Njihov aktivizam nije pokrenuo lokalno pravosuđe niti gradske vlasti da istraže i riješe problem ali jeste skrenuo više pažnje na građane.
“I onda poslije te blokade javila se ta tužba Grada i komunalnih preduzeća prema udruženju. Navodno zato što je grad bio zatrpan, zato što su morali izvršiti deratizaciju, dezinfekciju”, objašnjava Hujdur.
Prema njegovima riječima, čišćenje grada je redovna aktivnost komunalnih preduzeća, koja su to morala raditi svakodnevno, a najmanje sedmično.
Hujdur kaže kako se nakon duge borbe aktivisti i građani osjećaju frustrirano i kako su očekivali da će se pokrenuti rješavanje ovog problema.
“Međutim do dan-danas nemamo ništa, stojimo kao na početku. Evo čekamo novoformiranu vlast da konačno odluči do kada će ova deponija raditi, kada ide u gašenje”, pojašnjava on, te dodaje da su se obraćali Gradu, kantonalnim i federalnim ministarstvima i stranim ambasadama.
U toku rada na ovoj priči gradske vlasti odlučile su povući tužbu protiv aktivista ali se još uvijek nije uradilo ništa da se ispune njihovi zahtjevi.
Građani koji žive u blizini deponije se godinama unazad žale na neugodne mirise, nedovoljno odvajanje otpada i zagađenje potoka Sušica nedaleko od deponije.
Među njima je i Nijaz Hodžić, mještanin naselja Vrapčići i potpredsjednik Udruženja “Jer nas se tiče”, protiv kojeg je podignuta tužba.
Prema njegovim riječima, deponija godinama radi bez potrebnih dozvola.
“Nema vodnu dozvolu, nema nikakvu dozvolu Ministarstva okoliša i turizma, oni nemaju dozvolu za rad i oni rade već godinama bez ikakve dozvole. Znači oni rade nelegalno”, kaže Hodžić.
On i aktivisti očekuju od gradonačelnika i Gradskog vijeća da što prije riješe problem deponije.
Građanima umjesto brige uzvraćeno tužbom
Grad Mostar i tri komunalna preduzeća – “Komos”, “Parkovi” i “Deponija” podigli su prošle godine tužbu protiv Udruženja radi, kako se navodi u tužbi u koju je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala uvid, naknade štete u iznosu većem od 692.000 maraka.
U tužbi se navodilo da su aktivisti Udruženja omeli obavljanje svakodnevnih djelatnosti Grada i komunalnih preduzeća, nakon što su organizovali nekoliko blokada deponije tokom 2019. i 2020. godine.
“Zbog blokade deponije od strane spomenute udruge bilo je potrebno višednevno pranje ulica, kontejnera i javnih površina Grada Mostara”, navodilo se u tužbi.
Advokatica Šemsa Droce smatra da Udruženje koje ona zastupa nije prouzrokovalo nastalu štetu, kao i da nije vidjela nikakav pravni osnov za naknadu štete.
“Sam krivac za nastalu štetu su upravo tužitelji, odnosno Grad Mostar, koji nije blagovremeno reagovao na pritužbe građana kao i na ekološke studije kojima se utvrdila štetnost po građanstvo”, kaže ona.
Droce naglašava da su građanima dana sva prava da kažu i izraze svoje mišljenje i da su građani svojim postupcima tražili zaštitu od Grada Mostara na zakonite načine.
“Izražavanje mišljenja masovnim buntom je znak da je neko prešao svaku moguću mjeru u svom pasivnom držanju i nepoduzimanju zakonskih radnji, jer Grad Mostar prije svega mora da štiti svoje građane koji se nalaze na teritoriji”, navodi ona.
Josip Muselimović, advokat i pravni ekspert iz Mostara, smatra da Grad Mostar nije trebao ni pokrenuti postupak protiv građana jer za to nije bilo osnova zbog toga što se građani opravdano brinu za svoje zdravlje.
“Istina je i to da je to kamen spoticanja već duži vremenski period i da ljudi imaju velikih problema na tom prostoru, da su razne toksične stvari u zraku i da ljudi opravdano se brinu za svoje zdravlje, za zdravlje svog potomstva i da reagiraju”, kaže Muselimović.
Spore reakcije pravosuđa
Nezadovoljni reakcijama vlasti, Hujdur navodi da su se obraćali Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) i podnosili prijave protiv odgovornih, gradonačelnika i policijske uprave koja je naredila akciju protiv aktivista. Tužilaštvo u Mostaru nije dogovorilo na upit BIRN-a BiH.
Hujdur kaže da je Općinski sud u Mostaru odbacio sve njihove prijave.
“Sve naše pritužbe prema institucijama, prema odgovornim za stanje ove deponije i direktora deponije i ministarstva i grada su odbačene odmah na početku, neke su prebačene na Sarajevo, evo čekamo i to, negdje u ladici stoji taj predmet”, govori on.
Još uvijek čekaju odgovore na krivične prijave koje su podnijeli protiv ministrice okoliša i turizma Federacije Edite Đapo i glavnog inspektora Federalnog urbanističko-ekološkog inspektorata pri Federalnoj upravi za inspekcijske poslove Ejuba Salkića. Krivične prijave podnesene su Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela zloupotreba položaja ili ovlašćenja, onečišćenje okoliša, te drugih krivičnih djela propisanih Krivičnim zakonom Federacije.
Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo su BIRN-u BiH samo potvrdili da imaju formirane ove predmete i da provjeravaju navode iz prijava.
Kada je BIRN BiH ranije pokušao razgovarati s odgovornim u javnom preduzeću “Deponija” Mostar, odgovoreno je da oni nisu spremni razgovarati jer su, kako kažu, “u toku aktivnosti na održavanju Skupština javnih preduzeća, te uspostavljanja organa upravljanja, nadzornih odbora, direktora, koji će imati svoje misije, ciljeve i planove daljeg rada preduzeća”.
“Smatramo da će oni biti adekvatniji sagovornici”, navodi se u odgovoru, te dodaju da će “tada biti pravi trenutak za razgovor na ovu temu”.
Iz Gradske uprave u Mostaru nisu odgovorili na dio upita BIRN-a BiH o upozorenjima građana.
Umjesto toga, u odgovoru su naveli da će se u narednom periodu imenovati punomoćnika za skupštine društava i imenovanje odbora i uprave javnih preduzeća.
“Pitanje deponije je jedno od značajnijih pitanja i problema koji je prisutan u Gradu Mostaru, te sistemski uz pomoć struke pristupa se rješavanju ovog pitanja, kako bi sutra imali uređen grad”, odgovorili su iz Gradske uprave u Mostaru.
U odgovoru su također podsjetili da je Gradsko vijeće Grada Mostara u junu 2021. godine održalo sjednicu o Regionalnoj deponiji Uborak – Buđevci, uz prisustvo nevladinih organizacija i stanovništva koje živi u naseljima oko same deponije.
“Prezentirana su i rješenja od strane osam firmi, o novim metodama i postupcima zbrinjavanja komunalnog otpada na području Grada Mostara, a sve s ciljem poboljšanja trenutne situacije i izbora optimalnog metoda u budućem razdoblju”, kažu iz Grada Mostara.
Aktivisti govore da planiraju surađivati sa Gradom Mostarom, ali ih dosadašnje iskustvo sa novim gradskim vlastima obeshrabruje.
“Iako imamo silna obećanja i od gradonačelnika i od vijećnika da će se to riješiti u najskorije vrijeme mi ne vidimo nikakav napredak, odnosno rješenje ne vidimo na pomolu”, kaže Nijaz Hodžić.
_______________________________________________________________________
Ova analiza je omogućena zahvaljujući velikodušnoj podršci američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj je odgovornost Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine i kao takav ne odražava nužno stavove USAID-a niti Vlade SAD-a.
