Sudeći prema ovakvim rezultatima te još lošijoj percepciji u javnosti, posebno zbog slučaja “Dženan Memić” u kojem porodica ovoj instituciji ne spočitava samo nerad već i svjesno prikrivanje počinilaca, za očekivati je da ovaj izvještaj bude oboren.
Inače, izvještaji Tužilaštva Kantona Sarajevo u proteklim godinama su redovno obarani gotovo na svakoj sjednici Skupštine KS. Prema raspoloživim podacima, izvještaji Tužilaštva KS za 2017., 2018. 2019. godinu nisu usvojeni, pa bi ovo mogao biti četvrti put zaredom.
Kada je riječ o novom izvještaju u njemu su nabrojani tužioci koji nisu ostvarili normu, a među njima su naprimjer i Sead Kreštalica, postupajući tužilac u slučaju “Dženan Memić” koji je u više navrata displinski kažnjavan a protiv kojeg je Muriz Memić podnio i krivičnu prijavu. U izvještaju o radu Tužilaštva KS za 2020. godinu stoji da Kreštalica, inače šef Odjela za privredni kriminal Tužilaštva KS da “nije u izvještajnom periodu okončao započete predmete po planiranoj dinamici zbog COVID-a, te zbog ostalih obaveze kao šef odjela, na koju dužnost stupio u toku godine”. Kreštalica je, prema izvještaju, imao realizaciju starih predmeta od samo 34,78 posto.
Također, među tužiocima koji nisu ostvarili normu je i Berina Alihodžić, koja je i aktuelna članica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.
Tužilaštvo KS u ovom izvještaju kao razloge zbog neostvarenja norme, naprimjer za Alihodžić, navodi d je morala prisustvovati sjednicama VSTV-a. Za druge tužioce se kao razlozi, između ostalog, navodi: odlazak u penziju, porodiljsko odsustvo, rad na kompleksnim predmetima, prestanak s radom itd. Za tužioca Džemala Karića se navodi da je odlukom VSTV-a BiH suspendovan sa funkcije tužioca.
S druge strane, kako se navodi, najveće pojedinačne norme u Odjelu općeg kriminaliteta, ostvarili su tužioci Mona Meršnik 146,33%, Aida Turić 146,13% i Safet Hrapo 131,92%, dok su u Odjelu privrednog kriminaliteta i korupcije, najveće pojedinačne norme ostvarili tužioci Ena Bahtijarević Alagić 114,33%, Zoran Ikonić 112,16% i Selma Peco 111,78%.
-Kod ostvarivanja norme treba imati u vidu da su zajednički razlozi uslijed kojih je došlo do neispunjenja norme od 100 % ti što je u prvoj polovini izvještajnog perioda, Tužilaštvo radilo u izmijenjenom režimu rada prema planu dežura u skladu sa uputama Kriznog štaba Kantona Sarajevo, a zbog nepovoljne epidemiološke situacije. U tom periodu smanjena je i efikasnost u radu na svim predmetima jer se nisu mogle efektivno i efikasno preduzimati radnje u predmetima, nisu se mogle pozivati stranke, a u Tužilaštvu zbog velikog broja odsutnih kolega zbog Covid zaraze poslovi raspoređivali na manji broj prisutnih tužilaca koji su podnosili veći teret postupanja u predmetima odsutnih kolega, a koji su opet bili hitne prirode – stoji u obrazloženju.
Uprkos svemu, u u Tužilaštvu KS naglašavaju da ostvarena kolektivna norma “u ovakvim otežanim uslovima predstavlja vrlo dobar rezultat, obzirom da su se radili i predmeti koji su od VSTV-a označeni kao prioritetni (protiv zdravlja ljudi, javne nabavke, izbori), kao i predmeti hitne prirode, te je intenziviran i angažovan veći broj tužitelja sa privrednog odjela u predmetima „saobraćajni policajci“.
Iz Tužilaštva KS navode da je, kada je riječ o privrednom krimalu i korupciji, ukupno 787 neriješenih predmeta po prijavama. Riječ je o prijavama koje čekaju na riješavanje a podnesene su u period od 1 do 6 godina i više.
Dodatno iz Tužilaštva KS navode podigli ukupno 21 optužnica od čega ih je bilo 12 u toku izvještajnog perioda. Tvrde da je bilo 12 predmeta visokog stepena korupcije.
