Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, kako je svojevremeno i najavila nakon usvajanja zakona kojim je zabranjena gradnja novih mHE u FBiH, osim onih za koje već postoje izdate koncesije, nastavlja borbu protiv izgradnje mini hidroelektrana, kao projekata koji donose nesrazmjernu štetu po društvo, u odnosu na korist, za pojedince.
Borba je uglavnom pravna i politička. Fondacija prati realizaciju potpisanih ugovora i reaguje kad investitor ne ispuni zahtjeve iz ugovora, u navedenim rokovima, zahtjevajući od institucija vlasti raskid ugovora o koncesiji, u takvm slučajevima.
Slična situacija se ovih dana odvija u vezi desne pritoke Neretve, konjičke Ljute, koja izvire u podnožju Bjelašnice i u Neretvu se uliva oko pet kilometara uzvodno od Konjica.
Iz Fondacije podsjećaju da je još 2005. godine dodijeljena “paketna koncesija” za izgradnju malih hidroelektrana na slivovima konjičkih rijeka Neretvice i Ljute. Nakon revidiranja projekata, u konačnici je bilo planirano da Neretvica dobije čak 15, a Ljuta devet 9 mHE.
No, gotovo dvije decenije kasnije, Neretvica slobodno teče i priča o izgradnji mHE na ovoj rijeci je završena, zbog “kapitulacije” investitora EP BiH, pred odlučnim građanima tog kraja.
“S druge strane, ekocidni projekti još uvijek prijete Ljutoj, s obzirom na to da slovenački “Turboinštitut” posjeduje odobrenja za građenje za dvije mHE – “Lukavica ušće” i “Palež”.”, navode iz Fondacije.
Ali i upozoravaju da su spomenuta odobrenja istekla, s obzirom na to da izgradnja dvije mHE na Ljutoj nije započela ni u periodu nakon produženja istih.
“Imajući u vidu da su istekla odobrenja za građenje za dvije mHE, kao i rokovi iz ugovora o koncesiji za sve mHE planirane na Ljutoj, vrijeme je da ovaj ugovor konačno bude raskinut kako bi Ljuta i zvanično bila sigurna.”, zaključuju iz Fondacije atelje za društvene promjene – ACT.
A iz Udruženja Zeleni Neretva Konjic ističu da je rijeka Ljuta jedna od najljepših i prirodno najvrijednijih rijeka u Bosni i Hercegovini, te da bi njeno uništenje gradnjom malih hidroelektrana bio pravi ekocid.
