Organizacije civilnog društva i aktivisti neformalnih građanskih grupa, okupljeni u inicijativu “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“ su Uredu za reviziju institucija u Federaciji BiH uputili inicijativu da u Plan rada za 2024. godinu uvrste i izradu izvještaja revizije učinka ”Upravljanje eksploatacijama mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka u Federaciji BiH”.
“Problem nelegalne i nekontrolisane eksploatacije riječnog materijala iz korita i obalnih područja postoji u BiH preko 20 godina, a posljedice ovog problema su višestruke i najviše se ogledaju u uništavanju riječnih korita, poljoprivrednog zemljišta uz vodotokove, te direktnom ugrožavanju stambenih i poslovnih objekata, saobraćajnica u blizini korita rijeka i drugo. Nedovoljno čišćenje korita rijeka od nekomercijalnog materijala i mulja i nekontrolisana eksploatacija šljunka su identifikovani kao jedan od glavnih uzročnika katastrofalnih poplava 2014. godine, u kojima su lokalne zajednice u oba entiteta BiH pretrpjele velike materijalne štete i gubitke ljudskih života. Istovremeno, neadekvatno upravljanje eksploatacijom riječnog materijala iz vodotoka ostavlja ogromne posljedice na javne resurse, ali i javne prihode koje se ubiru po osnovu naknada.”, navodi se u obrazloženju Inicijative.
Inicijativa je, uz podršku Centara civilnih inicijativa, upućena Uredu za reviziju sa ciljem da se i na ovaj način izvrši pritisak na institucije vlasti, u pravcu institucionalnog unapređenja legislative i provođenja zakonske regulative, koji regulišu ovu oblast. Te da se od strane revizora jasno detektuju neuralgične tačke, na koje bi vlast posebno trebala da obrati pažnju.
“Imali smo u vidu da je trenutno u fazi priprema Plan rada Ureda za reviziju institucija u FBiH za narednu godinu. Osnov za predlaganje Inicijative sadržan je u činjenici da je Ured za reviziju ranije obavio reviziju učinka “Zaštita rijeka u Federaciji BiH “, te da je u pratećem izvještaju za ovu reviziju, objavljenom u aprilu 2023. godine, ukazao na potrebu osiguranja bolje zaštite voda u Federaciji BiH. Mi sada predlažemo da se novom revizijom obuhvati oblast upravljanja procesima eksploatacije i istraživanja mineralnih resursa, kao i procesima uređenja korita i čišćenja pijeska, šljunka i drugog materijala iz vodotoka u Federaciji BiH“ – za portal Antikorupcija pojasnili su iz neformalne grupe građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“, koji su i pokretači Inicijative, a čije je dosadašnje djelovanje bilo usmjereno prije svega na podnošenje prijava za nelegalnu eksploataciju riječnog materijala, pri čemu su se suočavali sa netransparentnošću institucija i njihovim različitim djelovanjem u rješavanju ovog problema, za koji je u javnosti uvriježeno mišljenje da mu je u pozadini sistemska korupcija.
Iz sadržaja Inicijative vidljivo je da se revizorima sugeriše da, prema praksi iz zemalja u okruženju istraživanje učinkovitosti upravljačkih mehanizama vrši kroz postojeće prakse nadzora i monitoringa eksploatacija, odnosno čišćenja riječnih korita od nanosa. Istraživali bi se i predlagali transparentni i učinkoviti modeli upravljanja navedenim procesima u najboljem javnom interesu, a koje su trebali biti obezbjeđeni od strane Vlade FBiH i nadležnih ministarstava i institucija.
Sugeriše se i istraživanje posljedica i efekata postojećeg načina regulisanja ovih oblasti, postojeći modeli dodjele prava na čišćenje i održavanje vodotoka (15 u vodnom području Save i 8 u vodnom području Jadranskog mora) subjektima i posljedice postojećih aktivnosti upravljačkog monitoringa i inspekcijskog nadzora institucija javnog sektora.
„Revizija bi obuhvatila vremenski period za koji Ured za reviziju institucija u FBiH smatra da bi se tim istraživanjima i analizama stekla odgovarajuća slika i prikaz stanja o ovim praksama i procesima, ali smo zatražili da se izrada revizije učinka uvrsti u plan rada Ureda za reviziju već za 2024. godinu. Ubijeđeni smo da bi se preporukama revizije intezivirale aktivnosti u segmentu donošenja nedostajućih strateških dokumenata, kao i drugih razvojnih, planskih i regulatornih dokumenata i obezbijedilo njihovo međusobno usaglašavanje, a neophodno za uspješno upravljanje eksploatacijom mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka” – smatraju u Neformalnoj grupi građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“.
Inače, revizori u drugom entitetu su se već bavili ovom temom. Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske je, naime, u oktobru 2015. godine objavila Izvještaj revizije učinka “Upravljanje eksploatacijama mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka”, a u aprilu 2022. godine izvještaj o naknadnom pregledu provođenja preporuka iz te revizije, čime se pokušalo unaprijediti djelovanje u ovoj oblasti, a sve sa ciljem adekvatnog uređenja vodotoka u Republici Srpskoj. Također, Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske je, dodatno, u decembru 2021. godine objavila i Izvještaj revizije učinka „Eksploatacija riječnog materijala kao segment integralnog uređenja i zaštite vodotoka rijeke Drine“.
Na žalost, iako postoji koordinaciono tijelo za saradnju vrhovnih revizijskih institucija u BiH, zbog uticaja politike, ta saradnja je na vrlo niskom nivou, tako da se ni teme revizija učinka ne usaglašavaju, iako bi neke od njih (uključujući i ovu ili reviziju o efikasnosti odgovora vlasti na pandemiju) svoj pravi efekat postigle tek u slučaju da se rade bar kao paralelne, ako već ne kao zajedničke revizije svih VRI u BiH.
