Gornji tok Neretve, jedne od naših najznačajnijih rijeka, krvari i umire i posljedice će biti katastrofalne i nepovratne ako urgentno ne obustavimo sve aktivnosti koje dovode do narušavanja i destrukcije ekosistema Božanske rijeke, kako su je nazvali drevni Iliri, kazala je u razgovoru za Slobodnu Bosnu ekološka aktivistica i direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT Lejla Kusturica.
Sa ovom vrijednom aktivisticom i borcem za naš okoliš razgovarali smo o gradnji hidroelektrane “Ulog” o kojem je nedavno čak i britanski Guardian objavio jedan alarmantan tekst upozoravajući da sporni projekat prijeti uništavanjem bioraznolikosti jedne od najljepših evropskih rijeka.
Još od početka intenzivnijih radova na izgradnji hidroelektrane (HE) “Ulog” u blizini Kalinovika predstavnici Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT i ostalih članica Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine periodično posjećuju ovaj lokalitet. Kao i u slučajevima ostalih borbi za spas naših zajedničkih dobara, smatramo da je i u slučaju Neretve od krucijalnog značaja da, paralelno s pravnim i PR segmentom, budemo prisutni na terenu.
Ono što smo vidjeli u našoj posljednjoj posjeti, od 03.02.2024. godine, govori u prilog činjenici da stanje uopšte nije ohrabrujuće, štaviše, alarmantno je. Izgradnja spomenutog hidroenergetskog objekta u poodmakloj je fazi i već u aprilu tekuće godine, odnosno za manje od dva mjeseca, planirano je probno punjenje akumulacije HE “Ulog”, što znači da je preostalo izuzetno malo vremena za jače i odlučnije reakcije, prvenstveno bosanskohercegovačkih vlasti na različitim nivoima.
Gornji tok Neretve, jedne od naših najznačajnijih rijeka, krvari i umire i posljedice će biti katastrofalne i nepovratne ako urgentno ne obustavimo sve aktivnosti koje dovode do narušavanja i destrukcije ekosistema Božanske rijeke, kako su je nazvali drevni Iliri.
Nakon niza hidroelektrana koje su fragmentisale njen donji dio toka, realizacija projekta HE “Ulog” prijeti da sahrani i prelijepi, gotovo netaknuti gornji tok Neretve.
Posebno naglašavam da se ovdje ne radi o bilo kakvom političkom ili nacionalnom pitanju – ovo je pitanje opstanka nas i generacija koje dolaze. Neretva je regionalna rijeka, važna za sve nas ovdje i treba da se štiti kako bi u njoj uživao što veći broj ljudi.
“HIDROBOMBA IZNAD KONJICA”
Šta će izgradnja hidroelektrane značiti za biljni i životinjski svijet gornjeg toka rijeke Neretve?
Kada govorimo o posljedicama, one su brojne i to ekološke, ekonomske i sigurnosne. Radi se o hidroelektrani koja ima relativno veliku akumulaciju i derivacioni protok od nekih 2,5 kilometara između brane i mašinskog postrojenja. Režim u kojem bi radila ta hidroelektrana je orijentisan na vršni rad. To znači da bi radila povremeno – kao posljedicu imali bismo ogromne fluktuacije na dnevnoj bazi kako akumulacije same, tako i nizvodno. To predstavlja jedan od najvažnijih problema jer će itekako utjecati ne samo na živi svijet, ali i na ekonomske parametre.
Rezultati istraživanja stotina naučnika i naučnica tokom dvije Sedmice nauke na Neretvi, 2022. i 2023. godine, potvrdili su da je Neretva svojevrsna škrinja biodiverziteta na evropskom kontinentu. Tokom 2022. godine ova istraživanja potvrdila su prisustvo najmanje 1.300 vrsta na više područja istraživanja na Gornjoj Neretvi, od kojih je nekoliko novih za nauku. Jedna novootkrivena vrsta, insekt iz reda dvokrilaca, ime je dobila upravo po ovoj smaragdnoj kraljici – Baeoura neretvaensis.
Realizacijom HE “Ulog” i ostalih štetnih elektroenergetskih projekata u slivu Neretve (a planirano ih je čak 90-ak!) staništa navedenih organizama bit će narušena, što bi neminovno dovelo do redukcije njihove brojnosti, a moguće i izumiranja. Nizvodno se razvija poprilično ozbiljan oblik turizma, uključujući rafting i druge aktivnosti. I takav režim ispusta vode sigurno će se odražavati sve do Konjica, to će neminovno narušiti ekonomske aktivnosti od kojih živi veliki broj ljudi.
I treći je sigurnosni – HE “Ulog” se gradi na vrlo geološki nestabilnom području. Pojedini stručnjaci ovaj projekat nazivaju hidrobombom iznad Konjica.
Umjesto da ovakva visokovrijedna područja zaštitimo, po uzoru na razvijene evropske države, naša država ide u pravcu njihovog uništenja zbog zanemarivih količina električne energije.
Posljednja dešavanja, poput zamućenja Neretve i pomora ribe koji je uslijedio, o čemu smo detaljno pisali, ukazujući široj javnosti na ozbiljnost ovog problema, vjerovatno su tek početak onoga što nas očekuje ako istinski ne zaštitimo Neretvu.
Iz međunarodne zajednice često upozoravaju na projekte koji ugrožavaju okoliš u našoj zemlji. Nešto ih ne čujemo kada je HE “Ulog” u pitanju. Zašto?
Slažemo se u ocjeni da bi njihova reakcija mogla i trebala biti jača, naročito u slučaju institucija koje imaju više ingerencija po ovom pitanju (Energetska zajednica npr).
Nadali smo se da će Energetska zajednica otvoriti slučaj protiv Bosne i Hercegovine zbog hidroelektrane Ulog i projekta Gornja Neretva ali nije nam poznato da se to još uvijek desilo. Međutim, bilo je i određenih pozitivnih aktivnosti međunarodnih aktera poput Sekretarijata Stalnog komiteta Bernske konvencije koji je dao preporuku da se obustavi realizacija elektroenergetskih projekata u gornjem toku Neretve i da se ti prostori zaštite. Nažalost, domaće institucije su ignorisale navedene preporuke i omogućile investitoru nastavak izgradnje HE “Ulog”.
Ovdje posebno želimo istaknuti pozitivnu ulogu međunarodnog nevladinog sektora koji, prvenstveno kroz veliku kampanju “Sačuvajmo plavo srce Evrope”, daje veliki doprinos borbi za očuvanje cjelokupnog toka Neretve ali i drugih saveznika.
“VLASTI NAS GODINAMA IGNORIŠU”
Da li su domaće vlasti sa bilo kojeg nivoa poduzele bilo šta da se ovaj projekat zaustavi?
Baš kao i u slučaju brojnih drugih ekoloških pitanja, generalna je ocjena da su vlasti na svim nivoima, od državnog, preko entitetskih do lokalnih, zakazale kada je u pitanju zaštita sliva Neretve od najezde kontroverznih energetskih projekata.
Grad Konjic (tada Općina Konjic) nije na odgovarajući način zaštitio svoje interese prije 10-15 godina, kada je EFT Group u vlasništvu Vuka Hamovića, investitor HE “Ulog”, provodio aktivnosti na prikupljanju dozvola i saglasnosti za realizaciju ovog projekta.
Ništa konkretno nisu učinili ni prethodni sazivi Federalnog ministarstva okoliša i turizma, koje je, uzimajući u obzir da se HE “Ulog” gradi u neposrednoj blizini entitetske linije, trebalo i moralo uraditi daleko više po ovom pitanju. Umjesto toga, ovo ministarstvo uništilo je kompletnu dokumentaciju koja se odnosi na spomenuti projekat, što je užasavajuće. Slična je situacija i s Međuentitetskim tijelom za okoliš koje je u ovom slučaju imalo ingerencije, ali nije reagovalo na odgovarajući način.
O odnosu prema Neretvi najbolje govore posljednja ignorisanja čelnika državne i entitetskih nivoa vlasti naših zahtjeva za održavanje sastanaka na kojima bismo razgovarali o problematici zaštite ove rijeke.
Iskreno vjerujući da stojimo na istoj strani, strani zaštite prirode i građana i građanki ove države, koristimo ovu priliku da još jednom apelujemo na Borjanu Krišto, predsjedavajuću Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Radovana Viškovića, predsjednika Vlade RS, i Nermina Nikšića, premijera Vlade FBiH, da konačno odgovore na naše zahtjeve i pruže nam priliku da prenesemo stavove šire javnosti u vezi nužnosti zaštite naših jedinstvenih riječnih ekosistema.
“HE ‘ULOG’ BI MOGAO UNIŠTITI TURISTIČKI POTENCIJAL NERETVE”
Nesumnjivo je vrlo važno pitanje i donjeg toka rijeke Neretve. Jedno od najboljih i najpoznatijih tursitičkih ponuda u našoj državi je rafting na rijeci Neretvi. Da li će izgradnja HE Ulog imati negativan utjecaj na turistički potencijal rijeke Neretve?
Da bismo dovoljno dobro razumjeli sve opasnosti koje nosi eventualno puštanje u komercijalni pogon HE “Ulog”, kao što smo i rekli bitno je uvijek imati na umu da se ovaj objekat gradi na lokalitetu Velja strana, koji je izuzetno nestabilan i geološki stručnjaci nisu preporučivali bilo kakvu gradnju na istom.
Upravo je klizište na lokaciji izgradnje HE “Ulog” 1934. godine dovelo do najveće poplave u historiji Konjica, čije je posljedice lokalno stanovništvo osjećalo decenijama.
Pioniri ekološkog aktivizma u gradu gdje se Hercegovina spaja s Bosnom imaju običaj reći da je borba protiv izgradnje HE “Konjic”, koja je trebala biti smještena u naselju Džajići, “rodila” rafting na Neretvi, ali čini se da sada, 20-ak godina poslije, svjedočimo realizaciji projekta koji bi mogao “sahraniti” rafting, ribolov, rekreaciju i sve ostale neenergetske potencijale nizvodno, u gradu Konjicu pa i Jablanici.
Opet ponavljamo, posebnu opasnost po turistički brend konjički rafting predstavlja činjenica da će HE “Ulog” raditi po vršnom principu, što podrazumijeva velike oscilacije vodostaja nizvodno.
Uzimajući u obzir sve navedeno, borba protiv realizacije HE “Ulog” i ostalih štetnih projekata u slivu Neretve (planirane HE “Bjelimići” i “Glavatičeno” naša je obaveza prema genercijama koje dolaze, od kojih smo posudili Neretvu, Unu, Drinu i ostale rijeke.
Da li je za Neretvu već kasno? Da li je šteta već nepopravljiva?
Istina je da se Neretva nalazi pod sveopštim napadima energetskih lobija, ali čuvari i čuvarice bosanskohercegovačkih rijeka nikada neće odustati. Mi istinski vjerujemo da ovo što se radi na Neretvi mora biti obustavljeno. Mi ne odustajemo!
HE “Ulog” je, kao što smo u više navrata isticali, samo dio problema. Na Neretvi i njenim pritokama planirana je realizacija 90-ak elektroenergetskih projekata, a prisutni su i brojni drugi problemi poput zagađenja komunalnim otpadom, industrijskog zagađenja na lokalitetu industrijske zone u Konjicu, uzurpacije riječnih obala itd.
Moramo spomenuti i veliki projekat Gornji horizonti koji također prijeti Neretvi jer podrazumijeva preusmjeravanje podzemnih voda iz sliva Neretve u sliv rijeke Trebišnjice. Iako se projekt i istraživanja stari 50 godina, u posljednjih nekoliko mjeseci bilo je dosta promjena. Krenula je izgradnja hidroelektrane Dabar: postavljen je kamen temeljac, prije toga se gradio dovodni tunel koji je skoro pa završen. Ovaj projekat je velika prijetnja Buni, Bunici i Bregavi. A usljed opadanja nivoa vode u Neretvi, prijeti upliv slane vode koji je poguban za poljoprivredu.
Ni izgradnja neke hidroelektrane nije garancija da će ista i proraditi i ne trebamo odustajati. Puno je sličnih primjera, kako u Bosni i Hercegovini (npr. brana u Idbru kod Konjica i mala hidroelektrana “Željeznica 4” u Kreševu), tako i Evropi (austrijska nuklearna elektrana AKW Zwentendorf).
Kao aktivističke organizacije, uz masovnu podršku građana i građanki ove države, borimo se i borit ćemo se protiv svih navedenih anomalija, uz još jedan apel institucijama da konačno aktivnosti i procese zaštite dragocjenih rijeka stave na listu prioriteta. To je njihova obaveza pogotovo u svijetu u kojem klimatska kriza prijeti da ugroz život na zemlji ali i dug prema prirodi ove države i njenom cjelokupnom stanovništvu.
