Građani Sarajeva okupili su ispred Narodnog pozorišta u znak podrške narodu Ukrajine, u subotu, 9. aprila.
Udanima kad se Sarajevo sjeća početka opsade prije 30 godina, građani su smatrali da je važno još jednom mirnim protestom poslati poruku potpore narodu Ukrajine i reći – ne ratu i invaziji Rusije.
“Spremni smo prihvatiti sve izbjeglice iz Ukrajine. Naše ruke su vam otvorene. Danas šaljemo snažnu poruku da je najvažnije da imamo mir i stabilnost. Mir želimo cijeloj Evropi i Sarajevu. Živjelo naše Sarajevo. Živio Kijev. Živjela Ukrajina u slobodi!”, rekla je okupljenim građanima gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.
“Ono što možemo uraditi kao država, osim podrške jeste da se regulira status izbjeglica iz Ukrajine u BiH. Oni zasad u našoj zemlji mogu boraviti samo 30 dana i nemaju status izbjeglica”, poručila je Velma Sarić, direktorica Centra za postkonfliktna istraživanja.
Na protestu je bio i otpravnik poslova Ambasade Ukrajine u BiH Serhi Miniailo.
“Kako neko može biti neutralan? Želim da vam zahvalim što niste ravnodušni kada okupator ulazi u tuđu zemlju. Vaše prisustvo ovdje je manifestacija vaše borbe ovdje. To je borba protiv granatiranja vrtića i domova, bolnica. Ne sumnjam da ćemo pobiijediti”, poručio je Miniailo.
Protest je započeo muzičkom izvedbom bh. čelistice Belme Alić.
Direktor Muzeja ratnog djetinjstva u Sarajevu, koji ured ima i u glavnom gradu Ukrajine Kijevu, Jasminko Halilović poručio je da Ukrajinci i dalje trebaju “našu pomoć i podršku”.
“Mi dobro znamo šta znači kad je život napadnut oružjem i znamo šta znači kad su civili napadnuti i kad djeca ginu, to su slike koje dolaze nažalost iz Ukrajine ovih dana. Podsjećaju na fotografije iz ratnog Sarajeva… Imam mnogo prijatelja u Ukrajini pa mi nije jednostavno da govorim… Sarajevo ima posebnu težinu da pošalje poruku mira”, rekao je Halilović.
Ovo je drugi antiratni protest u Sarajevu. Prvi je održan 25. februara, dan nakon što je Rusija napala Ukrajinu.
Za više od mjesec dana rata, prema podacima Ujedinjnih naroda, u Ukrajini su nastradala 3.893 civila, od čega je 1.626 poginulih i 2.267 ozlijeđenih.
Izbjeglo je i raseljeno više od četiri miliona osoba.
