Građanski aktivizam

Aktivisti upozoravaju da ataci na Mehorić ne prestaju i izražavaju sumnju u spregu i mutne radnje na štetu prirode i građana

„Nalaz inspektora, kako na mjestu ulijevanja Vrućeg potoka u Trstionicu nisu primjećene promjene u vodi i na njenoj obali, demantujemo obilaskom terena i sačinjenom video i foto dokumentacijom“, navode iz neformalne grupe građana „Park prirode Trstionica i Boriva“.

Kakanjski aktivisti, okupljeni oko inicijative „Park prirode Trstionica i Boriva“, su ubijeđeni da za šire područje Mehorića – i pored uspješnog „protjerivanja“, u maju ove godine, postrojenja betonare „Trgošpeda“, montiranog za potrebe budućeg rudnika kompanije „Eastern Mining” u Varešu – nije otklonjena opasnost od onih koji mnogo ne mare za zdravu životnu sredinu i okoliš.

„Dobili smo informacije da preduzeće koje smo našim aktivnostima uspjeli privoliti da izmjesti svoju mobilnu betonaru iz Mehorića, od Javnog preduzeća Šumsko–privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o Zavidovići, sada ponovo traži korišćenje Mehorića na godinu dana, odnosno uspostavu služnosti, a namjenu nisu naveli. Te informacije smo dobili iz ovog javnog preduzeća i uvjereni smo da se radi ponovo o namjeri montiranja postrojenja betonare, što je i razumljivo, jer je već ranije cijena ugovorena za isporuku betona od strane kakanjskog preduzeća za potrebe vareškog rudnika na osnovu udaljenosti od lokacije pet kilometara, a u protivnom bi je morali isporučiviati iz 50 kilometara udaljene Ribnice. Moguće je da je ugovorena tako da se izbjegne porez i da je navedena manja količina nego što se realno isporučuje, jer ako je proizvodnja u Mehoriću manja je mogućnost češćih inspekcijskih kontrola“, informacije su iz NGG „Park prirode Trstionica i Boriva“, čiji aktivisti izražavaju nezadovoljstvo što to preduzeće i investitori vareškog rudnika nisu sanirali štetu koju su uzrokovali ovog ljeta, a koja je konstatovana i od strane kantonalne inspekcije.

Aktiviste brine mogućnost ponovne “okupacije Mehorića” i devastacije ovog područja

Kažu i da su danas (21.11.2022.) od JP ŠPD Zavidovići zvanično zatražili informacije o navodnoj tenderskoj proceduri za proširenje puta u Mehoriću, čime bi se, po njima, nanovo započelo devastiranje ovog područja predviđenog za proglašenje za Park prirode.

To su učinili nakon što je Glavni federalni, rudarsko, termo i energetski inspektor, odgovorio na predstavku ove neformalne grupe građana za inspekcijski nadzor „Eastern Mininga”, da uz nadzor vode, inspekcije izvrše i nadzor obala potoka, mjesto ulijevanja Vrućeg potoka u rijeku Trstionicu, pustošenja šume na lokalitetu „Rupice“, te, kontrolu dozvole za izgradnju puta Mehorić – Vrući potok – Rupice.

Aktivistima je sumnjivo što je „Šumarija Kakanj“, koja posluje u sastavu JP ŠPD Zavidovići, „Eastern Miningu” dostavila molbu da preduzeće koje gazduje vareškim rudnikom izvrši rekonstrukciju šumskog kamionskog puta od Mehorića do rasksnice prema Trstionici u dužini šest kilometara, što su ovi prihvatili, uz obrazloženje da na taj način pomažu Šumariji, da dođe do kvalitetnijeg puta za svoje potrebe. Te informacije o gradnji puta aktivisti su saznali iz dopisa koje im je uputio Federalni inpsketorat.

„Sumnjamo u spregu i mutne radnje na štetu prirode, a nalaz inspektora, kako na mjestu ulijevanja Vrućeg potoka u Trstionicu nisu primjećene promjene u vodi i na njenoj obali, demantujemo obilaskom terena i sačinjenom video i foto dokumentacijom“, navode iz neformalne grupe građana, koji su prošle nedjelje zvanično izrazili sumnju da će rudna eksploatacija u susjednoj općini Vareš imati negativan uticaj ne samo na području Mehorića, riječice Borivu i Trstionicu, već i na Vrući potok i Bukovicu, kojom se vodom snabdijeva i grad Kakanj.

Dokumentovali su to i pribavljenim satelitskim snimkom visoke rezolucije, na kojem se, kako kažu mogu jasno uočiti razmjere ekološke katastrofe. Na snimku se vidi da kod Kaknja rijeke Bosna, Zgošća i Ribnica nisu mutne, a da se vidi zamućeno ušće rijeke Bosne Trstionicom.

„Koja li količina materija treba biti da ga nosi možda i 20 i više kilometara Trstionicom, te da zamuti Bosnu kroz Kakanj? Sigurno će ovako filtrirati i živu, barij, antimon, arsen, talij, olovo, cink i sve ostalo što će, upostavljanjem punog rada rudnika i nakon izvršenih geoloških istraživanja, u procesu eksploatacije putovati nizvodno?“, javno pitaju kakanjski aktivisti.

Građani u akciji