Jedna od ključnih zamjerki, pored udaljenosti kamenoloma od prvih kuća, a koju su mještani naselja Kuti imali prilikom pokretanja tužbe na Okolinsku dozvolu za kamenolom “Zukulja”, izdatu od Federalnog ministarstva okoliša i turizma, je bila činjenica da lokacija kamenoloma nije deminirana.
Međutim, u dokumentaciji koju je investitor priložio uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole je i potvrda o stručnom mišljenju da se predmetna lokacija proglašava površinom bez utvrđenog rizika od postojanja mina. Dozvola je izdata od strane BHMAC-a. Obzirom da žive u samoj blizini lokacije kamenoloma mještani su znali da to nije istina i obratili su se Regionalniom uredu BHMAC-a Mostar koji je na temelju stvarnog stanja na terenu izdao dokument u kojem kaže da područje nije u potpunosti deminirano.
Obzirom da je nakon pokrenute tužbe Okolinska dozvola poništena i predmet vraćen na ponovno postupanje, investitor je zatražio od nadležnih da se ova lokacija deminira jer bez tog dokumenta se ne može obnoviti postupak i dobiti potrebne dozvole.
Kako do kamenoloma nije ucrtan pristupni put investitor je planirao koristiti put koji prelazi preko privatnih parcela a koji su mještani davno izgradili za svoje potrebe. Taj put je još prije dvije godine osporen od strane mještana i izrečena je zabrana njegovog korištenja jer je ovaj put pretrpio značajna oštećenja već pri prvom pokušaju investitora da teškim strojevima pristupi kamenolomu.
Nakon toga, Odjel za urbanizam i građenje na zahtjev Županijskog ministarstva građenja i prostornog uređenja predlaže novi, alternativni put koji također jednim dijelom ide preko privatnih posjeda.
Iako su optuženi od strane investitora da se protive deminiranju, mještani su se odmah izjasnili da to nije istina te da su i sami u više navrata prije svih ovih događanja prilikom povratka na svoja ognjišta tražili da se kao prioritet stavi deminiranje ovog područja. Činjenica da je od završetka rata prošlo skoro trideset godina a da to do sada još uvijek nije urađeno, te da će se tome pristupiti po prioritetu tek na zahtjev investitora, govori dovoljno o tomu koliko je privatni interes važniji od intersa građana koji su stali u obranu svojih temeljnih ljudskih prava.
Nedavno je investitor podigao tužbu protiv jednog od aktivista „zbog štete prouzročene izgubljenom dobiti“, jer je ta osoba navodno sprječavala pripadnike Civilne zaštite da izvrše deminiranje. Mještanima nije jasno o kojoj izgubljenoj dobiti investitor govori kada od dokumenata ima jedino ugovor o koncesiji. Okolinska dozvola je poništena a da bi investitor počeo eksploataciju zadnja dozvola bez koje ne može krenuti sa radom je eksploataciona dozvola, koju također nema. Postavlja se pitanje kakvu je dobit izgubio obzirom da ne smije uopće vršiti eksploataciju bez te dozvole. Možda ga je netko „prijateljski savjetovao“ i rekao da može krenuti sa iskopavanjima bez dozvole koju će bez problema „u hodu isposlovati“ jer se to tako „kod nas oduvijek radi“.
Kao opunomoćenici tužitelja navode se odvjetnici Milenko Krčum i Haris Hakalović, koji su se, bez najave, u petak 14.7.2023. godine, pojavili na alternativnom prilazu, sa zadatkom da prate čišćenje spomenutog alternativnog puta, za što su, navodno, imali potrebnu dozvolu. Međutim, kada su krenuli u raščišćavanje, obzirom da se radi o uskom putu koji se ne može koristiti bez da se ne uđe u privatne posjede, vlasnici tih posjeda su se spontano okupili i kada su vidjeli šta se događa pozvali su inspekciju i policiju i zatražili obustavu radova. Na mjesto događaja je izišao i odvjetnik Darislav Paponja koji zastupa mještane.
Od strane odvjetnika koji zastupa investitora, mještani su informirani da se put raščišćava za potrebe deminiranja. Bez obzira na upozorenja mještana, nisu odustajali od radova nanoseći štetu privatnim vlasnicima tako što su uz to što su ušli u privatne posjede još i sav otpadni materijal odlagali na njihove parcele kao i na okolnu javnu površinu. Nakon što su se mještani obratili gradskoj inspekciji njihova služba je izjavila da to nije njihova već županijska nadležnost (a tamo su svi na godišnjim odmorima). Vjerojatno se računalo na to da su godišnji odmori, da će se poslovi brzo privesti kraju ili da će mještani odustati.
Dokument koji su odvjetnici prezentirali kao dozvolu mještani su osporili obzirom da datira iz 2021. godine i nije dozvola već prijedlog. Nisu odustajali od blokade i policija je morala intervenirati više puta. Prvi put na poziv mještana kada su strojevi krenuli s radom. Drugi put na zahtjev odvjetnika Milenka Krčuma kojem je navodno jedan od mještana prijetio. Da bi treći put obustavila radove iz sigurnosnih razloga sve dok investitor ne osigura potrebne dozvole.
Investitor, inače, već duže vrijeme, na razne načine, pokušava vršiti pritisak na mještane da se povuku, odustanu, da se razbije njihovo jedinstvo. Putem nekih portala, plaćenim objavama pokušava utjecati i na širu javnost tako da će u nastavku biti zanimljivo pratiti razvoj cijele situacije. Interesantno, u posljednjih par mjeseci javljaju se i nepoznati kupci zaintersirani za kupnju zemljišta uz samu zonu eksploatacije na kojem bi, što je posebno interesantno obzirom da se radi o zemljištu uz sami kamenolom, navodno otvarali farme i uzgajali stoku. Ponude nisu loše ali mještani za sada ne nasijedaju. Znaju tko stoji iza tih pokušaja i radi čega. Cilj je zonu eksploatacije udaljiti što više od prvih kuća… Da nije žalosno, bilo bi smiješno…
