Komentari i analize

Brčko distrikt: Budžetskim amandmanima u prošlom mandatu do mjesta u Skupštini u novom mandatu

No, dosadašnji tok reforme, usvajanje novog zakona o neprofitnim organizacijama i prihvatanje inicijativa civilnog društva, ukazuje da unutar vlasti, ipak, postoji sazrijevanje svijesti da se ne može nastaviti sa dosadašnjom praksom, koju su kao neprihvatljivu javno ocijenili i neki poslanici. A i policija i Tužilaštvo!

Poslanici odlazećeg saziva Skupštine Brčko distrikta izglada nisu uzaludno na svojoj posljednoj, „predizbornoj“, 69. sjednici podobnim udruženjima građana, vjerskim organizacijama, mjesnim zajednicama i drugim od kojih su očekivali podršku na izborima, u 487 amandmana podijelili čak pet miliona maraka. “Natpolovična većina” će ih obnoviti mandate, te, i u naredne četiri godine biti u prilici da odlučuju o raspodjeli budžetskog novca u Distriktu.

Prema preliminarnim podacima CIK-a, gotovo siguran prolaz i nove mandate ima 17 poslanika saziva 2016 – 2020. godina. Njima treba pridodati još i mandate koje će osvojiti četiri člana Vlade Brčko distrikta, koje su na listama kandidovale njihovi politički subjekti.

PREMA PRELIMINARNIM PODACIMA…

Kada je u pitanju formiranje buduće vlasti u Distriktu, već sada se može sa velikom sigurnošću prognozirati da neće biti velikih promjena kada je u pitanju nova skupštinska većina. Istina, podbacio je SDS, koji je u prošlom sazivu imao najveći broj mandata, ukupno pet, a sada ima samo jedan. Sa liste izabranih poslanika iz te stranke na prošlim izborima niko neće obnoviti mandat sem Uroša Vojinovića, ali na ovim izborima on osvaja mandat na listi Ujedinjene Srpske. Prema preliminarnim rezultatima SDA vodi po broju osvojenih glasova. Od četiri poslanika prethodnog saziva predsjednik Esed Kadrić, Admir Mujkanović i Sead Softić su na domak novih mandata. Četvrti iz dosadašnjeg saziva Adem Ribić je takođe je bio ponovo kandidovan, ali je preminio 10. novembra. Kuriozitet je da je za njega ipak glasalo 87 Brčaka, iako je preminuo prije izbornog dana.

Od četvoro dosadašnjih poslanika SNSD-a – Željko Antić, Ljubiša Lukić i Slobodanka Ćurčić su obezbijedili mandat i u novom sazivu Skupštine Distrikta, jer su vodeći na listi te stranke po broju osvojenih glasova, ali bi im se, kako sada stvari stoje, mogao pridružiti i Vukašin Panić, ne brojem osvojenih glasova, nego kao zamjena, jer je četvrti po broju glasova ove stranke načelnik Odjeljenja za stručne i adminisitrativne poslove Srđan Blažić, koji će najvjerovatnije ostati na značajnoj poziciji u Vladi, odnosno opredjeliti se za izvršnu vlast.

I pored odlaska iz stranke Tomislava Stjepanovića (koji je tokom mandata prešao u nezavisne poslanike), HDZ je na ovim izborima poboljšao svoj rezultat. I mjesto 3 poslanika koliko ih je imao na početku prethodnog mandata (a 2 s koliko ih je mandat završio), u naredni mandat ulazi sa 4 poslanika. Među kojima su i oba iz prethodnog mandata – Ivo Filipović i Ilija Marić.

Odličan rezultat na izborima ostvarila je i Socijalistička partija. Koja će u novom sazivu imati 4 poslanika, među kojima su i oba iz prethodnog – Zoran Kokanović i Bojan Đokić.

Prema preliminarnim rezultatima, mandate obnavljaju i Siniša Golić iz PDP-a, Šemso Saković iz SBB-a i Zijad Nišić iz Stranke za BiH.

A po rezultatima novi mandat bi mogao dobiti i Pejo Mendeš iz HSS-a, koji je trenutno, na zahtjev Tužilaštva, još uvijek u pritvoru zbog “izbornih neregularnosti”.

Takođe novi mandat je dobio i dosadašnji poslanik iz reda nacionalnih manjina Alija Denjagić, koji je vodeći od čak 19 kandidata iz te kategorije. Podsjećamo, riječ je o poslaniku turske nacionalne manjine koji je za dvije godine, prema istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo, amadmanima podijelio više od 620 hiljada maraka budžetskog novca neprofitnim organizacijama, te je prijetio novinarima CIN zbog interesovanja za tu temu.

Za koruptivne radnje za sada jedini optuženi poslanik prošlog saziva, Ćazim Dačaj, po trenutnim podacima, neće biti poslanik novog saziva Skupštine Brčko distrikta.

„NADA UMIRE POSLJEDNJA“

Podsjetimo, propisi već godinama omogućavaju poslanicima Skupštine Brčko distrikta da kreiraju budžet tako što značajnu sumu novca – oko 11 miliona KM – mogu podijeliti prema vlastitom nahođenju. To rade kroz amandmane. Skoro polovinu tog novca daju udruženjima, a ostalo je za kapitalne projekte, vjerske i mjesne zajednice. U prosjeku, svaki poslanik koji je dio vladajuće većine može podijeliti između 200 i 600 hiljada maraka godišnje. Praksa je to uvedena kao sistemska anomalija – za stimulisanje poslanika da budu dio skupštinske većine, kako bi se budžet lakše usvajao. No takva sistemska anomalija je logično završila kao izvor korupcije. I kao način za vršenje uticaja na glasače na izborima.

Građanima ostaje nada da će zajednički pritisak medija, nevladinih organizacija i „međunarodne zajednice“, u novom mandatu, dati snagu zainteresovanim unutar izvršne i zakonodavne vlasti Distrikta da nastave sa nekim pozitivnim procesima započetim u zadnjoj godini prethodnog mandata, među kojim je i posao na dovođenju oblasti finansiranja neprofitnih organizacija u prihvatljiv okvir, koji podrazumijeva raskid sa praksom netransparentnog korupivnog dijelenja novca bez čvrstih kriterija zasnovanih na kvalitetu programa i društvenoj koristi od onih koji se finansiraju javnim novcem.

Podsjećamo, ipak, da je neformalna grupa nvo „Za transprentno finansiranje neprofitnih organizacija iz budžeta Brčko distrikta“, koja se zalaže za pravičnu raspodjelu budžetskog novca za udruženja građana, NVO i mjesne zajednice, u predizbornom periodu, subjektima koji ciljaju na učešće u političkom životu Brčko distrikta osvajanjem mandata u Skupštini i izvršnoj vlasti uputili dopise za javno izjašnjavanje o problematici finansiranja neprofitnih organizacija iz budžeta Brčko distrikta. Ali da se sa odgovorom i u pozitivnom kontekstu oglasila samo Partija privrednog progresa Brčko distrikt BiH, koja nije uspjela ni da pređe „izborni prag“ i postane parlamentarna stranka u Distriktu. Što nije baš obećavajuće.

No, dosadašnji tok reforme u ovom segmentu, usvajanje novog zakona o neprofitnim organizacijama i prihvatanje inicijativa civilnog društva, ukazuje da unutar vlasti, ipak, postoji sazrijevanje svijesti da se ne može nastaviti sa dosadašnjom praksom, koju su kao neprihvatljivu javno ocijenili i neki poslanici. A i policija i Tužilaštvo!

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije