Iz Parlamentrane skupštine BiH potvrdili su nam da je od 2019. godine do danas bilo sedam prijedloga amandmana na Ustav BiH, odnosno sedam amandmana je pregledala ustavno-pravna komisija. Za pet od tih amandmana obustavljen je zakonodavni postupak, jedan je odbijen, a jedan čeka na pokretanje procedure.
Zastupnik Dženan Đonlagić, ispred kluba zastupnika Demokratske fronte 24. 2. 2020. zatražio je amandman koji u Ustav BiH definište pitanje vanrednih izbora. U obrazloženju se ističe da se ukazala potreba da se Ustavom BiH uredi izbor članova organa vlasti na izvanrednim izborima, kako bi institucije sistema funkcionirale i izvršavale svoje ustavne nadležnosti. (Ovaj postupak je obustavljen)
Poslanici Kluba poslanika Naša stranka-Nezavisni blok 6. 4. 2020. godine, tokom trajanja pandemije koronavirusa, zatražila je ogranidenje najviših primanja zvaničnika da bi se ostvarene uštede usmjerile na borbu protiv širenja pandemije. Zastupnici koji su ovo predložili su: Predrag Kojović, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija i Damir Arnaut. Ovaj postupak je obustavljen)
Klub poslanika Demokratska fronta 27. 7. 2020. zatražila je amandmanom opet uvođenje u naš Ustavni sistem instituta vanrednih izbora. Zastupnici Kluba zastupnika Demokratske fronte – Dženan Đonlagić, Zlatan Begić, Vlatko Glavaš i Enver Bijedić. (Čeka na pokretanje procedure)
Klub poslanika SDP-a je 19. 10. 2020. godine dostavilo je više amandmana koji se tiču dadležnosti i odnosa između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta. Ovim amandmanima mijenja se i tekst koji se odnosi na predsjedništvo BiH I Vijeće ministara BiH. Zastupnici Kluba zastupnika SDP BiH –Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Nada Mladina i Zukan Helez. (Obustavljen zakonodavni postupak).
Zastupnici Predrag Kojović, Mirjana Marinković – Lepić i Damir Arnaut 27. 9. 2021. godine odnosi se na Parlamentarnu skupštinu, ali i na biranje Predsjednika i potpredsjednika BiH sa ciljem nediskriminacije svih naroda u BiH. Ovaj prijedlog amandmana je odbijen.
Klub zastupnika Demokratske fronte 13. 4. 2022. godine odnosi se na pitanje nadležnosti unutar države BiH i entiteta. (Obustavljen zakonodavni postupak).
Damir Arnaut, poslanik u Predstavničkom domu dostavio je prijedlog amandmana kojim bi se omogućilo smanjenje plata funkcionerima. (Obustavljen zakonodavni postupak).
Pregled amandmana govori nam o nezainteresovanosti domaćih aktera za promjenu ustava na temu ravnopravnosti, jer se prijedlozi amandmana na Ustav od 2019. godine do danas ni u jednom segmentu ne tiču ove tematike, a da bi do promjene došlo prije svega mora postojati politička volja.
Denija Hidić, iz Inicijative Građanke za ustavne promjene, rekla je da Bosna i Hercegovina za početak treba da mijenja Ustav, naročito zbog međunarodno pravne obaveze BiH koja proizilazi iz pravosnažnih presuda međunarodnih sudova, kao i presuda Ustavnog suda i Suda BiH.
“U zemljama u regiji ravnopravnost spolova je jedna od najviših vrijednosti ustavnog poretka i jedan od temelja za tumačenje Ustava. Nažalost, u Bosni i Hercegovini nemamo ni približnu situaciju kada govorimo o ravnopravnosti spolova, kako u temeljnom zakonskom aktu, Ustavu iz kojeg bi trebalo da crpimo rodnu ravnopravnost tako ni u podzakonskim aktima i dokumentima. Inicijativa Građanke za ustavne promjene već godinama se zalaže za Ustav BiH koji će osigurati veću zaštitu ljudskih prava i sloboda sa posebnim fokusom na rodnu perspektivu”, rekla je za BUKU Denija.
Ona dodaje da političke stranke u Bosni i Hercegovini ne posmatraju rodnu ravnopravnost kao prioritetnu oblast, kao ni etnokratiju i diskriminaciju nekonstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
“Političkim strankama je primarni cilj doći i zadržati se na vlasti i raditi za lično svoje i/ili nacionalističke interese dok se društveni i politički prioriteti za napredak BiH stavljaju u drugi ili gotovo nikakav plan”, ističe Denija.
RODNA RAVNOPRAVNOST- JEDAN OD STUBOVA LJUDSKIH PRAVA
Denija napominje da je rodna ravnopravnost jedan od stubova ljudskih prava u bilo kojoj zemlji koja želi da se zove demokratskom, a u Zakonu o ravnopravnosti spolova jasno su definisane obaveze svih nadležnih institucija.
“Mislim da političarima/političarkama treba samo malo više motivacije i svjesnosti o značaju inkorporiranja rodne ravnopravnosti u Ustav BiH da odgovorno počnu provoditi sve obaveze koje je BiH preuzela, a koje se tiču ženskih prava i ravnopravnosti spolova”, ističe ona i dodaje da je jedan od prioriteta Inicijative Građanke za ustavne promjene da se Ustavom BiH definiše rodna ravnopravnost i zabrani direktna i indirektna diskriminacija žena u javnom i privatnom životu.
“Takođe, zalažemo se za uvođenje afirmativnih mjera, odnosno politike jednakih mogućnosti u ustav radi postizanja pune rodne i spolne ravnopravnosti. Nedostatak ovih naših prioriteta u Ustavu BiH govori nam da država BiH ne uzima ravnopravnost polova ozbiljno, jer najviši pravni akt države ne garantuje niti prepoznaje ravnopravnost kao temeljnu vrijednost demokratskog društva”, smatra Denija Hidić.
Enna Zone Đonlić, politička analitičarka i predsjednica organizacije Politikos, kaže da su Bosna i Hercegovini odavno potrebne promjene, a i sama država jeste spremna za iste, ali ne i naši političari.
“Komunikacija, suradnja i akomodacija političara je ključ rješenja svih problema u BiH, pa tako i sprovođenja Ustavne reforme i inkorporiranja rodne ravnopravnosti kao ustavne kategorije. Nažalost, nalazimo se u jednoj dubokoj krizi kako politički, tako i društveno. Imali smo prigodu vidjeti na nedavnim protestima vezanim uz femicid, koliko naše društvo razumije probleme ‘ženskih prava’. Zaista je teško izdvojiti, u našem društvu, žene kao zasebnu kategoriju i govoriti o njihovim pravima i načinu na koji se ista trebaju zaštiti. Potrebno je ne samo mijenjati stavove političara, ali i utjecati na razmišljanja građana, kako bi zaštita žena i ženskih prava, postala obveza svakog člana društva, kao što to već jeste zaštita ljudskih prava”, rekla je za BUKU Enna Zone Đonlić i dodaje da je u narednom periodu potrebno zagovarati za sveobuhvatnu Ustavnu reformu i naravno zahtijevati da se u Ustav, kao i ostale zakone, uvede rodno senzitivan jezik i da konačno vidimo ravnopravnost kao ustavnu kategoriju.
“Žene su kroz povijest uglavnom bile isključene iz procesa stvaranja ustava, sto smo mi željeni promijeniti. Prijedlog Ustava koji su napisali mladi ljudi okupljeni oko projekta Ustavotvorna skupština mladih, sada poznati kao neformalna grupa mladih Politikos, je u potpunosti napisan rodno senzitivnih jezikom, te u članu 2. navodi prava garantirana Ustavom, uvodeći rješenja koje europske države tek treba da usvoje”, smatra naša sagovornica.
Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava, smatra da je Bosna i Hercegovina, i pored svih prepreka, spremna za inkorporiranje rodne ravnopravnosti i kao ustavne kategorije i kao prakse u zakonima. Ali, kao što i naše sagovornice ističu i Lučka misli da je problem u nezainteresovanosti poslanika i političkih partija za ovu tematiku.
“Prije nje uvijek dolaze nacionalne teme, priča o ugroženosti entiteta ili države, govori o podjelama funkcija i slično, dok se rodna ravnopravnost stavlja na začelje prioriteta. Ako tu dodamo i generalnu problematiku oko promjene državnog ustava, dobijemo ovakvu situaciju. Ustavne promjene su u BiH pitanje svih pitanja, i čak i ako se one odnose samo na rodnu dimenziju, teško prolaze zbog političke i nacionalne dimenzije, koje se nekako ušunjaju u praktično sva pitanja u BiH, pa čak i tamo gdje im mjesta nema”, rekao je za BUKU Lučka.
On smatra da se trenutna situacija može promijeniti samo sa dvije koordinisane stvari: zagovaranjem uz pritisak i edukacijom.
“Pritisak treba da dođe od svih relevantnih faktora, a posebno od što više organizacija iz nevladinog sektora, koji i do sada, naročito kroz Građanske za ustavne promjene radi na tome. Međutim, to bi trebalo da bude naveliko koordinisana i organizovana akcija koja bi uključivala što više nevladinih organizacija iz BiH, međunarodnih organizacija ali i dijelova stranaka koje mogu da izguraju promjenu, a koje se mogu privući za ovu tematiku. Edukacija se naročito odnosi upravo na partije koje su zastupljene u parlamentu, i čije bi poslanike trebalo naučiti zbog čega je potrebna promjena Ustava u vezi sa ovim pitanjima, i da ta promjena ne ugrožava ničije nacionalne ili vjerske interese”, smatra Lučka.
ŠTA JE RODNA RAVNOPRAVNOST KAO USTAVNA KATEGORIJA?
Enna Zone Đonlić:
Žene imaju ključnu ulogu u postkonfliktnoj obnovi, a pokazalo se da njihov angažman čini ovaj proces izdržljivim i mogućim. Rod stoga mora biti bitan za metode u kojima se eliminacija nasilja promišlja, planira i provodi. Žene su marginalizirane Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini i njegovim Aneksom 4. ženski interesi, prava i slobode su također namjerno zanemareni. Zagovornici prava žena, lokalne organizacije i drugi akteri moraju imati glas u pregovaračkim procesima i ustavnim predmetima koji se odnose na njihove interese kako bi napredovali u procesu rodnih reformi. Ravnopravnost kao ustavna kategorija bi izjednačila prava muškaraca i žena, te konačno pokazala zastupljenost žena u društvu i njihovu važnost. Neophodno je posebno navesti prava koja se tiču rodnog jezika, reproduktivnog zdravlja i drugih segmenata života koji posebno ulaze u spektar ženskih prava.
Dejan Lučka:
Naš državni Ustav ne sadrži odredbe koje eksplicitno garantuju ravnopravnost polova i rodova.
Rodna ravnopravnost kao ustavna kategorija je veoma bitna stvar zbog više apekata. Prije svega, tu je značaj samog ustava. Kako kaže profesorka Pajvančić ustav je „svojevrsni društveni ugovor između građana i građanki s jedne strane i vlasti s druge strane, o temeljnim principima na kojima počiva zajednica, statusu i pravima građanki i građana koji je čine i granicama u kojima vlast djeluje”. On je temeljni, ali i utemeljujući akt, „propis kojim se pravno formalizuju odluke koje čine mogućom egzistenciju građana/građanki i države na način ustavne demokratije”. Od toga koja načela i kriterijume ustavotvorci izaberu u pristupu ustavnim pitanjima, zavisiće i status građana/građanki u državi. Ustav je vrh piramide prava u jednoj zemlji, i svi zakoni i podzakonski akti moraju biti u skladu sa njim. Ustavna garancija rodne ravnopravnosti svojim mjestom u njemu dobija poseban značaj i posebnu zaštitu. Pored toga, ustav sa garancijom rodne ravnopravnosti prepoznaje žene i njihovu borbu za prava i ravnopravnost. Nažalost, trenutno Ustav BiH u svojim odredbama praktično ne prepoznaje žene. Ne postoji ni eksplicitno određenje da su oba pola ravnopravna, niti postoji konkretno definisana zaštita polova. Sve se manje više svodi na to da je u jednom članu navedeno da će uživanje prava i sloboda biti obezbjeđeno svim licima u BiH bez diskriminacije uz pozivanje na međunarodne instrumente.
Denija Hidić:
Uspostava ravnopravnosti spolova jedan je od ključnih ciljeva i prioriteta razvoja svakog savremenog društva. Ravnopravnost spolova znači jednaku vidljivost, osnaživanje i učešće oba spola u svim sferama javnog i privatnog života i ima za cilj promoviranje punog učešća žena i muškaraca u društvu. Ustav bi trebao biti prostor kojim se, uvažavajući sve potrebe društva, definišu, regulišu i unaprjeđuju društveni odnosi muškaraca i žena, kao i njihov odnos prema državi, ali i ravnopravan i jednak odnos države prema svima koji u njoj žive.
Sve dok ovo pitanje ne postane važo političkim akterima do stvarne promjene teško će doći. Žene su vijekovima bile nevidljive, a sada iako su se izborila za određena prava ostaje, ostaje nedovršena borba za priznavanje žena u Ustavu BiH kao važno elementa jednakosti.
