Ovih su dana aktivisti Aarhus centra u BiH posjetili kamenolom u Osmanlijama na Kupresu, kako bi prikupili dodatne informacije o planiranom hemijsko-prerađivačkom projektu za koji postoje osnovane sumnje da bi mogao imati katastrofalne posljedice za ovaj kraj.
“Ovaj projekat, prema kojem bi se dolomit iz kamenoloma koristio za proizvodnju metalnog magnezija, aluminijskih legura i drugih nusproizvoda, donosi opasnosti koje ne možemo zanemariti.”, navode iz Aarhus centra.
Zbog toga su, u saradnji s lokalnim stanovništvom, razradili pravne korake za zaštitu okoliša i prava građana općine Kupres da odlučuju o budućnosti ovog kraja.
A javnosti su, putem društvenih mreža, uputili detaljno objašnjenje zašto se protive ovom projektu.
U prvi plan ističu mogući ekocid i nanošenje nepopravljive štete okolišu, navodeći da prema analizi Studije uticaja na okoliš, predviđene aktivnosti dovode do uništavanja flore i faune, zagađenja voda, zraka i tla te nestanka specifične prirodne baštine Kupresa, a da niti mjere zaštite predložene u Studiji ne mogu spriječiti ozbiljan ekološki kolaps.
Podsjećaju, zatim, da je Kupres zamišljen kao ekološko područje s naglaskom na poljoprivredu i turizam i da je pomenuti projekat potpuno suprotan postojećim strateškim planovima. “Nema mjesta za hemijsku industriju u prostornom planu, koji jasno definira privredne djelatnosti poput turizma i zdravih poljoprivrednih proizvoda.”, naglašavaju.
Dozvole za istraživanje dolomita odnose se na čak 47,5 ha poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Veći dio tog zemljišta pripada državi BiH, a cijeli proces traži prenamjenu koja će, prema Aarhus centru, ugroziti resurse općine Kupres. Zato postavljaju javno pitanje: “Ko će imati korist od ovih resursa, a ko će snositi štete?”
Upozoravaju da implementacija ovog projekta može dovesti do drastičnog smanjenja vrijednosti nekretnina i nestanka turizma i poljoprivredne proizvodnje koju su ljudi godinama praktikovali. Da štetni plinovi, prašina i drugi kontaminanti mogu ozbiljno ugroziti zdravlje stanovništva, a zagađenje podzemnih voda može imati dalekosežne posljedice, ne samo za Kupres, već i za okolna naselja i vodne tokove prema Jadranskom i Crnomorskom slivu.
Takođe, napominju da ovaj projekat prijeti da obezvrijedi velika ulaganja koja su uložena u razvoj turizma, infrastrukture i povratak ljudi na Kupres. Uz to, nejasno je kako će Općina Kupres naplatiti resurse dolomita, a postoji i zabrinutost da će se stranim firmama omogućiti eksploatacija bez jasnog pravnog osnova.
Aarhus centar postavlja pitanje: “Hoće li djeca Kupresa ostati u svom kraju ili će svi biti prisiljeni iseliti?”. Dodajući: “Kupres je njihov dom. I zajedno ćemo se boriti da ga sačuvamo. Uložimo u održivi razvoj i očuvanje okoliša, a ne u industrije koje uništavaju našu prirodnu baštinu. Zajedno možemo spriječiti ovu prijetnju! Naš cilj je sačuvati Kupres kao ekološko područje i spriječiti štetne projekte koji bi uništili našu prirodu, zdravlje i ekonomski razvoj.”
