Neformalna grupa građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“ je danas u Doboju organizovala uličnu akciju kako bi ukazala na to da je ovo područje i dalje ugroženo od poplava, te da se i pored toga i dalje zbog nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka devastira životna sredina i nanosi višemilionska šteta republičkom i lokalnim budžetima te omogućava protivpravno bogaćenje pojedinaca.
“Za manje od dvadeset dana obilježićemo osam godina od katastrofalnih poplava koje su zahvatile Bosnu i Hercegovinu, a čini se najizraženije stanovnike lokalnih zajednica u slivu rijeke Bosne. Majske poplave 2014. godine su u najvećoj mjeri uzrokovale neuređena, netransparentna i nekontrolisana eksploatacija šljunka i na području Doboja, Modriče, Vukosavlja i Šamca i nečišćenje korita rijeke Bosne, zbog kojih je izgubljeno 14 života dok se materijalna šteta mjeri u milijardama maraka”, izjavio je Zoran Panić, član neformalne grupe građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“.
Na današnjoj uličnoj akciji, građani su putem promotivnih letaka upoznati o problemu nelegalne eksploatacije šljunka, upravo pod motom „Šljunak je javno dobro, nije rezervisano za bogaćenje pojedinaca i interesnih grupa“. Aktivisti su u toku razgovora sa građanima istakli da neadekvatna kontrola eksploatacije riječnog šljunka direktno ugrožava preko 100.000 stanovnika ove četiri lokalne zajednice, jer se šljunkari najčešće ne pridržavaju preciziranih količina iz koncesija ili administrativnih odobrenja, minerale vade izvan određenih područja, većinom na poljoprivrednom zemljištu, prijavljuju znatno manje količine izvađenog šljunka i time izbjegavaju plaćanje koncesione naknade i čine niz drugih nezakonitih radnji.
Ovim povodom, neformalna grupa građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“ podsjetila je i na aferu “Slučaj Osječani” u kojoj su institucije Republike Srpske, koje su Otvorenim pismom prošle godine upoznali o razmjerama brutalne devastacije zemljišta kod Doboja, priznale nadležnost, ali da niko od njih nije prihvatio odgovornost. Odnosno ni one, a niti nadležno Okružno javno tužilaštvo nisu rasvjetlili ko je kriv za aferu i procesuirali počinioce.
Napominjemo da se neformalna grupa građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“ zalaže za to da uređenom, konkretno definisanom legislativom, nadležne institucije dodjeljuju koncesije ili daju administrativne dozvole sa preciziranim količinama očišćenog materijala i eksploatisanog šljunka, čime se obezbjeđuje uređeno korito rijeke Bosne što će dovesti do toga da su građani efikasnije zaštićeni od mogućih poplava, opasnosti za živote i materijalne štete.
I na kraju, pozivamo građane da i oni svojim aktivnostima, prijavama sumnji u nelegalne aktivnosti šljunkara u slivu rijeke Bosne, doprinesu sprečavanju nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka. Prijave mogu podnijeti na slijedeće kontakte: Inspektorat RS 051 334 627; JU „Vode Srpske“ 055 201 784; MUP RS 051 334 347.
