciju za medije na kojoj su još jednom pozvali sve općinske vijećnike da zaštite rijeke Travnika.
“Pohvalno je vidjeti da su vijećnici saslušali te uvažili apel građana u pogledu zaštite rijeka u općini Travnik. Čak su neki vijećnici nosili majice kampanje: “Budi Mudar Spasi Ugar!” Očekujemo da će kantonalna vlast uvažiti Mišljenje Općinskog vijeća Travnik prilikom odlučivanja i donošenja Prostornog plana KSB/SBK 2005 – 2025. Zaista male hidroelektrane ne donose korist zajednici, štavište, nepovratno uništavaju okoliš i osiromašuju prirodna bogastva. U smislu proizvodnje elektične energije, kada bi se izgradilo svih 400 planiranih MHE u našoj državi, one bi u najboljem slučaju doprinijele do 3% godišnjoj proizvodnji električne enrgije. Prema tome trošak, odnosno “cost” u odnosu na dobitak “benefit” ovih objekata je daloko veći i on se mora sada spriječiti, u postupku planiranja načina korištenja prostora;” ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Udružanje “Resursni Aarhus centar u BiH.”
