Nezavisne institucije u Bosni i Hercegovini, kao što su Centralna izborna komisija, Ombudsman i revizorske institucije, suočavaju se s ozbiljnim izazovima u očuvanju integriteta i transparentnosti, pokazuje najnovija Studija sistema nacionalnog integriteta (NIS) koju je predstavio Transparency International.
Bez hitne implementacije preporuka za jačanje kapaciteta, unapređenje zakonskog okvira i povećanje transparentnosti, borba protiv korupcije ostaje ugrožena poruka je okruglog stola na kojem su, osim nalaza i rezultata Studije sistema nacionalnog integriteta (NIS), analizirani kapaciteti, upravljanje, uloga i međusobna interakcija ključnih nezavisnih institucija u Bosni i Hercegovini.
Pritisci ugrožavaju integritet izbornog procesa
Nalazi NIS-a pokazuju da postoji nedostatak političke volje za unapređenje zakona u nadležnosti CIK-a te da nametnute izmjene u propisima pred opšte izbore 2022. nisu poboljšale integritet, transparentnost i efikasnost izbornog procesa. Takođe, ostvaren je mali ili nikakav napredak u sprečavanju izbornog inženjeringa i proceduralnih problema dok su pritisci na CIK sve češći pri čemu je legitimitet CIK-a dovođen u pitanje, uz uvrede i prijetnje članovima, te inicijative za njihovu smjenu.
Predstavnici CIK-a su se složili da je potrebno jačanje kapaciteta CIK-a te posebno izdvojili potrebu jačanja odjela za reviziju kako bi izvještaji bili pravovremeni i imali stvarni uticaj. Također, naglašeno je da strožiji uvjeti za angažman internih revizora stvaraju probleme u procesu zapošljavanja što je potrebno dodatno adresirati.
Dodatni izazov predstavlja činjenica da CIK, iako je zadužen za praćenje implementacije Zakona o finansiranju političkih stranaka, nije ovlašteni predlagač za izmjene i dopune zakona što dodatno otežava situaciju obzirom na nedostatak političke volje za iniciranje izmjena ovog zakona.
Kako bi CIK efikasno izvršavala svoje zadatke, potrebno je ojačati kapacitete i popuniti upražnjena radna mjesta, posebno u Odjeljenju za reviziju finansijskog poslovanja političkih stranaka. Nakon toga, treba uvesti vremenske rokove za finansijske revizije, posebno tokom predizborne kampanje. Također, potrebno je unaprijediti zakonski okvir koji reguliše izborni proces i finansiranje političkih stranaka, povećati transparentnost i nezavisnost lokalnih izbornih komisija, spriječiti zloupotrebu javnih resursa i uvesti elektronsko glasanje.
Neefikasnost i nedostatak osoblja usporava zaštitu ljudskih prava
Institucija ombudsmena za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, iako nezavisna, suočava se s izazovima u efikasnom rješavanju pritužbi građana, često zbog reaktivnog pristupa i nedostatka specijalizovanog osoblja. U 2021. godini zaprimila je 2.946 žalbi, od kojih je 39% prenijeto iz prethodnih godina. Ombudsmeni podnose preporuke radi podizanja svijesti vlasti o poštovanju etičkih standarda, ali je 42,6% preporuka ignorisano ili nije primijenjeno. Nedostatak zakonskih mehanizama za njihovu odgovornost, neusaglašeni izvještaji o radu parlamentu i nedostatak transparentnosti u procesu izbora ombudsmana dodatno otežavaju njihovu efikasnost.
Tokom okruglog stola je istaknuto je da, prema sistematizaciji radnih mjesta još uvijek nije utvrđen opis poslova Ombudsmena čime se smanjuje mogućnost za pozivanje na odgovornost obmudsmena. Također, jedna od dodatnih preporuka jeste da se instituciji Ombudsmena da mogućnost ovlaštenog apelanta pred Ustavnim sudom BiH.
Kako bi se unaprijedio rad Ombudsmena, ključno je angažovanje osoblja s relevantnim iskustvom u oblasti ljudskih prava, kao i aktivno korištenje ovlaštenja za pokretanje sudskih postupaka i intervencije u upravnim procedurama. Institucija bi trebalo redovno da komunicira svoje stavove o pitanjima ljudskih prava putem medijskih nastupa, ne samo tokom predstavljanja izvještaja. Dodatno, predložene izmjene zakona trebalo bi da uključe propisivanje rokova za podnošenje godišnjih izvještaja, obavezu parlamentarne rasprave o njihovim rezultatima i ograničenje mogućnosti ponovnog imenovanja na dva uzastopna mandata.
Kadrovski kapaciteti umanjuju efikasnost revizije
Iako ove institucije obavljaju važne funkcije, njihova nezavisnost i integritet nisu ustavno zagarantovani na nivou BiH i entiteta, što je u suprotnosti s međunarodnim standardima i konvencijama. Iznimka je Brčko distrikt, gdje Statut utvrđuje status Ureda za reviziju, ali eksplicitno ne navodi nezavisnost generalnog revizora ili ureda. Operativno, vrhovne revizorske institucije suočavaju se s problemima poput nedovoljnih kadrovskih kapaciteta, posebno za revizije učinaka. Potrebna je bolja saradnja s pravosudnim institucijama i civilnim sektorom kako bi se poboljšala efikasnost njihovog rada.
Vlada i zakonodavna tijela treba da osiguraju ustavnu zaštitu i finansijsku nezavisnost vrhovnih revizorskih institucija (VRI). Povećana koordinacija među VRI, predvođena državnim uredom, i saradnja s tužilaštvom i izvršnom vlašću, uz jasne procedure za postupanje po revizorskim izvještajima, poboljšaće kontrolu javne potrošnje. Zakonodavac treba uspostaviti dodatne mehanizme zaštite za članove VRI od političkih pritisaka i unaprijediti parlamentarne procedure za razmatranje izvještaja. VRI treba da učine svoje izvještaje pristupačnijim javnosti kroz vizualizaciju podataka i sažete rezimee.
Politički uticaj smanjuje efikasnost antikorupcijskih napora
Iako formalno nezavisna, Vijeće ministara BiH ima značajan uticaj na organizacionu i finansijsku nezavisnost Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), naročito kroz kadrovske i materijalne resurse. Transparentnost Agencije je poboljšana, a informacije o njenom radu su dostupne na web stranici. Međutim, politički uticaj na imenovanja i dalje postoji. U proteklih pet godina, APIK je ojačao operativne kapacitete i fokusirao se na realizaciju i praćenje strateških antikorupcijskih dokumenata, iako nova strategija za period 2019-2022. još nije usvojena.
Preporučuje se unapređenje Zakona o Agenciji kako bi se osigurala obavezna saradnja svih institucija s Agencijom, posebno u vezi sa statusom zviždača. Potrebno je povećati analitičke i istraživačke kapacitete Agencije popunjavanjem stručnih radnih mjesta i saradnjom s drugim agencijama poput Komisije za sukob interesa. Treba unaprijediti saradnju sa svim antikorupcijskim institucijama, posebno na nižim nivoima vlasti, uz obezbjeđivanje potrebnih resursa za koordinaciju. Takođe, treba angažovati stručnjake za poboljšanje mehanizama praćenja i evaluacije implementacije strateških dokumenata, uključujući širu javnost i saradnju s NVO i medijima.
Okrugli sto jasno je pokazao da je za efikasnu borbu protiv korupcije u Bosni i Hercegovini neophodno hitno implementirati ove preporuke. Samo kroz jačanje kapaciteta nezavisnih institucija, unapređenje zakonskog okvira i povećanje transparentnosti možemo očekivati značajan napredak u borbi protiv korupcije.
