Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (BiH) je u srijedu raspisala lokalne izbore, koji će biti održani 6. oktobra.
Na izborima će više od 3,4 miliona registrovanih birača imati priliku birati 143 načelnika i gradonačelnika opština i gradova Bosne i Hercegovine, te oko 3.200 vijećnika u gradskim i opštinskim vijećima, rekla je predsjednica izborne komisije Irena Hadžiabdić na konferenciji za medije 8. maja.
Izbori će koštati oko 19 miliona maraka (9,7 miliona eura) i biće održani u skladu sa tehničkim izmjenama Izbornog zakona, koje je 26. marta nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt), kako bi smanjio mogućnost izbornih manipulacija, koje su zabilježene prethodnih godina.
Izmjenama je uvedena stroža, biometrijska identifikacija birača, “kako bi na izborima glasali samo oni koji na to imaju pravo, te kako bi mogli glasati samo jednom”.
Jedna od izmjena je i skeniranje svih glasačkih listića kako bi se spriječila njihova naknadna izmjena ili krađa, pojasnili su tada iz Ureda Visokog predstavnika (OHR).
Hadžiabdić je objasnila da će primjena izmjena Izbornog zakona BiH biti izazovna, ali da će to unaprijediti izborni proces i značajno smanjiti prostor za manipulacije i izborne krađe kakve su bilježene proteklih godina.
Kandidati će se prvi put prijavljivati elektronskim putem, te će prvi put kandidatura biti zabranjena osobama osuđenim za ratne zločine pred stranim i domaćim sudovima.
Proširene su nadležnosti Centralne izborne komisije i pooštrene kazne za preuranjenu kampanju, korištenje govora mržnje, širenje lažnih vijesti, i zloupotrebu djece u izbornoj kampanji.
Biometrijska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića prije ubacivanja u kutiju će biti primijenjeno u formi pilot projekta na oko 10 posto od ukupno 5.500 biračkih mjesta, rekla je Hadžiabdić.
“Moraćemo naći, angažovati i obučiti 12.000 predsjednika i zamjenika biračkih odbora, što će svakako biti izazovno, ali će svakako smanjiti probleme, poput trgovine mjestima u biračkim odborima, o kojoj se dosta govorilo, ali koju je jako teško bilo dokazati na sudu”, dodala je Hadžiabdić.
Odgovarajući na pitanje šta će izborna komisija poduzeti ako vlasti RS-a budu insistirali na provođenju izbora po vlastitom zakonu, Hadžiabdić je rekla da su svi članovi izborne administracije dužni postupati po državnom izbornom zakonu.
“Usvajanje izbornog zakona u Republici Srpskoj je upitno, a sve opštinske administracije i izborne komisije u Bosni i Hercegovini funkcionišu u istom obimu i na isti način kao i prethodnih godina, te da za sada nema nikakvih naznaka da bi izborni proces mogao biti ugrožen”, objasnila je.
Naime, Skupština RS-a je nedavno usvojila Prijedlog entitetskog izbornog zakona, kojim vlasti tog bh. entiteta pokušavaju prisvojiti državne nadležnosti u oblasti izbora.
U tekstu Zakona definisano je da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Entiteti u BiH od završetka rata 1995. godine nikada nisu imali nadležnost nad provođenjem izbora u državi, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Predstavnici međunarodne zajednice su rad na usvajanju tog zakona ocijenili kao “direktan napad na državnu strukturu BiH”.
Nakon toga je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske 29. aprila zatražio zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, čime je pokušao spriječiti usvajanje entitetskog izbornog zakona u RS-u.
Vitalni nacionalni interes je mehanizam koji daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba da svako pitanje proglase “štetnim za vitalne interese naroda kojeg predstavljaju”, i zatraže zaštitu od Ustavnog suda RS-a.
Inače, Vlada RS je zatražila od članova Republičke izborne komisije da podnesu ostavke, što je pet od sedam članova ovog entitetskog tijela i uradilo 11. aprila.
Ta entitetska komisija je nadležna za postupke opoziva gradonačelnika i opštinskih načelnika, te za provođenje izbora savjeta mjesnih zajednica u gradovima i opštinama.
