„Apsolutno svaki tender za nabavku automobila u Bosni i Hercegovini je namješten!“, reći će nedavno urednik PratimoTendere Slobodan Golubović, predstavljajući monitoring izvještaj o postupcima javnih nabavki praćenih putem navedenog portala.
Ugovorni organi u našoj državi godišnje nabave nekoliko stotina vozila svih vrsta, od teretnih, preko vatrogasnih i policijskih, pa sve do putničkih. Vozila su se kupovala i u vrijeme pandemije virusa korona, iako je broj kupljenih vozila u 2020. znatno manji nego što je to bio slučaj 2019. ili 2018. godine. No, i dalje govorimo o desetinama miliona maraka javnog novca.
I 2021. godine su, naravno, raspisivani tenderi za nabavku automobila. Iako još uvijek nema zbirnih podataka u vezi s tim koliko je tendera provedeno i koja im je vrijednost, već sada se može reći da je riječ o značajnom novcu koji je izdvojen za nabavke vozila.
Nekoliko stotina tendera i potencijalno nekoliko stotina kršenja zakona u pravnoj državi bi trebalo rezultirati i s isto toliko prekršajnih i krivičnih prijava. Međutim, u našoj zemlji vjerovatno svi sporni auto-tenderi prolaze nekažnjeno.
Poslali smo upit direktoru Agencije za javne nabavke BiH Tariku Rahiću u vezi s tim koliko je ova agencija podnijela prekršajnih i krivičnih prijava kada je riječ o spornim nabavkama vozila. Umjesto konkretnog odgovora, dobili smo podatke o ukupnoj broju prijava, za sve tendere:
„U 2020. godini, Agencija je podnijela 26 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. U 2021. godini, do danas (10.12.2021. godine, op. a), Agencija je podnijela 610 zahtjeva za praćenje postupaka javnih nabavki i 53 zahtjeva koje se odnose na prekršajnu i krivičnu odgovornost.“
Ponovimo, ovo su brojke za sve provedene tendere, a ne samo za one koji se tiču nabavki vozila. Jasno, odgovornost nije isključivo na Agenciji za javne nabavke BiH. Ni tužilaštva širom države ne rade skoro ništa kako bi se kaznilo, nerijetko i očito namještanje tendera.
KAKO SE KRŠI ZAKON?
Ono što stalno ponavljamo, a što ćemo uraditi i ovoga puta, jeste da nabavke automobila u suštini nisu nezakonite. No, ono što je problematično jesu nezakonitosti u provođenju postupaka nabavki tih vozila.
Kako se to najčešće krši zakon u auto-tenderima? Urednik portala PratimoTendere Slobodan Golubović ukratko je objasnio: „Dolazi samo jedna ponuda, tehničke specifikacije su iskopirane iz kataloga ponuđača, ugovorni organi definišu i riječima objašnjavaju koji automobil žele nabaviti. To je nezakonito”.
Prema Zakonu o javnim nabavkama BiH, u tenderskoj dokumentaciji ne smije se uputiti na određeni, konkretan model vozila. Drugim riječima, mora se nabavljati tzv. generički proizvod shodno potrebama. Hipotetički, logično bi bilo da policija nabavlja nešto brža vozila ili da, ako se nabavlja vozilo za nepristupačne terene, to bude terensko vozilo.
No, ugovorni organi u BiH idu korak dalje pa navode, na primjer, koliko međuosovinsko rastojanje vozilo mora imati, kojih dimenzija treba biti, koliko brzina treba imati, koliki dolazni i odlazni ugao, kakav putni računar, koliko USB priključaka, koliku zapreminu prtljažnika, koje boje mora biti, da li treba imati LED svjetla…
Sve ovo, skoro uvijek, jasno upućuje na određeni model vozila i upravo je ovo najčešći vid kršenja zakona.
Naravno, tenderi se trebaju dodijeliti podobnom ponuđaču. Čest je slučaj, a što je istakao i Golubović, da dođe samo jedna ponuda. Više je razloga za to.
Ugovorni organi u tenderskoj dokumentaciji ograniče tržište na način da od ponuđača traže da imaju ovlašteni servis u određenom krugu, da imaju realizovane ugovore određene vrijednosti… Osim toga, ponekad se u tenderskoj dokumentaciji kao jedan od kriterija za dodjelu ugovora ističe i brzina isporuke vozila – u ovom slučaju tender se najčešće štima onom ponuđaču koji ima vozila na lageru.
U svemu tome ne treba isključiti ni eventualnu koluziju, odnosno dogovor ponuđača prema kojem se, narodski rečeno, auto-dileri ne miješaju jedni drugima u poslove.
KO DOBIJA TENDERE?
Ako ste se ikad našli u situaciji da kupujete vozilo, vjerovatno ste mogli primijetiti veliki broj različitih firmi koje ih prodaju. No, kada vozila kupuju naše javne institucije, preduzeća i druge ustanove, broj firmi koje dobijaju veće ugovore značajno se smanjuje.
Već smo pisali o ljubuškoj firmi „M.R.M. export-import“. Ako računamo samo pandemijsko vrijeme, odnosno od početka 2020. godine, te u prvih deset mjeseci 2021. godine, ova firma prihodovala je oko 18 i po miliona maraka preko tendera.
Podsjetimo, ova firma pobjeđuje uglavnom na tenderima ugovornih organa kojima rukovode kadrovi bliski HDZ-u BiH i partnerima iz HNS-a, a nerijetko su i jedini ponuđači u često nezakonito nacrtanim javnim nabavkama. Najunosnije posluju s „Elektroprivredom HZHB“ s kojom su u nepune dvije godine zaključili desetine ugovora. Vrijednost samo jednog ugovora, onog za nabavku teretnog radnog vozila s hidrauličnom platformom, iznosi čak 285.800,00 KM.
Na ovom području, ali i nešto sjevernije, poslove dobija i mostarska „GUMA M“. Od početka 2020. do kraja oktobra 2021. godine ova firma je uprihodovala nešto više od šest miliona tenderskih maraka. Sjeverom, a posebno Brčko Distriktom, auto-tendere često dobija „Brčko-gas“. U pandemijskoj godini i deset mjeseci na račun je od tendera leglo preko dva miliona maraka.
U istom periodu je blizu osam miliona maraka prihodovala firma „Lada auto“. Najveći broj ugovora dodijeljen je od ugovornih organa s područja Republike Srpske. Na području Unsko-sanskog kantona dominira „Una auto“. Oko 2,2 miliona maraka od tendera od početka 2020. godine do kraja oktobra 2021.
Na kraju, svakako vrijedi spomenuti i firme koje već dugi niz godina dobijaju tendere za vozila. Npr. „AC Quattro“ je u ovom periodu prihodovao oko 1,8 miliona maraka, „Porsche BH“ nešto više od 1,5 miliona maraka, „Porsche Inter Auto BH“ oko dva miliona maraka, „Porsche leasing“ nešto manje od 1,5 miliona maraka…
BROJNI PRIMJERI KRŠENJA ZAKONA
Žurnal je u proteklom periodu objavio više tekstova koji jasno upućuju na kršenje zakona. Podsjetimo se samo na neke od njih.
Autoceste FBiH su krajem 2020. godine raspisale tender vrijedan 400.000 KM za nabavku automobila. U tenderskoj dokumentaciji je riječima nedvosmisleno bio nacrtan model Dacia Duster 1.5 dCi 4×4. Kasnije je ugovor zaključen s jedinim ponuđačem koji je isporučio upravo navedena vozila.
Pisali smo i o tome kako Elektroprivreda HZHB troši stotine hiljada maraka na nova vozila, a da su u tenderima nezakonito nacrtani model Škoda Octavia i Volkswagen Golf 8.
Zavisno preduzeće iz sistema „ERS“ postoji, ali ne i hidrocentrale. Zaposlenima je, iako ne rade ništa, potreban automobil. U tenderu nacrtana „Škoda Superb“ procijenjena do 46.800 KM.
I Vlada HNK je nezakonito crtala – VW Polo i Škodu Octaviju. Pored toga, tendere vrijedne 760 hiljada maraka uopće nije imala u Planu javnih nabavki za 2020. godinu.
Pod izgovorom da je „sramota da se gradonačelnik vozi u ‘iskuckanoj’ Octaviji iz 2015. godine“, (ponovo) je crtao i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.
Iz „Sarajevo-šuma“ su željeli isključivo Daciju Duster, v.d. direktora Bolnice „Mlječanica“ Darko Banjac htio je samo Škodu Superb, a pisali smo i o spornim tenderima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i „Šumsko-privrednog društva Zeničko-dobojskog kantona“.
Podsjetimo se i na to da je sarajevski GRAS platio skoro milion i 400 hiljada maraka bez PDV-a za 14 polovnih trolejbusa, iako je stvarna vrijednost bila skoro deset puta manja. Tender je, naravno, bio nacrtan, a vozila su uvezena i prije same objave tendere.
Treba li uopće reći da, prema dostupnim informacijama, reakcija nadležnih nije bilo…
