Ekolozi iz Kaknja su bili u pravu sa tvrdnjama da se u njihovoj općini u Mehoriću kod Kaknja nelegalno gradi betonski pogon, te da drobilice kamena na tom lokalitetu nemaju valjane dozvole i da će ove aktivnosti, uz nelegalnu eksploataciju šljunka, poremetiti životnu ravnotežu i ugroziti prirodu.
Za dobijanje zvanične informacije u ovom slučaju, prije pokretanja organizovane kampanje za zaštitu rijeka Boriva i Trstionica i sačuvanje prirodne ljepote ovog kraja, ekološki aktivisti iz Kaknja obratili su se Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona. Inspektori su izvršili inspekcijski nadzor lokaliteta “Mehorić”, utvrdivši da je na njemu instalirano postrojenje mobilne betonare, vlasništvo “Trgošped” d.o.o. Kakanj sa pratećim objektima, među kojima su mehanizacija, radni plato, kontejneri, boksovi za frakcije, nadstrešnice za mehanizaciju, šaht za vodozahvat, improvitovani taložnici i drugo. Vađenje materijala na tom lokalitetu inspektori nisu utvrdili u momentu uvida.
“Subjekt nadzora za navedene objekte i aktivnosti (mobilna betonara za spravljanje betona sa pratećim sadržajima) nije predočio vodne akte, te je, sukladno stvarnoj nadležnosti, kantonalna vodna inspekcija poduzela upravne i represivne mjere, da se postojeće stanje uskladi sa odredbama Zakona o vodama ZDK. Obzirom da se radi o složenom objektu i aktivnostima koji podliježu inspekcijskim nadzorima i drugih inspekcijskih organa, kantonalna vodna inspekcija je sukladno odredbama člana 65. stav (4) Zakona o upravnom postupku pismeno obavijestila inspekcijske organe općine Kakanj, kao i vodoprivredni inspektorat Federalne uprave za inspekcijske poslove” – odgovor je Kantonalne uprave za inspekcijske poslove ZDK, potpisan od kantonalnog vodnog inspektora Nijaza Mačka.
Kada je riječ o lokalnim vlastima Kaknja, od njih je takođe traženo da pojasne da li je od njih investitor tražio saglasnost za montiranje postrojenja u Mehoriću, te mišljenje građana putem Javne rasprave, kao i da pojasne šta je cilj započetih radova na tom području u slivu rijeke Trstionice i o kakvoj se uopšte investiciji radi.
U odgovoru Službe za privrednu, urbanizam i zaštitu okoline, koji je dat na traženje Stručne službe za poslove načelnika, odgovoreno je da za radove na lokalitetu rječica Trstionica i Boriva nisu imali zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti, niti zahtjev za izdavanje mišljenja o tim radovima, ukoliko se vodi postupak na višim organima, odnosno Kantonu ili nivou Federacije BiH. Tačnije, precizirali su da nemaju saznanja o kakvim se radovima radi.
U odgovoru Općinske inspekcije Kaknja, ovaj organ se oglasio nenadležnim za vršenje inspekcijskog nadzora za kontrolu prvredne djelatnosti u Mehoriću.
Podsjećamo, kaknjsko područje, posebno u slivu rijeke Borive i Trstionice krije poseban i rijedak ekosistem koji je, po tvrdnjama ekologa, davno trebao da dobije adekvatnu zaštitu. Područje Gornje Trstionice i Bukovice je jedno od rijetko očuvanih šumskih područja na teritoriji općine Kakanj i zauzima površinu od oko 30 ha. U Master planu razvoja turizma Kaknja navedeno je da je rijeka Trstionica ”kristalno čista rijeka bogata različitim vrstama riba”. Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu uradio je studiju “Valorizacija prirodnog prašumskog područja Gornja Trstionica – Bukovica” i dao prijedlog da se ovo prašumsko područje trajno zaštiti.
