Aktivisti neformalne grupe građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“, posredstvom Centara civilnih inicijativa, krajem oktobra prošle godine, uputili su inicijativu Uredu za reviziju institucija u FBiH, da Ured u svoj plan rada za 2024. godinu uvrsti i provođenje revizije učinka ”Upravljanje eksploatacijama mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka”, u cilju sagledavanja težine problema u ovoj oblasti i kreiranja preporuka nadležnima za upravljanje i vršenje nadzora nad vodotokom u Federaciji BiH, za njihovo otklanjanje.
Predstavnici NGG i CCI-a su svoje argumente, u prilog prihvatanja upućene inicijative, krajem marta ove godine, izložili na sastanku sa federalnim revizorima u njihovom sjedištu u Sarajevu.
“Prethodno dobivši iz Ureda signal da postoji prostor da se u ovoj godini započne izrada Izvještaja i da ćemo u procesu izrade biti konsultovani na određeni način, kako bi izložili svoja iskustva na temu eksploatacije minerala iz riječnih tokova u BiH, prihvaćen je i naš prijedlog za sastanak na kojem smo predstavili aktivnosti koje sprovodimo i iznijeli argumente za opravdanost predložene Inicijative. Smatramo ovo korisnim, saslušali smo ono što su nam izložili i revizori, te očekujemo pozitivan odgovor kada je u pitanju njihova konačna odluka da li će se među planiranim “slobodnim” revizijama u ovoj godini naći i predložena sa naše strane” – informacije su iz NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“.
Aktivisti ističu da su prilikom predlaganja inicijative vođeni dosadašnjim iskustvima u radu i da su imali u vidu da je od strane Ureda za reviziju institucija u FBiH izrađen i tačno prije godinu dana, odnosno u aprilu 2023. godine, objavljen Izvještaj revizije učinka “Zaštita rijeka u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Konstatacije revizora iz tog dokumenta su da postojeća regulativa ne definiše adekvatno odgovornost za nepoštovanje obaveza i ograničenja u vezi sa zaštitom voda u ovom dijelu BiH. Takođe, i da su propisani iznosi kazni za nelegalnu eksploataciju šljunka izrazito niski, a za pojedine obaveze i ograničenja kazne uopće nisu propisane.
U poređenju s regulativom zemalja iz okruženja (npr. Hrvatska i Slovenija), koje su već uskladile svoj regulatorni okvir sa zakonodavstvom EU, broj prekršaja predviđen Zakonom o vodama i visine predviđenih novčanih kazni za nelegalnu eksploataciju šljunka značajno su manji. U zakonodavstvu ovih država, pored većeg broja definisanih prekršaja i većih iznosa novčanih kazni, propisane su kaznene odredbe za odgovorna lica institucija kada one ne izvršavaju poslove i zadatke propisane zakonima o vodama, što nije slučaj u zakonodavstvu FBiH.
“Revizori su u svom izvještaju ukazali da raspoloživi podaci ukazuju na to da vodni inspektori prilikom izricanja novčanih kazni prevashodno izdaju prekršajne naloge kojima izriču minimalnu novčanu kaznu. Da je za izricanje većih novčanih kazni potrebno pokrenuti prekršajni postupak kod nadležnog suda, što nadležne inspekcije u posmatranom periodu nisu činile. To su nam revizori i ponovili na našem sastanku, iznoseći svoje stavove da, kada je u pitanju Federacija, dosta toga je uređeno zakonskim propisima, ali da je problem više u njihovom nesprovođenju. Zajednički je konstatovano da su nezakonite eksploatacije šljunka i devastacije zemljišta uz riječne tokove znatno izraženije u Republici Srpskoj” – iznose detalje sastanka sa revizorima iz neformalne grupe građana.
Kada je riječ o drugom entitetu, njegovi revizori, odnosno, Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske, proveli su reviziju učinka „Upravljanje eksploatacijom mineralnih sirovina i čišćenjem materijala iz vodotoka“ periodu 2011-2014. godina i izvještaj o toj reviziji objavljen je u oktobru 2015. godine. U Izvještaju su date 22 preporuke, upućene Vladi Republike Srpske, Ministarstvu energetike, industrije i rudarstva, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Republičkoj upravi za inspekcijske poslove. Glavna služba za reviziju je u aprilu 2022. godine objavila i izvještaj o naknadnom pregledu provođenja preporuka iz pomenutog izvještaja iz 2015., sa konstatacijom da su samo dvije preporuke u potpunosti provedene, a ostale djelomično ili nisu uopšte.
U decembru 2021. godine Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske je objavila i Izvještaj revizije učinka „Eksploatacija riječnog materijala kao segment integralnog uređenja i zaštite vodotoka rijeke Drine“, kojom je obuhvaćen vremenski period od 2017. do 2020. godine. Ta revizija je rađena kao paralelna revizija, sa Državnom revizijskom institucijom Republike Srbije, koja je izradila izvještaj za dio rijeke Drine koji pripada toj zemlji.
Prema predloženoj inicijativi za izradu revizije učinka u Federaciji BiH, revizorima je predloženo da se procesi upravljanja mineralnim resursima ispituju u sklopu postojećih modela dodjeljivanja prava na korištenje javnih mineralnih resursa, koncesionog ili administrativnog prava na osnovu javnog poziva ili sklapanja ugovora sa izvođačima radova na održavanju riječnih korita na drugi zakonom propisan način. Odnosno, upravljanje uređenja korita i čišćenja pijeska, šljunka i drugog materijala iz vodotoka ispitivalo bi se u sklopu vodoprivrednog sistema uređenja i održavanja vodnih dobara, vodotoka i vodnih objekata. Ti procesi bi se ispitivali kroz postojeće prakse popisivanja i vođenja transparentnih javnih registara, obezbjeđivanja regulatornih, organizacionih, stručnih i tehničko-tehnoloških pretpostavki za uspješno upravljanje, kroz prakse projektnog, studijskog i imovinsko-pravnog pripremanja i strateškog planiranja eksploatacija i istraživanja mineralnih resursa, odnosno čišćenje materijala iz vodotoka.
„Sugerisali smo da se, prema praksi iz zemalja u okruženju, istraživanje učinkovitosti upravljačkih mehanizama vrši kroz postojeće prakse nadzora i monitoringa eksploatacija, odnosno čišćenja riječnih korita od nanosa. Nadležnima bi revizori preporukama nalagali, po nama, nedostajuće transparentne i učinkovite modele upravljanja navedenim procesima u najboljem javnom interesu, a koje su trebali biti obezbjeđeni od strane Vlade FBiH i nadležnih ministarstava i institucija. Ubijeđeni smo da bi se, preporukama revizije, intenzivirale aktivnosti i u segmentu donošenja nedostajućih strateških dokumenata, kao i drugih razvojnih, planskih i regulatornih dokumenata i obezbijedilo njihovo međusobno usaglašavanje, a neophodno za uspješno upravljanje eksploatacijom mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka” – smatraju u neformalnoj grupi građana.
