Osim što (nezakonito) poslije izbora dijele “fotelje” po javnim institucijama i preduzećima, ismijavajući konkursne procedure i pravnu državu, vladajuće stranke (nezakonito) krčme i javni novac. Između ostalog netransparentno dijeleći sredstva, na ovaj ili onaj način bliskim im, neprofitnim organizacijama na osnovu “stranačkog dogovora”. A bez javnog poziva i preciznih kriterija.
Na ovo reaguju i iz aktuelne opozicije (čije je moralno pravo da dijeli takve lekcije, zbog dugogodišnjeg učestvovanja u sličnim radnjama, doduše upitno), ali i iz nevladinog sektora.
Poslanik u Predstavničkom domu državnog parlamenta Šerif Špago, na početku je juče, 28.02.2024., održane sjednice reagujući na odgovor koji je dobio na svoje poslaničko pitanje, izjavio:
“… Ministri iz “Trojke” su 29.12.2023. pristali da sa svojim koalicionim partnerima upravo ta sredstva iz budžetske rezerve rasporede različitim udruženjima. Riječ je o sredstvima u iznosu od 3,8 miliona KM, koja su raspoređena bez bilo kakvih kriterija.
Sjednica (Vijeća ministara BiH) je održana kao vanredna telefonska, 29.12.2023., u strogoj tajnosti i o istoj nema bilo kakvog saopštenja. Što je neviđeno do sada.
Pojedina udruženja su dobila i po 95 hiljada KM.
Postoji sumnja kako i zašto su sredstva dobila baš ta udruženja, preko 100 njih. Ne zna se za koje projekte i po kojem osnovu.
Takođe, bitno je istaći da na sjednici Vijeća ministara nisu dostavljeni zahtjevi krajnjih korisnika sredstava, sa pratećom dokumentacijom. Stim u vezi, postavlja se pitanje: Po kojem osnovu su dodijeljena sredstva?
A određene informacije ukazuju na to da su u Ministarstvu civilnih poslova i Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH naknadno zvali udruženja i tražili im dostavljanje zahtjeva, kako bi pokrili svoje nezakonito djelovanje.
Da je stvar političkog dogovora, govori i činjenica da su dostavljene dvije identične odluke, jedna upućena od strane Ministarstva civilnih poslova a druga od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, samo se razlikuju udruženja i iznosi sredstava.
Vrlo mali iznos odobrenih sredstava pripada udruženjima koja imaju humanitarni karakter.
Kad pogledate koja su i odakle su ta udruženja, onda je sasvim jasna veza između ministara u Vijeću ministara i udruženja.
Nadam se da će se pravosudni i revizorski organi pozabaviti ovim odlukama, jer sve ukazuje na korupciju.”
Na ovaj problem, o kome je na sjednici Predstavničkog doma državnog parlamenta govorio poslanik Špago, prethodno su, još prije mjesec i po, upozorili iz Helsinškog odbora za ljudska prava.
“Način, na koji je Vijeće ministara donijelo Zaključak o dodjeli 3,8 miliona KM neprofitnim organizacijama, 28. decembra 2023. godine, predstavlja očiglednu improvizaciju i samovolju ministara, te neodgovorno raspolaganje budžetskim sredstvima”, stoji u saopštenju ove organizacije.
Takođe su naveli da je očigledno da je raspodjela urađena na brzinu, bez objektivne i razumne opravdanosti, bez jasno propisanih kriterijuma za dodjelu, te da se radi svjesnoj diskriminaciji i pogodovanju odabranim neprofitnim organizacijama bliskim vlasti. Zaključujući da ova raspodjela pokazuje da se budžetskim sredstvima raspolaže prema ličnom nahođenju ministara, a ne prema pravnim i finansijskim standardima i principima dobre uprave.
U skladu sa rečenim, iz Helsinškog odbora su poručili da pogodovanje određenim pravnim licima i njihovo dovođenje u privilegovani položaj, u procesu donošenja odluka o finansijskoj podršci, otvara pitanja osnova sumnje u krivična djela zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja i nesavjesnog rada u službi.
No, sasvim očekivano, s obzirom na stanje u ovdašnjem pravosuđu, Tužilaštvo je čitav slučaj u potpunosti ignorisalo.
Podsjetimo, u Brčkom je, svojevremeno, sličan skandal sa projektovanom sistemskom korupcijom “iz nužde” (“zbog izglasavanja budžeta) i poslaničkim diskrecionim pravom da novac za neprofitne organizacije dijele bez ikakvih kriterija, završio policijsko-tužilačko-sudskom akcijom čiji je krajnji rezultat bio još veći skandal – umjesto temeljite antikorupcijske čistke u tamošnjim vladajućim “konstitutivnim” strankama, tek jedan presuđeni poslanik i to pripadnik nacionalnih manjina.
