Mario Ćosić skupa s nekolicinom aktivista vodio je bitku za rušenje nelegalno izgrađenog sprata stambeno-poslovnog objekta na Bijelom Brijegu.
Iako je investitor bio na korak do dozvole i za gradnju nove zgrade, zahvaljujući inicijativi građana, izgradnja novog stambenog objekta je onemogućena, a uklonjen je dijelom i šesti sprat već izgrađene zgrade. Krajnji cilj je, kažu, poništiti dozvole i podnijeti zahtjev za rušenje cijele zgrade.
Bitku protiv nelegalne gradnje u vlastitom dvorištvu vodi i vijećnica Boška Ćavar.
“U mene nije borba samo oko nelegalne gradnje nego i oko privatizacije. Naše dvorište upisano je u početnu bilansu Sokola i kao takvo se našlo na tržištu. Par moćnih ljudi, investitora iz našeg susjedstva su pokupovali to dvorište. Osvanuli su bageri i jedna rupa. Prije godinu dana ta se rupa zatrpala, navodni vlasnik je stavio ogradu i sad taj park stoji devastiran, uništen”, prepričava svoju borbu vijećnija Boška Ćavar.
Mnogo je sličnih primjera. Tačan broj nelegalno izgrađenih objekata nije poznat. Posljednjih godina uklonjen je određeni broj manjih objekata.
Njih oko pet stotina u narednom periodu bi trebalo biti srušeno, a ostatak izgrađenih objekata bit će sačuvano. Nakon usvajanja odluke Gradskog vijeća, odmah su počeli pristizati i zahtjevi građana za legalizaciju objekata.
Odluka obuhvata legalizaciju onih objekata koji u skladu sa zakonskom procedurom mogu biti legalizovani, a koji su izgrađeni prije septembra prošle godine.
“Ako ste vi nakon ovog datuma počeli graditi neki bespravan objekat bez valjanih saglasnosti vaš objekat ne može ući u postupak legalizacije i u tom momentu će inspekcije poduzeti zakonske mjere”, pojasnio je Salem Bubalo, iz Zavoda za prostorno uređenje Mostara.
Nelegalna gradnja nije problem koji se pojavio samo u Mostaru, ali druge lokalne sredine znatno su se brže i uspješnije obračunale s ovom pojavom. Izostanak rada lokalnih vlasti u punom kapacitetu posljednjih godina, značajno je usporio ovaj proces na području Mostara.
A postupak legalizacije bespravno izgrađenih građevina može se provesti ukoliko građevina ne ugrožava opći javni interes, uklapa se u prostorno-plansku dokumentaciju i ne utječe negativno na zadovoljavanje uvjete zaštite okoliša, terena, stanovništva i materijalnih dobara.
