Nakon uporne i dugogodišnje borbe za „Zaštićeni pejzaž planine Konjuh“, aktivisti pokreta Karton revolucija na korak su do pobjede i zaustavljanja nelegalne sječe šume na ovoj planini.
Još prije više od godinu uputili su inicijativu za izmjene Zakona o proglašenju dijela područja planine Konjuh „zaštićenim pejzažem“, čijim bi se odredbama, odsnosno primjenom, dozvolila sječa šume, ali pod nadzorom države i na određenim lokacijama, no nikako više u zaštićenim područjima iz kojih se vodom snabdijevaju Tuzla, Živinice, Kladanj i Banovići.
DIZELAŠI U VLADI TK
Ova inicijativa je stajala pola godine u ladici odgovornih iz vladajućih struktura, sve do trenutka dok se aktivistima nije pridružio američki ambasador u BiH Michael Murphy. On se tada na licu mjesta uvjerio u razmjere devastacije i posljedice nelegalne sječe, odnosno prijetnje uništenjem planine Konjuh.
„Vlada još nije reagovala, što ne smatram baš patriotskim. Veoma je ohrabrujuće vidjeti mlade ljude koji preuzimaju odgovornost za budućnost ove zemlje. Nadam se da ovo može služiti kao primjer mladim ljudima širom zemlje jer ne morate ovo trpjeti”, napisao je tada Murphy na društvenoj mreži X.
Uslijedila je reakcija Vlade Tuzlanskog kantona i konačno je ugovoren sastanak aktivista i vlasti TK. Predočeni su problemi i predložena rješenja, čime je napravljen značajan pomak ka očuvanju šume i ekosistema, no definisan je i prijedlog za očuvanje radnih mjesta u drvnoj industriji.
Područje „Zaštićeni pejzaž ,Konjuh“ sastavni je dio planine Konjuh i nalazi se u sjeveroistočnom dijelu BIH, tačnije u jugozapadnom dijelu Tuzlanskog kantona. Veze sa najdostupnijim magistralnim pravcima oko ove planine ostvaruju se preko lokalnog puta Kladanj – Brateljevići – Milankovići, a magistralnim putem M18 transportna interkonekcija po kojoj se uglavnom odvija drumski saobraćaj za kamione i transportna vozila.
Osim što bi Zakonom o proglašenju prirodnog dobra ova planina dobila status planine sa zaštićenim pejzažom, definisane su i tri zaštitne zone na čiju podjelu su utjecale brojnost i raspored prirodnih vrijednosti te stepen izmjenjenosti prostora.
Sama planina Konjuh, iako ne medijski eksponirana i komercijalizovana, ljubiteljima prirode jako je dobro poznata po čistom zraku koji obiluje mineralima i velikoj bioraznolikosti, kao i bogatoj flori i fauni kakva još, kako navode lokalci, „nije viđena na prostorima bivše Jugoslavije“. Za planinare i ljubitelje prirode – istinski raj za doći, vidjeti, hodati i planinariti njenim prostranstvima.
Upravo su ljepota i posebnost Konjuha potakla mlade aktiviste Karton revolucije da podnesu incijativu za proglašenje dijela planinskog područja zaštićenim. Ne treba zaboraviti, i u vrijeme nastajanja ovog teksta na Konjuhu se i dalje nekontrolisano krči šuma i kamionima se odvlače debla.
Tako su, uz ostalo, aktivisti usmjereni i na realizaciju preporuka iz revizorskog izvještaja.
Podsjećamo da je još 2009. u Federalnom parlamentu usvojen Zakon o proglašenju planine Konjuh zaštićenim pejzažom.
Osim toga, od početka devastacije planine Konjuh, negdje od 2004. godine, pa sve do kraja 2022., odgovorni iz javnih upraviteljskih jedinica nisu imali ovlasti da se odupru svakodnevnoj eksploatacije borove šume namijenjene za potrebe obližnje tvornice namještaja Konjuh d.o.o. Živinice.
SAČUVATI PLANINU I EKOSISTEM
Za naš portal predstavnik pokreta Karton Revolucija Adi Selman podsjeća da je još 2004. Vlada Tuzlanskog kantona usvojila elaborat „o opravdanosti i potrebi proglašenja Konjuha spomenikom prirode, što predstavlja treći nivo zaštite.“
,,Još tada je utvrđeno da, ukoliko izostane kvalitetna reakcija, Konjuhu prijeti ozbiljan degradacijski proces. Godinu kasnije prilikom razmatranja Prostornog plana TK 2005-2025, da bi se isti usvojio, prostor planine Konjuh se morao navesti kao zaštićeno područje, što je otvorilo ponovnu potrebu kreiranja zakonskog rješenja koji reguliše prostor koji je pod zaštitom“, kaže za Valter Selman.
Dakle, nema nikakve dvojbe da je trenutni regulacioni plan prostorne održivosti i lokaliteta oko Konjuha u fazi „izumiranja“. Njega je nužno hitno mijenjati novim zakonskim rješenjima i olakšicama koje bi u konačnici imale za cilj zaustavljanje devastacije i ekocida na ovoj planini, uz ostalo i eksploataciju duboko ugroženih prirodnih bogatstava borove šume.
Ukoliko budu usvojene izmjene zakona, a čemu se svi nadaju, također je potrebno zadržati radna mjesta u drvno-prerađivačkoj industriji, nekoliko stotina njih.
Jednako kao što je, s druge strane, potrebno sačuvati planinu, šumu i ekosistem. No, kako to inače u Bosni i Hercegovini obično biva, prije toga je neophodno „provariti“ međusobne optužbe i prebacivanje odgovornosti.
Na naš pitanja vezana za ovu problematiku, nisu željeli odgovarati iz Vlade TK i resornog ministarstva.
Ipak, na jednoj od januarskih sjednica Vlade TK prihvaćena je informacija radne grupe koja radi na zakonima o proglašenju dijela planine Konjuh zaštićenom pejzažem. Osigurano je i 30.000 KM za reviziju elaborata koji je napravljen čak prije 20 godina. Time bi se proširila zona A zaštićenog pejzaža na ovoj planini i na veliki dio zone B. Na ovaj način uspostavila bi se kvalitetna zaštita planine i zakonski zaustavila bespravna sječa u prirodno najvrijednijim prostorima planine.
Ukoliko se to desi, bila bi to velika pobjeda aktivista, ali i prvi učinkoviti potez Vlade TK u posljednje dvije decenije.
