Prema riječima Đorđa Konjevića, jednog od roditelja i pokretača inicijative za izjednačavanje subvencija u javnim i privatnim vrtićima, nekoliko privatnih vrtića odlučilo je podići cijene zbog različitih faktora.
“Jedan razlog je ketering. Dosta vrtića nema svoje kuhinje, pa koriste usluge keteringa. Кuće koje pružaju te usluge su najavili poskupljenja, koja suštinski idu 1-2 КM dnevno, po korisniku. A djeca idu 22-23 dana mjesečno u vrtić. Pa poskupljenje iz ovog razloga ne bi trebalo biti više od 50 КM. Na kraju krajeva, svi pričaju o povećanju cijene rada, pa je logično i da se povećaju plate radnicima u tim ketering kućama”, ističe Konjević.
Kao drugi razlog, Konjević kaže da vrtići imaju situaciju da treba da plate prekvalifikaciju zaposlenog kadra. Vlasnici pristaju da plaćaju te troškove, isključivo da bi zadržali i to malo kadra što je dostupno i voljno da se bavi ovim krajnje odgovornim zanimanjem.
“Ali, tu je nekoliko negativnih činjenica. Prva je da su do sada očigledno poslovali nezakonito. Drugi je da je manjak potrebnog kadra na tržištu. Tu opet nadležno Ministarstvo snosi većinski dio odgovornosti – jer žele da izmijene Zakon. Tim izmjenama bi bilo dozvoljeno i drugim, bliskim obrazovnim profilima, da obavljaju poslove vaspitača (prije svega pedagozi)”, navodi Konjević.
Treći faktor, za roditelje najteži, prema Konjeviću, jeste činjenica da te prekvalifikacije finansiraju roditelji.
“Naše porodice imaju već dvoje, troje ili više djece koju školuju. Izgleda da Gradu Banja Luka i Republici Srpskoj nije dovoljno prihoda od poreza koje im uplaćujemo, nego žele sada i suvim novcem da plaćamo ono što su oni dužni da finansiraju”, ističe Konjević i naglašava da, s obzirom da borba roditelja djece koja idu u privatne vrtiće traje već osam mjeseci, mnogi su izgubili pojam o osnovnom cilju, a to je od početka bilo izjednačavanje prava djece.
“Tužno je i žalosno, što javnost nije upoznata sa suštinom ovog problema. Ili ih ne interesuje, ili okreću glavu od problema. Jedni su uspjeli da djecu upišu u Centar, dok su drugi ostavljeni na vjetrometini. Кako je danas medijima sve dozvoljeno, a društvo je naravno podijeljeno, svako na svoj način filtrira medije, kako kome odgovara. Tako se u medijima mogu pročitati, čuti i vidjeti javni napadi na Grad, na Skupštinu, na vlasnike privatnih vrtića, pa i na same roditelje. Ali, niko, apsolutno niko, osim nekolicine roditelja, ne spominje Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje. Taj Centar je suština problema”, naglašava Konjević.
Ističe da je to zbog, prije svega, nedostatka mjesta u javnim vrtićima. Ekonomska cijena boravka djeteta u Centru, kako navodi Konjević, daleko je viša od najviše ekonomske cijene u privatnim vrtićima – 650 KM u odnosnu na 450 КM.
“Zato privatni vrtići i smatraju da imaju pravo da podižu cijene svojih usluga”, smatra Konjević i dodaje da na loše poslovanje Centra utiču i prećutna korupcija pri zapošljavanju radnika i upisu djece.
“Nažalost, izborna je godina. Pokušavaju da nas oboje političkim bojama. Borbu ljudi za egzistenciju koriste za prikupljanje političkih poena. Ali eto, proći će i taj oktobar, pa ćemo vidjeti kome je stalo do naše djece i ko je spreman da se bezrezervno založi da sva djeca već u narednoj godini imaju jednaka prava”, ističe Konjević.
Sumnjive brojke i nedostatak transparentnosti
Konjević je posebno kritičan prema Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, naglašavajući da javnost nije dovoljno upoznata sa stvarnom situacijom.
Podsjeća da je budžet Centra za 2022. godinu iznosio 10 do 11 miliona KM, dok je za 2023. godinu iznosio 16,4 miliona.
“Kaže direktor, trebalo je gasiti nezadovoljstvo zaposlenih sa visinom ličnog dohotka”, ističe Konjević, naglašavajući da budžet za 2024. godinu iznosi 20,4 miliona KM, i da je direktor Centra ponovo rekao da nezadovoljstvo zaposlenih treba gasiti sa visinom ličnog dohotka, u iznosu od 2,5 miliona KM, dok je 1,5 miliona KM namijenjeno za izgradnju vrtića.
“Plate povećane, a novih vrtića nema, još uvijek”, kaže Konjević.
Što se ekonomske cijene vrtića pri Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje tiče, Konjević navodi podatke da je za 2022. godinu ekonomska cijena iznosila 380 КM, 2023. godine 502 КM, a 2024. 650 КM, što predstavlja ukupan rast za 270 KM.
Naglašava da se u istom periodu cijena u privatnim predškolskim ustanovama povećala za 100 do 150 КM.
S druge strane, kada su u pitanju subvencije, podsjeća da Grad Banja Luka, odnosno poreski obveznici, subvencionišu boravak djece u Centru na sljedeći način:
- za jedno dijete roditelji daju 165 KM, a Grad 485 КM,
- za dva djeteta roditelji daju 280 KM, a Grad 1.020 КM,
- za tri djeteta roditelji izdvajaju 214 KM, a Grad 1.736 КM.
Što se tiče upisa djece u javne vrtiće u 2024. godini, Konjević navodi da, s obzirom da nije sagrađen novi vrtić u 2024. godini, onda se jedina slobodna mjesta javljaju polaskom djece u osnovnu školu ili odlaskom čitavih porodica iz zemlje.
“Zvanični podatak je da je u 2023. godini u prvi razred osnovnih škola na teritoriji Banjaluke upisano 1.816 prvačića. Za 2024. iskreno ne znam. Zbog kontinuiranog odlaska porodica sa djecom sa ovih prostora, možda je upisano 50-100 đaka manje. Dakle, ako računamo da je upisano 1.700 prvačića za 2024. godinu, od toga 750 je došlo iz Centra, 750 iz privatnih vrtića, dok je 200 djece van sistema, možemo pretpostaviti da se u Centru oslobodilo 750 mjesta. Javni podaci kažu da je broj upisane djece u Centar za 2024/25. godinu 389. Gdje je nestalo 361 mjesto? Da li je 200 i više mjesta popunjeno prije objave konkursa, u periodu od sredine maja do sredine jula? Ulica priča, a valjda će nekada i institucije da progovore”, ističe Konjević.
Dodaje da je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio 500-600 novih mjesta u Novoseliji, vrtiću Nataša 2 i na Paprikovcu.
“U ta tri vrtića bi trebalo da se formira 10-12 grupa. Maksimalan broj djece u jasličkoj grupi je 17. Neka u ostalim grupama bude po tridesetoro djece, opet je to broj od 340-350 upisnika. A nikako 500-600”, navodi Konjević i još jednom naglašava da je suštinski problem u Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje.
Retrospektiva borbe roditelja
Konjević naglašava da uskoro počinje tehnički mandat Gradske uprave i Skupštine Grada Banja Luka, kada, prema zakonu, nemaju pravo da donose odluke.
“Sportski rečeno, završili smo za sezonu 2023/24. Treba da se pripremamo za sezonu 2024/25”, ističe Konjević, dodajući da će roditelji čekati da vide ko će biti novi gradonačelnik, a ko nova većina u Skupštini.
Do tada, podsjeća na dosadašnju borbu roditelja.
“Gradska uprava je u 2024. isplatila sedam subvencija po 60 КM i jednu subvenciju od 100 КM. Ako je broj korisnika cirka 2.500 (a veći je), oni su već sada potrošili cirka 1,3 mil od planiranih 1,4 mil. Tako da, sigurno će nekako navući još cirka 300 hiljada da isplate obećanih 150 КM u septembru. A od oktobra, šta bude i kako bude”, podsjeća Konjević, naglašavajući da je dug od tri subvencije iz 2023. godine još uvijek aktuelan.
“Ako se jedna isplata od ovih sedam po 60 КM odnosi na 2023, to onda nije u skladu sa zakonom”, ističe konjević.
Što se tiče gradske skupštine, Konjević kaže da većina odbornika, uz čast izuzecima, ne nudi rješenja sa konkretnim koracima za nastupajući period.
“Кako? Ne znaju. Zašto? Ne zanima ih. Imali smo i imamo izjave odbornika i malo viđenijih funkcionera za instant izjednačavanje, dajte sve pare za djecu u vrtićima. Ja kažem, dajte plan i program za izjednačavanje prava djece u privatnim vrtićima za period 2025-2029. Neke smo i pitali, rade li na tom programu. Naravno, ništa konkretno. Imamo tu i “mlade” predstavnike raznih boja, sa izjavama “pao sam s Marsa, rekli mi da ovo može ovako”. Кažu ti “mladi” da bi da izgrade vrtiće i riješe problem. Dragi “mladi”, znate li vi koliko vam treba takvih objekata? Znate li koliko trenutno imate objekata? Znate li koliko imate korisnika i odbijenih zahtjeva? Da neće možda ti “mladi” stručnjaci za četiri godine da sagrade četrdesetak vrtića i smjeste nekoliko hiljada djece? Čisto sumnjam! Mladi ovi, mladi oni… većinom su to mladi uhljebi, eto šta su”, ističe Konjević.
Naposlijetku, što se privatnih vrtića i njihovih vlasnika tiče, Konjević kaže da nisu svi isti, odnosno da nemaju svi isto mišljenje.
“Pogotovo što im je tržište otvoreno i trenutno su “tražena roba”. Nažalost, to njihovo nejedinstvo Gradska uprava vješto koristi i prebacuje lopticu njima, skrećući pažnju sa suštinskog problema – Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje i Grad Banja Luka kao osnivač. A imamo dvije bitne činjenice u odnosu privatnih vrtića i Centra. I jedni i drugi rade prema planu i programu nadležnog ministarstva, sa kvalifikovanim kadrom istog profila. Privatne predškolske ustanove rade sa 30% (neki i 40-50%) nižim cijenama u odnosu na Centar, a pojedini imaju i znatno bolju uslugu (za manje novca)”, ističe Konjević na kraju.
