Regija i svijet

Crna Gora: Ozbiljni napadi na slobodu javne riječi i kritičkog mišljenja i kriminalizacija novinarstva. “Od ovakvih odluka do fizičke likvidacije protivnika vlasti, mali je korak”

Sistemski ataci na slobodu javne riječi i građanskog organizovanja i djelovanja i neadekvatan javni odgovor na njih, nisu specifičnost samo Republike Srpske. A izgleda, trenutno, ni najgore što se u ovom kontekstu dešava u regionu. U Srbiji svjedočimo brutalnoj kampanji provladinih tabloida i televizija protiv nezavisnih i kritičkih medija, koju njujorški Komitet za zaštitu novinara (CPJ) naziva „Lovom na veštice na novinare koji nisu na liniji vlasti“ i konstatuje da se od januara ove godine povećao broj napada na novinare, da su napadi orkestrirani, novinari pretvoreni u "državne neprijatelje", da se mnogi plaše za svoju bezbjednost. Nevladina organizacija „Reporteri bez granica“ (RSF) ističe da je u visokoj pripravnosti zbog mogućeg fizičkog napada na novinare. Slavko Ćuruvija Fondacija navodi da su provladini tabloidi tokom 2023. godine objavili najmanje 628 napadačkih tekstova prema kritičkim medijima. U Crnoj Gori, s druge strane, u napade na novinare (i pisce) kritične prema novoj vlasti uključilo se i ispolitizovano pravosuđe, koje stigmatizuje novinare i pisce, izlažući ih opasnostima koje mogu eskalirati u brutalne obračune. Predsjednik crnogorskog PEN centra ocijenio je da je crvena linija pređena i da Crna Gora „pliva“ u fašizmu. Smatra da bi ćutnja novinara i pisaca i nepružanje otpora mogli ohrabriti vlast da ide dalje, upozoravajući da je, od ovakvih odluka do fizičke likvidacije protivnika vlasti, mali korak. Novinar Šeki Radončić takođe je pesimističan "Bojim se da je pitanje dana kada će početi upadati u naše kuće sa dugim cijevima, oklopima i maskama.". I naglašava: "Moramo biti svjesni toga i suprotstaviti se“. Svjesni šta nam se dešava i suprotstaviti se morali bi i mi u Bosni i Hercegovini. Ali... (Antikorupcija)

Crna Gora se suočava sa ozbiljnim napadima na slobodu javne riječi i kritičkog mišljenja, kao i kriminalizacijom novinarstva, što predstavlja ozbiljan problem za državno uređenje i demokratsku strukturu države, poručila je grupa novinara i pisaca.

Oni su organizovali pres konferenciju jer smatraju da ih specijalni državni tužilac Miloš Šoškić ciljano kriminalizuje zbog njihovih veza sa bivšim Glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem, koji se nalazi u zatvoru, zbog čega su najavili krivičnu prijavu protiv njega.

Predsjednik PEN centra Adnan Čirgić kazao je da se novinari i pisci koji su bili u kontaktu sa bivšim Glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem dok je bio na slobodi sada pokušavaju kriminalizovati kao dio navodnog kriminalnog klana.

„Jasno je da je crvena linija pređena i da Crna Gora „pliva“ u fašizmu. U ovakvom stanju drže je ne samo Andrija Mandić kao predsjednik Skupštine Crne Gore, nego i svi koji mu služe, uprkos maloj biračkoj podršci“, kazao je Čirgić.

Smatra da bi ćutnja novinara i pisaca i nepružanje otpora mogli ohrabriti vlast da ide dalje, upozoravajući da je, od ovakvih odluka do fizičke likvidacije protivnika vlasti, mali korak.

Čirgić je istakao da je Crnogorski PEN centar uputio apel i obavijestio Internacionalni PEN centar o ovim događajima, navodeći da oni moraju biti alarm za nevladine organizacije, civilno društvo i političke partije koje zastupaju ustavni poredak Crne Gore.

Predsjednik Crnogorskog helsinškog komiteta Miodrag Vlahović smatra da su postupci specijalnog tužioca Šoškića „besprizorni, selektivni, arbitrarni, nezakoniti i protivustavni“.

Ocijenio je da napadi na slobodnu riječ i kritičko mišljenje predstavljaju ozbiljan problem za državno uređenje i demokratsku strukturu Crne Gore.

„Ono što danas doživljavamo nije samo personalni napad na naše uvažene kolege. To je napad na slobodu riječi, mogućnost da se prati, kritikuje i analizira djelovanje najodgovornijih instanci u našoj zemlji“, istakao je Vlahović.

Smatra da je to „vrlo opasna politička i društvena pojava, u kojoj ispolitizovano pravosuđe stigmatizuje novinare i pisce, izlažući ih opasnostima koje mogu eskalirati u brutalne obračune.“

Vlahović je kazao da je Crnogorski helsinški komitet obavijestio međunarodnu zajednicu i diplomatske predstavnike u Crnoj Gori o ovim dešavanjima.

“Pozivamo kolege iz drugih nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava da se oglase ovim povodom. Posebno očekujemo reakciju institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda“, rekao je Vlahović.

Pisac Milorad Popović, osvrnuo se na događaje iz devedesetih godina, povlačeći paralele sa današnjim stanjem u Crnoj Gori.

„Maksima da se istorija jednom javlja kao tragedija, a drugi put kao farsa, u crnogorskom slučaju ne vrijedi. Danas svjedočimo ponovnom javljanju mračnih devedesetih“, rekao je Popović, podsjećajući na ratove, etnička čišćenja i stradanja iz tog perioda.

Smatra da su danas, za razliku od devedesetih, u Spužu zatvoreni savjesni ljudi, slični onima koji su se suprotstavljali diktatorskim režimima 20. vijeka, poput nacizma, staljinizma, maoizma i komunizma.

Popović je ukazao na kontradiktornost situacije gdje je Andrija Mandić, prvostepeno osuđen za pokušaj državnog terorizma, sada predsjednik crnogorskog parlamenta i, kako je rekao, najmoćniji čovjek u Crnoj Gori.

„Mandić danas odlučuje o životu i smrti, ne samo svojih protivnika, već i svih nas koji se zalažemo za demokratiju već više od 30 godina“, naveo je Popović.

Ocijenio je da je trenutna situacija u Crnoj Gori opasnija nego devedesetih, „zbog postojanja paravojski pod kontrolom Srpske pravoslavne crkve i drugih interesnih grupa“.

„Današnja vlast je slaba i djeluje po nalogu ruskih interesa. Nacionalna zajednica Crnogoraca je marginalizovana, a crnogorski nacionalni interesi su podređeni velikosrpskim i ruskim interesima“, smatra Popović.

Pozvao je sve građane i političku opoziciju na glasni i javni otpor.

„Tražim smjenu tužilaca Šoškića, Novovića i predsjednice Vrhovnog suda. Samo tako možemo sačuvati demokratiju i usmjeriti Crnu Goru ka Evropi“, rekao je Popović.

Novinar Šeki Radončić, kazao je da je jutros bio sa jednim od članova porodice Milivoja Katnića, navodeći da nastavlja štrajk, a da je njegovo zdravstveno stanje veoma loše.

Naglasio je da se progon sprovodi protiv sedam regionalno poznatih ljudi, novinara i pisaca, boraca za suverenu i demokratsku Crnu Goru.

„Ovo je neviđeni skandal i pozdravljam da se to procesuira. Ali bojim se da je pitanje dana kada će početi upadati u naše kuće sa dugim cijevima, oklopima i maskama, vezati nas kao što su vezali Milivoja Katnića i Sašu Čađenovića, da nas prikazuju kao kriminalce prije svakog suđenja. Moramo biti svjesni toga i suprotstaviti se“, rekao je Radončić.

Pozvao je na solidarnost građane, medije i nevladin sektor.

„Moramo se sjetiti kako su ranije reagovali ljudi iz nevladinih organizacija i medija. Sada je muk. Ne znam da li se radi o strahu od nove vlasti. Moramo se pravnim putem boriti i zatražiti od Vrhovnog suda da nas i javnost obavijesti da li smo i dalje pod tajnim nadzorom i od kada je taj nadzor počeo“, rekao je Radončić.

Apelovao je na specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića, Ministarstvo pravde, premijera Milojka Spajića i predsjednika Jakova Milatovića da se izjasne o ovim pitanjima.

Novinar Draško Đuranović, istakao je da se Crna Gora suočava sa ozbiljnim napadima na slobodu javne riječi i kriminalizacijom novinarstva.

„Nalazim se u dobrom društvu ljudi koji su posljednje tri decenije zalagali se za ideje građanske, slobodne Crne Gore. Ova konferencija za medije je samo jedan od oblika iskazivanja naših namjera i želje da nas ne slome. Specijalno tužilaštvo i Vrhovni sud neće zaustaviti slobodnu riječ“, poručio je Đuranović.

Ukazao je da prijedlog za produženje pritvora Milivoju Katniću nije donio samo Šoškić, već ga je odobrio i glavni specijalni tužilac Novović, „a Vrhovni sud ga je produžio na osnovu nezakonitog prijedloga.“

„Imamo nezakonito ponašanje u vrhu crnogorskog pravosuđa, što je ozbiljan problem“, upozorio je Đuranović.

Poručio je da pokušaji da se zaustavi slobodna riječ neće uspjeti.

„Oni mogu nastaviti sa pritiscima, ali mi nismo sami. Njihova greška je u tome što su targetirali šest novinara i pisaca, jer su time pokazali pravo lice režima. Moramo ustati i braniti pravo novinara na slobodno izražavanje i pravo intelektualaca da se bore za vrijednosti Crne Gore. Naša mala ostrva slobode branićemo svim dozvoljenim sredstvima. Ovo je početak kraja vlasti koja zloupotrebljava svoje moći“, rekao je Đuranović

Organizatori pres konferencije su saopštili da od međunarodne zajednice, ambasada država Kvinte, kojima su pisali, očekuju odgovor.

 

 

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije