U ljetnjem periodu, pogotovo za dužih suša, manji nivoi rijeka u Federaciji, kao i u cijeloj BiH, pogoduju da se nadležni za upravljanje vodotokom, odnosno Agencija za vodno područje rijeke Save – Sarajevo pozabave čišćenjem vodotoka. Kako bi u slučaju većih padavina tokom jeseni i do kraja godine, sa produbljenim koritima, rijeke bile manje opasne za plavljenja naselja uz riječna korita.
Sudeći po informacijama iz Agencije, to i čine, pa su kroz ugovor o namjenskom prijenosu sredstava izdvojili 170.000 KM za čišćenje naplavina iz korita Drine u Goraždu. Prema projektnoj dokumentaciji, planirano je čišćenje kompletnog poteza između mosta “Alije Izetbegovića” i “Baćanskog mosta”. Za te namjene, prema projektantskom predračunu radova, potreban je znatno veći iznos, tačnije oko 1,4 miliona KM. Sa izdvojenim sredstvima Agencije za vodno područje rijeke Save, biće očišćen dio korita uz lijevu obalu Drine, neposredno uzvodno od prvog mosta, dionica koju je Grad Goražde ocijenio kao prioritetnu.
Počelo je uređenje 110 metara desne obale rijeke Bosne u naselju Preko, Općina Žepče. Riječ je o nastavku radova u urbanom dijelu grada uzvodno od ranije izvedene regulacije. Radovi se izvode prema planu i finansijskom planu Agencije za prošlu godinu, prema glavnom projektu “Regulacija rijeke Bosne kroz Žepče, dionica I”. Ugovorena vrijednost radova je 398.736 KM, a cilj je osigurati proticajni profil, izvršiti stabilizaciju desne obale rijeke Bosne, te tako sprječiti štetno djelovanje voda.
Takođe u vodotoku rijeke Bosne, na području susjednog Maglaja, primopredajom između Agencije i Općine, okončano je uređenje 250 metara desne obale rijeke Bosne nizvodno od gradskog mosta i ranije izvedene regulacije. Cilj je sprječavanje štetnog djelovanja voda u urbanom području općine Maglaj te zaštita stambenih objekata, lokalne saobraćajnice i mezarja. Posebna pažnja posvećena je uređenju obale ispod i oko “Uzeirbegovića konaka”, objekta proglašenog nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Vrijednost ovih radova je 398.408 KM.
Agencija je krajem prošlog mjeseca raspisala i javni poziv za dostavljanje ponuda za vađenje materijala iz vodotoka rijeka Bosne na pet lokaliteta u Općini Kakanj, a u vodotoku Drine, osim za planirane parcijalne radove u Goraždu i za radove na lokalitetu nizvodno od mosta na Ustikolini, na području Foče (FBiH). Prije ovog, raspisan je i Javni poziv za dodjelu prava za vađenje materijala iz vodotoka rijeke Une, na području grada Bihaća na četiri lokaliteta.
Na području Maglaja, kao i Žepča, inicijativu za čišćenje korita rijeke Bosne u više navrata protekle četiri godine, općinskim vlastima ili direktno Agenciji u Sarajevu, podnosili su aktivisti neformalne grupe građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“.
Njima su se početkom ove sedmice obratili ribari SRD “Bosna” Maglaj, ali i mještani naselja Liješanj i Fojnica, koji kažu da su se proteklih mjeseci vršili radovi na produbljivanju korita rijeke Bosne, ali iznose tvrdnje da to nije učinjeno u potrebnoj mjeri i obimu.
“Smatramo da, ukoliko su tačni navodi mještana i ribara, Agencija za vodno područje rijeke Save treba produžiti rok za izvođenje radova privrednom društvu iz Žepča, koje je dobilo prethodnu vodnu saglasnost i sa kojima je Agencija imala sklopljen ugovor. Sugerisali smo im da se obrate sa tim zahtjevom Agenciji u Sarajevu ili da to učini općina ili ribarsko udruženje, a ukoliko ne bude efekta i mi ćemo sa svoje strane djelovati, kako smo to činili i u prethodnom periodu i što je davalo rezultate” – informacije su iz pomenute NGG.
Aktivisti posebno ukazuju na njihove aktivnosti iniciranja da Ured za reviziju institucija FBiH izradi posebnu Reviziju upravljanja vodotokom u Federaciji, kojom bi se posvetila pažnja oblasti eksploatacije šljunka, jer za razliku od drugog entiteta i zemalja u okruženju, Federacija nije radila takvu vrstu revizija.
“Predlažemo da se revizijom obuhvati istraživanje upravljanje procesima eksploatacija i istraživanja mineralnih resursa, kao i procesima uređenja korita i čišćenja pijeska, šljunka i drugog materijala iz vodotoka u Federaciji BiH. Procesi upravljanja mineralnim resursima bi se ispitivali u sklopu postojećih modela dodjeljivanja prava na korištenje javnih mineralnih resursa, koncesionog ili administrativnog prava na osnovu Javnog poziva ili sklapanja ugovora sa izvođačima radova na održavanju riječnih korita na drugi zakonom propisan način. Odnosno, upravljanje uređenje korita i čišćenje pijeska, šljunka i drugog materijala iz vodotoka ispitivalo bi u sklopu vodoprivrednog sistema uređenja i održavanja vodnih dobara, vodotoka i vodnih objekata. Ti procesi bi se ispitivali kroz postojeće prakse popisivanja i vođenja transparentnih javnih registara, obezbjeđivanja regulatornih, organizacionih, stručnih i tehničko-tehnoloških pretpostavki za uspješno upravljanje, kroz prakse projektnog, studijskog i imovinsko-pravnog pripremanja i strateškog planiranja eksploatacija i istraživanja mineralnih resursa, odnosno čišćenje materijala iz vodotoka. Takođe, kroz postojeće prakse upravljačkog nadzora i monitoringa eksploatacija i istraživanja, odnosno čišćenja riječnih korita od nanosa. Istraživali bi se i predlagali transparentni i učinkoviti modeli upravljanja navedenim procesima u najboljem javnom interesu, a koje su trebali biti obezbjeđeni od strane Vlade FBiH i nadležnih ministarstava i institucija“ – precizirali su iz NGG, te podvukli da su sve ove aktivnosti usmjerene za bolju zaštitu stanovnitva u FBiH od poplava, jer je jedan od ključnih uzroka poplava upravo dosadašnje neadekvatno upravljanje vodotocima.
Aktivisti pojašnjavaju da je Ured za reviziju prošle godine, paralelno sa revizorima Crne Gore za susjednu zemlju, izradio Izvještaj revizije učinka “Zaštita rijeka u Federaciji Bosne i Hercegovine“, u kojem su ukazali da je potrebno osigurati bolju zaštitu voda u Federaciji BiH. Smatraju da bi izrada cjelovitijeg izvještaja nadležne institucije u upravljanju eksploatacijom mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka, odnosno Vlada FBiH, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Agencija za vodno područje rijeke Save, Federalna uprava za inspekcijske poslove, bili u obavezi da donose akcione planove za provođenje datih preporuka od strane Ureda za reviziju i iste provode na zakonom propisan način.
