Pod sloganom “Porodično okupljanje” ovogodišnja Bh. povorka ponosa još je jedan od načina kojim LGBTIQ osobe žele istaknuti svoju borbu protiv marginalizacije i za društvo bez nasilja i poruka mržnje, s kakvim se suočavaju danas. Stoga su i organizatori povorke ponosa, simbolično, iskoristili 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom, kako bi najavili ovogodišnju Povorku i ukazali na niz problema s kojim se suočavaju i bore u svakodnevnom životu.
“Slogan ‘Porodično okupljanje’ simbolično smo odabrali radi trenutne društveno-ekonomske situacije, a koja se odnosi na nezaposlenost, poskupljenje, krize s kojima se svi i sve suočavamo, narušeno mentalno zdravlje koje utječe na sve građane i građanke BiH, pa tako i na LGBTIQ osobe, a zapravo ti problemi se najviše izražavaju kroz porodicu, zajednicu i međuljudske odnose”, kazala je Dina Bajraktarević, članica organizacionog odbora Bh. povorke ponosa.
Kako je pojasnila, cilj Povorke ponosa i jeste da gradi društvo u kojem će svaka osoba biti prihvaćena na porodičnom okupljanju i biti integrisani dio nje, bilo da je riječ o primarnoj porodici ili porodici koju svaka zrela osoba gradi za sebe. Upravo je to razlog zbog kojeg žele ukazivati na probleme s kojima se LGBTIQ osobe suočavaju, od nasilja do društvenih problema, posebno u vrijeme rastuće ekonomske krize.
“Ne možemo pričati o pravima LGBTI osoba a da ne pričamo o porodici. Sve ono što se događa jednoj LGBT osobi, bilo da je to dobro ili loše, direktno utječe na porodičnu harmoniju, a samim tim i na društvo u cjelini. Jako je bitno pričati o nasilju koje se dešava, bilo to o porodičnom, bilo verbalnom, bilo fizičkom nad LGBTIQ osobama, jer je to svakodnevica, nažalost, nešto što je konstantno. Ali, akcentom na jedan problem ne isključujemo drugi. Mi nismo nikada rekli da ti problemi ne postoje, nego sad imamo dodatne probleme koji se odnose na krizu, na naše mentalno zdravlje, nezaposlenost, poskupljenje životnih namirnica, koji direktno utječu na LGBTIQ osobe, kao i na ostale građane i građanke BiH”, navela je Bajraktarević, dodavši da je uz to sve dodatni stres marginalizacija s kojom se suočavaju LGBTIQ osobe u bh. društvu.
Zbog svih problema ovogodišnja Bh. povorka ponosa, ističu organizatori, svojim sloganom i kampanjom obraća se porodicama, koje su temelj društva, kako se iz njih moglo graditi društvo u kojem će biti poštivana prava LGBTIQ osoba.
“Porodica je negdje uvijek bila dijelom aktivizma i onog što smo mi radili. Ove godine u okviru same kampanje imamo roditelje LGBTIQ osoba koji nam govore šta je za njih značio proces prihvatanja i odrastanje sa LGBTIQ osobama te na koji način su oni učili kako pružiti adekvatnu podršku. To nam je bilo važno da čuju i roditelji koji se na neki način i dalje bore s tim kako izraditi, izgraditi najbolji pristup”, kazao je Mirza Halilčević, član organizacionog odbora Bh. povorke ponosa.
Cilj čitave kampanje je izgradnja porodice i porodičnih vrijednosti.
“Porodica je definitivno mjesto podrške, empatije, solidarnosti, razumijevanja. Ona za nas čini mjesto gdje izostaje nasilje, gdje zapravo ljubav pobjeđuje i biva pravilo za zdravo građenje međuljudskih odnosa prije svega”, pojasnila je Lejla Huremović, također članica organizacionog odbora Bh. povorke ponosa.
Ipak, uza sve to što bi porodične vrijednosti trebale biti, realnost pokazuje da LGBTIQ osobe nerijetko nailaze na nasilje i probleme zbog neprihvatanja upravo u krugu porodice, navode organizatori.
“Kada govorimo o LGBTIQ osobama, nažalost, njihovi problemi su često u srži porodice i te osobe bivaju maltretirane u svojim porodicama. Nad njima se vrši nasilje, bivaju izbačene iz kuće. Priče koje ćete čuti u okviru ove kampanje pozitivne su i LGBTIQ osobe pričaju o svom putu od neprihvatanja do prihvatanja unutar porodica i to nama daje nadu da sve LGBTIQ osobe u BiH zapravo mogu negdje imati u svojim porodicama tu sigurnost i podršku”, dodao je Halilčević, koji je rekao da poznaje lično slučajeve nasilja unutar porodice.
Ovi slučajevi se rijetko prijavljuju, rečeno je tokom konferencije, što je potrebno dodatno istražiti, ali treba uzeti za pretpostavku da su to i vrlo često mlade LGBTIQ osobe, dodatno zbunjene samim procesom kroz koji prolaze, a pritom je ključni momenat da su oni ovisni o svojim roditeljima finansijski, emocionalno i stambeno, dodao je Halilčević.
“Jako je teško govoriti kolika je sigurnost u tim porodičnim krugovima. Mi radimo sa jednom grupom LGBTIQ osoba koje su danas negdje primjer podržavajućih roditelja, koji se trude na što više načina učiti i upoznavati svoje dijete. Isto tako je zanimljivo vidjeti da i oni prolaze kroz jedan proces od šoka do navikavanja, upoznavanja i svega, i ovom pričom smo htjeli normalizirati to da je u redu biti kao roditelj zbunjen. Ali, nije u redu imati ekstremno nasilne, krajnje reakcije kao što je izbacivanje, fizičko nasilje, zanemarivanje ili bilo šta što može utjecati na nesreću djeteta”, zaključio je Halilčević.
