Darko Lakić, rukovodilac sektora finansijskog savjetovanja u “Deloitte” d.o.o. Banjaluka, rekao je da je ovogodišnje istraživanje među oko hiljadu studenata pokazalo da njih četiri od pet ima vrlo nizak ili nizak nivo povjerenja u institucije u javnom sektoru u pogledu borbe protiv korupcije.
“Smanjivanje nivoa prevara i korupcije je u direktnoj vezi s rastom ekonomije, odnosno životnog standarda građana”, rekao je Lakić.
On ističe da bi pandemija virusa korona mogla podstaći domaća preduzeća da na drugi način traže podršku u finansijskom i operativnom restrukturiranju, što bi moglo dovesti do većeg spajanja ili partnerstva sa strateškim ili finansijskim investitorima.
Govoreći o javnom sektoru, Lakić je rekao da je jedan od nužnih preduslova za reformu tog sektora izrada socijalne karte, gdje bi socijalnu podršku kroz različite vidove davanja, ali i kroz socijalne cijene javnih usluga, dobijali samo oni kojima je ta podrška neophodna.
NN: Uskoro će biti obilježena globalna inicijativa posvećena podizanju svijesti o prevarama u poslovanju. O čemu se zapravo radi?
LAKIĆ: U trećoj sedmici novembra obilježava se globalna inicijativa posvećena podizanju svijesti o prevarama u poslovanju (eng. Fraud Awareness Week – FAW). Ovu inicijativu je 2000. godine pokrenulo Udruženje sertifikovanih istraživača prevara, najveća globalna organizacija za borbu protiv prevare i korupcije, s ciljem podizanja svijesti o značaju borbe protiv finansijskog kriminala, prevare i korupcije. Svake godine u istom periodu stotine organizacija širom svijeta kroz organizaciju različitih događaja obilježavaju Međunarodnu sedmicu podizanja svijesti o prevarama. Ovu globalnu inicijativu od prošle godine podržava i obilježava “Deloitte” u Bosni i Hercegovini. Za razliku od prošle godine, kada je u nekoliko dana održano osam okruglih stolova i konferencija s preko 400 učesnika, ove godine se, zbog situacije u kojoj se nalazimo, konferencija održava 17. i 18. novembra preko online platformi. “Deloitte” inicijativu i ove će godine podržati značajan broj partnera, među kojima su EBRD, MMF, UNDP, Svjetska banka, “Transparency International”, kancelarije za javnu reviziju, ekonomski fakulteti u Sarajevu, Istočnom Sarajevu, Banjaluci itd.
NN: Šta kažu istraživanja kada je riječ o korupciji i uopšte prevarama u poslovanju?
LAKIĆ: Kao i prethodne, i ove godine sprovedeno je online istraživanje o percepciji studenata o prevari i korupciji u BiH, u kome je učestvovalo njih oko hiljadu. Istraživanje je, između ostalog, pokazalo da studenti imaju percepciju da je kod nas duboka ukorijenjenost ideje o prevari kao nužnom zlu za napredovanje, sticanje prednosti ili pristup elementarnim uslugama koje su inače formalno dostupne i besplatne. Istraživanje je, takođe, pokazalo da čak četiri od pet ispitanih studenata ima vrlo nizak ili nizak nivo povjerenja u institucije u javnom sektoru u pogledu borbe protiv korupcije.
NN: Gdje je onda rješenje i kako doći do toga da imamo manje korupcije?
LAKIĆ: Korupcije i prevare ima svuda, ali je ključno da institucije, prije svega pravosuđe, zatim istražni organi, regulatori, javni revizori itd. efikasno identifikuju i kažnjavaju pojave prevare i korupcije. Takođe, potencijal tehnologije se mora uzeti u obzir, jer različiti IT alati mogu pomoći u rješavanju slučaja prevara i korupcije u poslovanju. “Deloitte” posljednjih godina razvija uslugu koja se tiče forenzičkih finansijskih istraga, koje se upravo bave istragom i prevencijom prevara i time dajemo dodatan doprinos otkrivanju i smanjivanju korupcije. Smanjivanje nivoa prevara i korupcije je u direktnoj vezi s rastom ekonomije odnosno životnog standarda građana.
NN: Gdje ima više prevara i korupcije – u privatnom ili javnom sektoru?
LAKIĆ: Pokušaji prevare ili korupcije se dešavaju svugdje, pa i u privatnim preduzećima, ali rekao bih da je u javnom sektoru viši nivo tolerancije. Revizije koju sprovode službe za reviziju javnog sektora, između ostalog, procjenjuju da li se primjenjuju propisi, da li se sredstva koriste za odgovarajuće namjene, zatim se ocjenjuje finansijsko upravljanje, funkcija interne revizije, sistem internih kontrola itd. Pored toga, revizije učinka koje sprovode službe za reviziju javnog sektora bi trebalo da daju odgovor na pitanje da li se u javnom sektoru rade pravi poslovi i da li se ti poslovi rade na pravi način. Sve nabrojano ima važnu ulogu u prevenciji i otkrivanju prevara i korupcije u javnom sektoru i zbog toga je uloga revizije javnog sektora jedna od ključnih tema ovogodišnje “Deloitte” inicijative posvećene podizanju svijesti o prevarama u poslovanju.
NN: Koliko je situacija u vezi s pandemijom uticala na poslovanje privatnih preduzeća u BiH?
LAKIĆ: O uticaju pandemije na poslovanje preduzeća se može govoriti s više aspekata, ali osvrnuću se na mogućnosti većeg broja spajanja i preuzimanja preduzeća nakon pandemije, jer mi se čini da o tome nema riječi u javnosti. S jedne strane, nakon pandemije jedan broj preduzeća očekuje operativno i finansijsko restrukturiranje da bi se prilagodili očekivanim promjenama u načinu poslovanja. Sa druge strane, moguće da tradicionalno eksterno finansiranje kroz kredite neće biti dovoljno, jer će bankarski sektor imati veću averziju prema potencijalno rizičnim plasmanima. U takvim uslovima domaća preduzeća će biti podstaknuta da na drugi način traže podršku u finansijskom i operativnom restrukturiranju, što bi moglo dovesti do većeg broja spajanja ili partnerstava sa strateškim ili finansijskim investitorima. Takođe, nevezano za uticaj pandemije, jedan broj preduzeća koja su osnovana devedesetih ili početkom vijeka će biti na raskrsnici, jer će doći do smjene generacije vlasnika u rukovođenju kompanijom ili će biti primorane da traže strateškog ili finansijskog partnera. Zbog složenog procesa spajanja i preuzimanja važno je da domaće kompanije na vrijeme prepoznaju potrebu i da ozbiljno pristupe tom procesu, uz podršku konsultantskih kuća, koje im mogu pomoći da nađu adekvatne partnere i time povećaju konkurentnost i vrijednost kompanije.
NN: Šta je potrebno preduzeti kako bi se pomoglo privredi u uslovima pandemije?
LAKIĆ: Nedavno je održana sjednica Ekonomskog savjeta Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i kao član Ekonomskog savjeta mislim da su mjere koje predlaže Unija poslodavaca važan preduslov za neophodne ekonomske i socijalne reforme. Nadam se da će nadležni nivoi vlasti iznaći rješenje da prihvate i implementiraju te mjere, a tiču se prije svega smanjivanja fiskalnih i parafiskalnih opterećenja na poslovanje preduzeća. U okviru tih mjera razgovarano je o ideji, koja je bila dio Reformske agende u BiH prije nekoliko godina, u vezi sa smanjivanjem zbirne stope doprinosa za poslodavce kroz smanjenje doprinosa za zdravstvo i djelimično finansiranje zdravstva iz veće stope PDV-a, kako bi se došlo do povećanja neto plata. Dakle, smanjivanjem doprinosa za zdravstvo omogućilo bi se povećanje neto plate svim zaposlenima, bez dodatnih opterećenja poslodavaca. Svakako da bi tome morala prethoditi analiza odnosa potencijalnog prosječnog rasta neto plate i prosječnog rasta troškova života zbog potencijalno veće stope PDV-a. Takođe, manje oporezivanje utiče i na manju evaziju i isplaćivanje dijela plata na crno, što bi dodatno doprinijelo rastu direktnih poreskih prihoda.
Druge predložene mjere se odnose na modernizaciju obrazovnog sistema u skladu s potrebama tržišta rada i nužno potrebne mjere za zaustavljanje loših demografskih trendova. Efikasniji i efektivniji javni sektor će nakon korona virusa biti još aktuelnija tema, jer će poreski obveznici biti dodatno osjetljiviji na neefikasno upravljanje javnim resursima. Jedan od nužnih preduslova za reformu javnog sektora je izrada socijalne karte, gdje bi socijalnu podršku kroz različite vidove davanja, ali i kroz socijalne cijene javnih usluga, dobijali samo oni kojima je ta podrška neophodna.
