U fokusu

Stotine građana u odbrani rijeke Neretvice

Nekoliko stotina građana okupilo se u ponedjeljak na protestima u naselju Goransko Polje, u blizini Konjica na jugu BiH, kako bi poslali poruku da ne odustaju od zaštite rijeke Neretvice, na kojoj je planirana izgradnja 15 malih hidroelektrana.

Član koordinacionog odbora za zaštitu rijeke Neretvice Ibrahim Turak kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su stanovnici tog područja odlučni da zaustave bagere izvođača radova koji se, unatoč najavama, u ponedjeljak nisu pojavili.

On je naglasio da da će mještani nastaviti koristiti sva zakonom dozvoljena sredstva da sačuvaju rijeku.

“Imali smo informaciju da će danas prema Neretvici ponovo krenuti izvođači radova, iako smo ih i prošle sedmice spriječili. Oni u prvoj fazi planiraju izgradnju dvije male hidroelektrane, ali mi znamo da je cilj samo da uđu i da tada nastavljaju izgradnju i ostalih 13 hidroelektrana. To bi značilo da bi rijeka, duga 27 km, doslovno bila zatrpana u cijevi. Zakleli smo se da nećemo dozovoliti izgradnju, bez obzira na cijenu koju moramo platiti. Naš slogan je ‘Krv damo, ali rijeku ne damo’ i to je naša zadnja riječ”, naglasio je Turak.

Protesti su završeni nakon više od šest sati dežurstva uz rijeku.

Mještani očekuju i podršku Općinskog vijeća Konjic koje je ranije preporučilo da svi pripremni radovi na izgradnji dvije mini hidroelektrane budu obustavljeni do održavanja tematske sjednice ovog vijeća, koja do danas nije održana.

Podršku mještanima na protestnom skupu, u ponedjeljak su pružili i eko aktivisti iz nekoliko gradova BiH, te predstavnici nevladinih organizacija koje su članice Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

“Jasna poruka građana je da oni, ni pod kakvim uslovima, ne žele dozvoliti izgradnju mini hidroelektrana. Ovdje nema pregovora i građani su jasno rekli ne hidroelektranama na rijeci Neretvici. Tražimo od vlasti u BiH da hitno proglase moratorij na izgradnju mini hidroelektrana i ukinu poticaje na ovu vrstu energije, te da se preusmjere na solarnu enegiju i vjetroelektarne”, poručio je Viktor Bjelić iz Centra za žvotnu sredinu iz Banja Luke.

Mještani doline Neretvice upozoravaju kako će hidroelektrane uništiti biljni i životinjski svijet, s posebnim naglaskom na endemske vrste koje tu žive. Uz podršku eko-udruženja, pokrenuli su i potpisivanje peticije “Pusti me da tečem”.

Angažirali su, također, pravni tim i pokrenuli upravni spor pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, kojim će, kako tvrde, nastojati osporiti izdate okolišne dozvole.

Izgradnja na Neretvici planirana je na osnovu Ugovora o dodjeli koncesije za gradnju 15 mini hidroelektrana koje je Općina Konjic 2009. godine potpisala sa predstavnicima Javnog preduća Elektroprivreda BiH.

Stav Elektroprivrede BiH, o navodima mještana da neće dozvoliti gradnju mini hidroelektrana na Neretvici, jer predstavljaju prijetnju životnoj sredini, RSE do trenutka objavljivanja ovog teksta nije dobio. Na web stranicitog javnog preduzeća piše da je za izgradnju 15 malih hidroelektrana na Neretvici potrebno investirati 103 miliona konvertibilnih maraka (51 miliona eura).

Prema podacima nevladine organizacije “Eko akcija”, u Bosni i Hercegovini izgrađeno je 106 malih hidroelektrana, dok je u pripremi izgradnja dodatnih 340.

Udruženja okupljena u Koaliciju za zaštitu rijeka BiH zatražila su od vlasti u Bosni i Hercegovini uvođenje moratorija na gradnju MHE, zbog, kako navode, ugrožavanja rijeka.

Iz Koalicije tvrde da BiH nema potrebu za novim hidroelektranama i da one donose korist, isključivo investitorima koji potpisuju ugovor o garantiranoj otkupnoj cijeni električne energije, a imaju i beneficije u vidu subvencija koje građani plaćaju svaki mjesec, s obzirom na to da na računu za električnu energiju postoji stavka poticaja obnovljivih izvora energije.

Građani u akciji