Građanski aktivizam

ACT: I kad obnavljamo šume, činimo to loše – nedovoljno i pogrešno. A zakona još uvijek nema.

“Šume i šumarstvo trebaju zakone - Zakon o šumama HNK/Ž, Zakon o šumama FBiH i Okvirni zakon o šumama Bosne i Hercegovine!”, upozoravaju iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, u informaciji objavljenoj na društvenim mrežama, u kojoj se iznosi dio argumenata zašto je te zakone potrebno donijeti što prije.

Dok se planovi sječa najvećim dijelom uglavnom realizuju, u pojedinim područjima čak i prebace, posljednjih 10-ak godina u entitetu FBiH primjetno je značajno smanjenje obima provedenih šumsko-uzgojnih radova. Drugim riječima, u šumu ne vraćamo ono što od nje uzmemo, što je katastrofalna praksa.

Paradoksalna je situacija kojoj svjedočimo trenutno, gdje se sredstva namijenjena za biološku obnovu šuma u većini kantona i ne prikupljaju, dok se u Srednjobosanskom, Zeničko-dobojskom i Kantonu Sarajevo prikupljanju, ali ne ulažu u pošumljavanje, njegu kultura, prevođenje izdanačkih šuma u viši uzgojni oblik, sanaciju požarišta i ostalo.

Ovako neuređen sistem prikupljanja i korištenja namjenskih sredstava za izvođenje šumsko-uzgojnih radova, pri čemu kompletan teret izvođenja ovih radova pada na korisnike šume – preduzeća šumarstva, rezultira time da imamo dramatično niske procente realizacije plana radova na biološkoj obnovi šuma (npr. Sarajevo šume mizernih 2,43% u 2022. ili Zeničko-dobojske šume 20,72% u 2021. godini).

Imamo dramatično niske procente realizacije plana radova na biološkoj obnovi šuma – npr. Sarajevo šume mizernih 2,43% u 2022. g.

Ništa bolja situacija nije ni u entitetu Republika Srpska, gdje, iako postoji važeći entitetski zakonski propis za oblast šumarstva, jedinstveno preduzeće šumarstva realizuje tek 13,43% od planiranog obima šumsko-uzgojnih radova (prosjek za 2020, 2021. i 2022. godinu).

Zabrinjava i podatak iz Informacije o gospodarenju šumama Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da je u 2021. godini od ukupne proizvodnje sadnog materijala u rasadnicima širom entiteta FBiH čak 92% predstavljao sadni materijal četinara.

Uzimajući u obzir sve ekološke prednosti pošumljavanja lišćarskim vrstama drveća, primarno bukve, hrasta, plemenitih lišćara i voćkarica, ovaj procenat u predstojećim godinama definitivno treba mijenjati u korist lišćara.

I na većinu ovih procesa resorno ministarstvo za sektor šumarstva na nivou FBiH ne može direktno uticati, jer ne postoji zakonski osnov za njihovo postupanje pa pojedini kantoni provode samovolju.

Šume i šumarstvo trebaju zakone – Zakon o šumama HNK/Ž, Zakon o šumama FBiH i Okvirni zakon o šumama Bosne i Hercegovine!

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije