Ugrožavanje ljudskih prava i narušavanje ključnih elemenata Dejtonskog sporazuma, donošenje zakona koji utiču na pravosuđe, ali suđenje Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika Milošu Lukiću – sve su to razlozi zbog kojih je BiH završila na listi za praćenje agencije Civikus Monitor. Iz Centra za ljudska prava kažu da se ovdje glas javnosti uopšte ne čuje, a to znači da ćemo na kraju imati zakone koji su protivni standardima ljudskih prava čime će se ograničiti ionako već ograničena ljudska prava kod nas.
„Jasno je da ljudska prava nikad nisu bila na listi prioriteta niti vlasti u RS ni na nivou BiH međutim u posljednje vrijeme sa svim ovim zakonskim inicijativama prije svega sa kriminalizacijom klevete sada sa novim zakonom o neprofitnim organizacijama jasno je da se u budućnost kreće sa još većom restrikcijom datih prava i sa ograničenjima koja nisu potrebna u jednom društvu koje želi da se nazove demokratskim“, smatra Dejan Lučka, Centar za ljudska prava BL.
Ni upozorenje delegacije EU, ni američke ambasade pa,čini se, ni ova lista praćenja BiH – ništa ne utiče na vlast u Srpskoj da povuče zakone i razmisli koliko su ljudska prava ugrožena jer se stvara utisak da je demokratija samo na papiru, a u stvarnosti ne postoji, poručuju iz nevladinog sektora.
„Očigledno nikakvi pritisci koji skoro i ne postoje ne znače ništa za naše donosioce odluka budući da se veliki novac i investicije dobijaju u javnom sektoru iz država EU oni ih podržavaju na taj način sve izmjene i dopune zakona prolaze bez ikakvog većeg otpora. Očigledno da će doći do ugrožavanja ljudskih sloboda u prvom redu i slobode udruživanja i slobode govora ukoliko se ovaj trend ne zaustavi u jednom entitetu to će se proširiti na cijelu državu“, ističe Damjan Ožegović, Transparensi International BiH.
Uvođenjem stroge zabrane “političkih aktivnosti“ civilnom društvu i neprofitnim medijima koji se finansiraju iz inostranstva, bilo bi zabranjeno diskutovati o pitanjima od javnog interesa jer bi se sve odvijalo pod prijetnjom gašenja ili kaznenog gonjenja. Postavlja se pitanje da li je pravi cilj autocenzura?
„Naše pravosuđe ništa nije radilo u tom smislu da poboljša ambijent u kome ovde ljudi razgovaraju i ja sam uvjeren da i ovi novi restriktivni zakoni ništa neće donijeti sem početne represije da se ljudi sami autocenzurišu jer nisu svi pravnici i ne znaju šta kako treba da rade i i to je bila i cilj i namjera hajde da se oni sami cenzurišu kao prije 50 godina i to je to“, kaže Milko Grmuša, potpredsjednik PDP-a.
Lista je zasnovana na podacima koje je prikupio Civicus Monitor, a koji prati stanje građanskih sloboda u 197 zemalja i teritorija koristeći podatke istraživačkih partnera širom svijeta, a pored BiH, najnovija lista uključuje Bangladeš, Ekvador, Senegal i Ujedinjene Arapske Emirate.
