Po informacijama sa kojima raspolažu građani Doboja, ali i inspekcije, policija i tužioci, pojedinci su nezakonito i nekontrolisano vadili šljunak na kojem su zarađivali. Devastirali su korito rijeke Bosne u Osječanima, flora i fauna je nestala. Samim tim je povećan strah od poplava, poput onih iz 2014. godine.
Postoje i indicije da pojedine firme sada dovoze otpad na ovu lokaciju, prije svega gume i životinjski otpad, i zakopavaju ga.
– Radi se o eksploataciji šljunka van korita Bosne koju vrši nekoliko šljunkarskih firmi preko 20 godina na više lokacija, među kojima je najpoznatija lokacija u Osječanima. Šljunkarske firme kupe poljoprivredno zemljište na kome eksploatišu šljunak bez potrebnih dozvola i kontrole, koga na kraju ostave devastiranim, gdje se deponuje otpad i koje prilikom visokih vodostaja povećava ugroženost od poplava naselja i drugih područja uz Bosnu – objašnjava za Srpskainfo Momir Dejanović iz neformalne grupe građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“.
– U proteklih godinu izvršeno je snimanje dronom iz vazduha devastiranog područja, uključivanje građana, upoznavanje nadležnih institucija i javnosti, upućivanje više zahtjeva i inicijativa da se ovaj problem riješi i podnošenje prijava vodnoj i drugim inspekcijama i tužilaštvima. Čini mi se da se za sada ne eksploatiše šljunak van korita Bosne na novim lokacijama, dok drugi učinci izostaju zbog neaktivnosti nadležnih institucija, koruptivnih interesa i nedovoljne uključenosti i spremnosti građana da se zbog ovog i drugih problema pobune – kaže Dejanović.
Tri optužnice
Prema raspoloživim informacijama, do sada je dobojsko tužilaštvo podiglo tri optužnice i u toku je istraga u četiri predmeta protiv odgovornih za eksploataciju šljunka van korita Bosne u Osječanima i na drugim lokacijama.
– Treba imati u vidu da su policija, tužilaštvo i druge institucije propustile da ranije reaguju i spriječe ovu katastrofu, kao i da su tužioci i sudije korumpirani zbog čega bi neke istrage mogle biti obustavljene, neke optužnice povučene i nekim odgovornim izrečene blage sudske kazne, sa još jednom porukom da se kriminal isplati – upozorava Dejanović.
Po njegovom mišljenju, resorno ministarstvo, “Vode Srpske” i vodna inspekcija za sada ne pokazuju interes da upravljanje vodotocima i vodnim zemljištem, zaštitu poljoprivrednog zemljišta i inspekcijski nadzor unaprijede i učine odgovornijim, kao i da saniraju devastirano zemljište uz rijeku Bosnu, a što bi takođe moglo i trebalo biti, kako smatra, predmet krivičnog gonjenja, koje tužilaštvo nije i “najvjerovatnije neće provoditi”.
– Osim eksploatacije šljunka van korita Bosne, problematična je i eksploatacija šljunka iz korita Bosne, gdje je, prema mojoj procjeni, budžet oštećen za više miliona KM i propuštena mogućnost da se tim novcem finansira uređenje korita rijeke Bosne i izgradnja objekata za zaštitu od poplava – ističe Dejanović.
“Nezainteresovani u gradskoj upravi”
Tvrdi da je Gradska uprava potpuno nezainteresovana za problem eksploatacije šljunka van korita Bosne u Osječanima i na drugim lokacijama, te da do sada nije ništa učinila da posreduje da nadležne institucije spriječe ili riješe ovaj problem. Njeni predstavnici nisu se odazivali na pozive za sastanak neformalne grupe s nadležnim institucijama.
– Osim toga, gradska uprava je učestvovala u devastaciji vodoplavnog područja, na kojem je izgrađeno više desetina objekata i izvršeno nasipanje oko 20 odsto ovog područja, koji utiču na povećanu ugroženost od poplava. Takođe, potpuno je zapostavila obavezu održavanja i zaštite vodotoka drugog reda – tvrdi Dejanović.
Gradonačelnik Doboja, Boris Jerinić, nije odgovarao na naše pozive.
Istovremeno, u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS su upoznati sa ovim problemom, po kojem su reagovali.
– Ministarstvo je zaprimilo prijavu „Neformalne grupe građana za legalnu ekploataciju minerala iz korita reke Bosne“ i proslijedili je Inspektoratu RS i JU „Vode Srpske“, koja upravlja vodotocima i čisti riječna korita. Takođe, predstavnici Ministarstva poljoprivrede i JU “Vode Srpske” učestvovali su na okruglom stolu i sastancima održanim u organizaciji grupe građana. U aprilu, na inicijativu MPŠV RS, a u prostorijama ovog ministarstva, održan je sastanak kome su prisustvovali predstavnici MUP RS, Republičke geodetske uprave, Inspektorata RS i JU “Vode Srpske”, na kojem su dogovoreni dalji koraci institucija na rješavanju problema iz domena nelegalne eksploatacije materijala iz vodotoka, poljoprivrednog i drugog zemljišta. Po našim saznanjima, Inspektorat aktivno postupa po prijavljenim nepravilnostima, te po okončanju postupaka očekujemo informaciju o provedenim postupcima. „Vode Srpske“ u skladu sa svojim nadležnostima kontroliše aktivnosti na čišćenju riječnih korita u zoni na kojima se oni rade, u skladu s tehničkom dokumentacijom i zaključenim ugovorima. Određene korake provodi i MUP RS iz domena svojih nadležnosti – navode u Ministarstvu.
Pravilnik
Na pitanje ko će da vrati stanje u prvobitan položaj, u Ministarstvu kažu da će Inspektorat RS po okončanju postupka izdati mjere u skladu s nadležnostima inspekcija koje funkcionišu u okviru inspektorata.
Napominju da su aktivnosti u okviru nadležnosti MPŠV RS i „Vode Srpske“ isključivo hidroinžinjerske mjere, koje za svrhu imaju uklanjanje viška materijala iz vodotoka. Aktivnosti su definisane Pravilnikom o uslovima i načinu održavanju riječnih korita, dislokacije i vađenju materijala iz vodotoka, gdje je jasno naznačena svrha radova, a to je zaštita od poplava, sprečavanje stvaranja uspora, sprečavanje nekontrolisanog i štetnog smanjenja ili povećanja proticajnog profila različitih od optimalnih potreba…
– Sve aktivnosti koje JU „Vode Srpske“ provodi na čišćenju riječnih korita su zasnovane na adekvatnoj tehničkoj dokumentaciji i transparentnim javnim pozivima na koje mogu da se jave zainteresovani. Aktivnostima JU “Vode Srpske” se dislocira sav materijal koji predstavlja smetnju toku, nebitno kakvog je sastava, te je šljunak kao materijal nusprodukt radova na čišćenju riječnih korita. Subjekti s kojima JU “Vode Srpske” ima ugovor u obavezi su uklanjanja svih količina materijala koji se zatekne u vodotoku u zoni predviđenoj za čišćenje i na način predviđen tehničkom dokumentacijom i ugovorom, bez obzira na njegov sastav i u skladu s ugovorima plaćaju posebnu vodnu naknadu u budžet RS – ističu u Ministarstvu.
Drugim riječima, svaka druga aktivnost smatra se nelegalnom.
Kazna
Direktor JU „Vode Srpske“, Miroslav Milovanović, potvrđuje da je upoznat sa ovim ekološkim problemom. Međutim, “Vode Srpske” mogu da kontrolišu samo da li firme, potpisnice ugovora o kontrolisanoj eksploataciji šljunka, poštuju ugovoreno.
– Ako na terenu uočimo bilo kakve nepravilnosti, mi obaveštavamo inspekciju i policiju – navodi Milovanović.
Dodaje da se MUP RS sa ovim problemom “dosta bavi”.
– Ali, još veći problem je eksploatacija šljunka sa poljoprivrednog zemljišta. Dođu s bagerima, nelegalno skinu površinski sloj zemlje ispod koje se nalazi šljunak i vade ga i prodaju. Nemaju zaposlene, ne plaćaju poreze. Iza sebe ostave ekološku katastrofu i odu dalje – upozorava Milovanović i dodaje da se slično dešava oko korita Drine.
Prema njegovom mišljenju, kaznenu politiku bi trebalo promijeniti, odnosno da u Krivičnom zakoniku decidno stoji da je nekontrolisana eksploatacija šljunka krivično djelo.
– Ovako plate kaznu, koje nisu male, ali profiti su puno, puno veći, što im se isplati – objašnjava Milovanović.
Profesor geografije iz Doboja, Pero Šarčević, upozorava na opasnost nekontrolisanog vađenja šljunka.
– Ovo što je urađeno sa koritom rijeke Bosne u Osječanima je bez kontrole – kaže on i dodaje da ovakve devastacije povećavaju opasnost od poplava.
Kontrole
Кada je riječ o oblasti uređenja vodotoka koja obuhvata poslove dislociranja riječnog nanosa, u Inspektoratu RS za Srpskainfo kažu da je specifično to što nije riječ o poslovima koji se obavljaju u objektu koji je uvijek na istoj adresi, već se lokacije mijenjaju u kratkom periodu. Zbog toga je inspektoru otežano praćenje. Osim toga, područno odjeljenje Inspektorata u Doboju ima samo jednog vodnog inspektora, koji nadzorom obuhvata Derventu, Doboj, Modriču, Pelagićevo, Petrovo, Šamac, Vukosavlje, Teslić, Brod i Donji Žabar, te nadzire četiri oblasti: zaštita voda, zaštita od voda, uređenje vodotoka i korišćenje voda.
– Inspektorat je u proteklim godinama, na osnovu saznanja i informacija sa terena, a u skladu s raspoloživim kapacitetima, obavio na desetine kontrola kod subjekata koji obavljaju delatnost vađenja i dislokacije riječnog materijala na području regije Doboj. Inspektor je u više navrata zaticao fizička ili pravna lica koja su obavljala zabranjene aktivnosti dislociranja ili vađenja materijala-šljunka na vodoplavnom području, na obali reke Bosne, regija Doboja – kažu u Inspektoratu.
U ovim slučajevima inspektor je preduzimao mjere koje su u njegovoj nadležnosti, odnosno zabranjivao dalje izvođenje ovih radova, nalagao da se izvrši nasipanje i ravnanje formiranog iskopa, te izricao novčane kazne. U ponovljenim kontrolama inspektor u pravilu na spornoj lokaciji nije zaticao fizička ili pravna lica, niti radne mašine. Međutim, u praksi se događalo da ta lica promijene lokaciju i nastave sa dislociranjem materijala do ponovnog dolaska inspektora i ponovne kontrole na novoj lokaciji.
Imajući u vidu da je PU Doboj u proteklom periodu pokrenula niz aktivnosti na prikupljanju dokaza o nelegalnom iskopu šljunka u slivu Bosne, te da je Okružno javno tužilaštvo Doboj podignulo optužnice protiv određenog broja osoba, u Inspektoratu očekuju da će se u sudskom postupku utvrditi postojanje odgovornosti pojedinaca, kao i adekvatne sankcije i obaveze u pogledu saniranja iskopa.
Imajući u vidu razmjere nekontrolisane eksploatacije šljunka, malog broja nadležnih inspektora, blage kaznene politike, neophodno je mijenjati mnogo toga kako bi smanjili mogućnost daljih ekoloških katastrofa.
Kako rade tužioci
Kako pravosudni organi procesuiraju prijave zbog sumnji u nezakonitu eksploataciju šljunka pokazuje sljedeći slučaj.
Još je u februaru 2019. „uvidom u evidencije koje vodi Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika kriminala, ovo tužilaštvo zaprimilo više prijava protiv Milana Kikića, direktora ‘Voda Srpske’, a između ostalih i u vezi sa nezakonitom eksploatacijom šljunka iz Drine“. Tada su nam rekli da je u toku provjera navoda.
Gotovo dvije i po godine poslije za Srpskainfo kažu da je istraga po ovom predmetu u toku. Na pitanje zašto toliko sporo traje istraga, navode da je u međuvremenu stiglo još prijava protiv iste osobe i da se to provjerava kako bi se eventualno donijela odluka o formiranju jednog predmeta, zatim da je bio otežan rad zbog pandemije, te da je došlo do promjene tužioca.
Kikić već duže vrijeme nije direktor „Voda Srpske“.
Dodatna otežavajuća okolnost u radu inspektora je, kako upozoravaju u Inspektoratu RS, i činjenica da su kažnjavani subjekti u nekim slučajevima tražili sudsko odlučivanje o izrečenim novčanim kaznama, koje iznose 10.000 КM za pravno lice ako se na vodnom zemljištu sprovode zabranjene djelatnosti, te 2.000 КM za odgovorno lice u pravnom licu.
– Događalo se da sud, rješavajući po zahtjevu kažnjenog, potvrdi da je privredni subjekt prekršio zakon, da je inspektor pravilno utvrdio činjenično stanje i izrekao kaznu, ali izricanjem samo uslovne presude od strane suda. Okrivljeni u praksi nije snosio nikakvu posljedicu. Poštujući nezavisnost sudova i bez namjere da utičemo na njihov rad, moramo ukazati na činjenicu da se ovakvim presudama poništava sav trud i rad inspekcijskih organa – ukazuju na ozbiljan problem u Inspektoratu RS.
