Aktivisti koji se zalažu za uređene vodotoke u BiH i bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka, devastacija korita rijeka i zemljišta uz tokove rijeka, u cilju smanjenja rizika od poplava, uspostavili su Registar prijava, kako bi na jednostavniji način pratili upućene zahtjeve po Zakonu o pristupu informacijama i prijave nadležnim, prije svih Inspektoratu RS i FBiH i ustanovama zaduženim za upravljanje vodotocima, ali i policiji i tužilaštvima.
„Od jula ove godine, od kada djelujemo na području cijele BiH, imamo registre sa formiranim predmetima. Za područje RS NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj“ ima ukupno deset predmeta, dok je registar NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“ dosta „prazniji“. To automatski ne znači da je manje nezakonitosti, već smatramo da su građani manje motivisani i angažovani u prijavljivanju uočenih nezakonitosti i sumnji u nelegalnu eksploataciju. Izostanak većeg građanskog aktivizma može samo da šteti stanovništvu uz riječne tokove, znajući kakve su razmjere poplava u maju 2014. godine bile u Zenici, Žepču, Zavidovićima ili Maglaju, na primjer“ – informacije su od aktivista dvije NGG.
Aktivisti koji djeluju na području RS pozitivnim ističu da su u svih deset predmeta u njihovom registru nadležni postupali i odgovorili na njihove zahtjeve za provjeru sumnji i dostavu traženih podataka, odnosno reagovali su na upućene prijave. Međutim, kao problem navode i dalje da u konačnici prijave ne urode očekivanim ishodom, iako se potvrde sumnje u nelegalnu eksploataciju šljunka i devastiranje zemljišta.
“Uz izraženi problem na koji su ukazali njihove kolege iz Federacije da inspektori iz RS nisu voljni učestvovati na zajedničkim uviđajima na međuentiteskom prostoru vodotoka, drugi veći problem je što je ključno u njihovim postupanjima da li su šljunkokradice uhvaćeni na djelu, jer ako nisu od prijava obično ne bude ništa i sve se završava na konstatacijama inspekcija da postoje tragovi nelegalne eksploatacije, a sankcije izostaju” – kažu iz NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj“.
Kada je riječ o aktuelnim ugovorima i lokalitetima na kojima se vrši čišćenje riječnih korita, a time i eksploatacija šljunka, aktivisti su takođe uspostavili i te registre. U registru za RS ima trenutno 39 lokaliteta, a taj broj će se do kraja ovog mjeseca zasigurno povećati, jer je Javna ustanova “Vode Srpske” 15. novembra raspisala novi Javni poziv za dostavljanje ponuda za održavanje riječnih korita, dislokaciju i vađenje materijala iz vodotoka na rijekama Ćehotina, Lim, Vrbanja, Una, Sana, Mlječanica i Drina.
Radovi će se izvoditi na ukupno 14 lokaliteta, a predviđeni su u lokalnim zajednicama Foča, Rudo, Kotor Varoš, Kostajnica, Kozarska Dubica, Prijedor, Novi Grad i Zvornik. Ponude zainteresovana šljunkarska preduzeća mogu podnositi do 27. novembra, kada će se u sjedištu JU u Bijeljini i otvarati ponude i odabrati ponuđači koji ispunjavaju uslove tendera.
U registru za Federaciju BiH trenutno je 18 lokaliteta, za koje je Agencija za vodno područje Save Sarajevo izdala ili su u postupku izdavanja vodnih saglasnosti i sklapanje ugovora. Rok za izvođenje radova označen je za sve lokalitete 31.12.2023. godine, mada su pretpostavke da će zbog kratkoće rokova i kasnog raspisivanja javnih poziva za izvođenje radova, kao i prethodne godine, početkom 2024. godine ti ugovori, biti aneksirani i produženi. Na području Žepča će se raditi na sedam lokaliteta, Maglaja šest, Ilidže i Goražda na po dvije i Foče (FBiH) na jednoj lokaciji. Po vodotocima, na rijeci Bosni su planirani radovi na 15 lokaliteta i na rijeci Drini na tri.
