Uloga organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini postaje sve značajnija, posebno kada je riječ o podršci preduzetništvu i njegovom uticaju na socioekonomski razvoj zemlje. Ove organizacije igraju ključnu ulogu u stvaranju povoljnog okruženja za preduzetnike, omogućavanju pristupa potrebnim resursima i edukaciji, te pružanju savjetodavne podrške koja doprinosi razvoju održivih poslovnih modela.
Edin Zahirović, direktor Centra za razvoj i podršku (CRP) Tuzla, za Gerilu kaže da su na samim počecima razvoja preduzetništva organizacije civilnog društva približavale ovu temu građanima i afirmisale preduzetništvo kao način oporavka Bosne i Hercegovine.
“Najvažnije aktivnosti koje su OCD provodile i provode su: edukacije, pomoć u izradi poslovnih planova i poslovnih modela, finansijska pomoć u obliku grantova, mentorska podrška, povezivanje sa tržištem, udruživanje, organizacija sajmova, uključivanje preduzetništva u školske planove, programe i vannastavne aktivnosti i slično”, navodi Zahirović.
Naglašava da organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini predstavljaju ključne aktere u promociji socijalnog preduzetništva. Neke od tih organizacija, zbog načina djelovanja i uključenosti u društvene tokove, same prepoznaju priliku za ekonomsku aktivnost u rješavanju određenih socijalnih problema ili potreba, te osnivaju socijalna preduzeća.
“To su ujedno i najbolji načini promocije socijalnog preduzetništva. Međutim prisutni su i specijalizirani programi OCD-a koji promovišu socijalno preduzetništvo u BiH kroz edukacije i podizanje svijesti, prezentacije uspješnih primjera socijalnih preduzeća, medijske kampanje, organizovanje sastanaka, konferencija i foruma, finansijsku i tehničku podršku socijalnim preduzetnicima, povezivanje za investitorima, lokalnim i regionalnim vlastima, start-up centrima i poslovnim inkubatorima i drugo”, ističe Zahirović.
Kao jedan od najboljih primjera socijalnog preduzeća koje je uspjelo zahvaljujući podršci OCD-a, Zahirović navodi slučaj “Klub Zmajevo Srce” iz Tuzle, odnosno kafića u kojem su radno angažovane osobe sa Down sindromom i drugim vrstama invaliditeta.
Dobar primjer socijalnog preduzeća je i Stitch22 iz Sarajeva, specijalizovana kompanija za razvoj, proizvodnju i promociju ručno rađenih odjevnih i dekorativnih artikala od prediva.
Takođe, bijeljinsko preduzeće “Patriot”, čiji je osnivač gradska Boračka organizacija, zapošljava lica od 70 odsto i više invalidnosti, a bavi se kontrolom parkinga i održavanjem zelenih površina, predstavlja dobar primjer socijalnog preduzeća.
Ipak, kako ističu iz Fondacije “Lara” iz Bijeljine, iako uspješnih priča ima, nemaju institucionalni ambijent da bi u pravom smislu bile prespektivne.
“Ovoj priči smo zato i pristupile sa stanovišta potrebe donošenja zakonskog okvira, kako bi se stvorio povoljniji ambijent za njihovo poslovanje”, naglašavaju iz ove fondacije.
Podrška kroz edukaciju i obuku
Edukacija i obuka su temeljni elementi za razvoj preduzetničkih vještina i znanja, a organizacije civilnog društva u BiH prepoznaju ovu potrebu i pružaju različite oblike podrške u tom pogledu. Ova podrška je ključna za preduzetnike, posebno za mlade i one koji se prvi put upuštaju u preduzetničke vode.
Iz Fondacije “Lara” za Gerilu kažu da su mnoge organizacije civilnog društva, uključujući i Fondaciju “Lara”, organizovale edukacije za žene na temu pisanja biznis planova, osnivanja preduzeća i uspješnog vođenja istih.
“Kroz zagovaračke aktivnosti smo uticali da se uvode posebne linije za podsticaje za žene preduzetnice, a činjenica da razvojne agencije u lokalnim zajednicama imaju takve podsticaje je indikator da se o ženskom preduzetništvu posebno vodi računa”, ističu iz Fondacije “Lara”.
Naglašavaju da je opšta karakteristika ženskog preduzetništva da je mali broj žena vlasnica ili da upravlja srednjim i velikim preduzećima.
“Uglavnom su to mala preduzeća i zanatske djelatnosti, što je pokazatelj i ukupnog ambijenta jednog društva”, navode iz ove fondacije.
Podsjećajući na uspješne primjere edukativnih programa koje su sproveli, ističu da su u okviru projekta “Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada“, koji Fondacija “Lara” provodi u partnerstvu sa Fondacijom Infohouse iz Sarajeva, proveli edukativne programe za preduzeća iz BiH, a zatim i privredne komore, sindikate i udruženja preduzetnika, koje su za temu imale transformativne politike, odnosno međunarodne standarde ljudskih i ženskih radnih prava, standard dužne pažnje, ljudska prava u oblasti rada, rodnu ravnopravnost, rodno odgovorne politike upravljanja, alate za zaštitu od disrkiminacije, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja, kao i EU direktivu o korporativnoj održivosti Due Diliginece.
Edin zahirović navodi da postoje brojni načini i pristupi edukaciji i obuci preduzetnika, ali naglašava da su pristupi i načini koji imaju najveći efekat specijalizovane radionice na kojima se razmatraju i oblikuju preduzetničke ideje uz značajnu zastupljenost razvoja praktičnih poslovnih vještina.
“Pored toga prisutni su i ostali načini tehničke pomoći kao što su mentorski programi, povezivanje sa liderima u djelatnostima koje su predmet poslovnog poduhvata, povezivanje sa naučnim institucijama, razvojnim centrima i slično”, kaže Zahirović.
Zahirović ističe da edukacije za korištenje solarne energije koje je Centar za razvoj i podršku sproveo sa malim preduzetnicima i MSP-a predstavljaju uspješan primjer koji su oni realizovali.
“Kroz nekoliko godina, najmanje 50 preduzetnika i MSP-a je završilo obuku za proizvodnju i ugradnju solarnih kolektora za pripremu tople vode. Naglasak obuke je bio na razvoju vještina kako bi preduzetnici bili u stanju samostalno proizvesti i ugraditi solarne sisteme za toplu vodu. Pored tehničkih znanja, preduzetnici su razvili vještine neophodne za vođenje poslovanja kao što su poslovno planiranje, upravljanje finansijama, marketing i prodaja i slično”, navodi Zahirović.
Jedan od najvećih izazova za preduzetnike u BiH je upravljanje finansijama.
Edin Zahirović naglašava da su kompleksne procedure, visoke kamatne stope, nedostatak zaloga, nedostatak znanja o upravljanju finansijama, nedostatak informacija i slično, najčešće prepreke s kojima se preduzetnici suočavaju u pristupu kapitalu.
“Sve ovo usmjerava OCD da omoguće ili olakšaju pristup finansijskim sredstvima za preduzetnike pa OCD omogućavaju grantove, subvencije, nagrade na takmičenjima preduzetnika ili garancije za kredite. Također pružaju edukaciju o različitim finansijskim instrumentima, kako ih koristiti i kako pripremiti aplikaciju za finansiranje. Prisutni su primjeri angažmana finansijskih savjetnika koji pružaju individualno savjetovanje preduzetnicima”, ističe Zahirović.
Što se ostalih izazova tiče, Zahirović naglašava da su preduzetnici osobe koje u najvećem broju slučajeva obavljaju gotovo sve poslovne zadatke samostalno i nemaju resurse, vrijeme i kapacitete za odgovore na zahtjeve svih društvenih aktera.
“Izazov za OCD i njihove aktivnosti je naći posvećene preduzetnike sa kojima će na duži rok obavljati planirane aktivnosti. Drugi izazov je vezan za nedostatak informacija i nedovoljnu svijest o ulozi OCD-a. Treći izazov je vezan za očekivanja preduzetnika u poslovanju ili radu sa OCD-a. Sve navedene izazove je potrebno iskomunicirati sa preduzetnicima uz jasno isticanje interesa svih strana uključenih u proces, kako bi se osigurala transparentnost, razumijevanje i uspješna saradnja”, navodi Zahirović.
Iz Fondacije “Lara” kažu da su preduzetnicima prioritet pozitivno poslovanje i ispunjavanje obaveza prema tržištu.
“Obuke koje smo radili u okviru projekta “Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada“ pokazale su da su preduzeća u BiH prepoznala važnost zadovoljstva uposlenika kao i druge benefite koje donosi ova vrsta obuka, a veliki izazov, na kom su voljni da rade, jeste implementacija rodnih politika u svom poslovanju, nulta tolerancija na diskriminaciju i seksualno uznemiravanje, kao i drugi elementri transformativnih politika”, naglašavaju iz ove fondacije.
Inače, organizacije civilnog društva često nude obuke iz finansijske pismenosti koje uključuju teme kao što su upravljanje budžetom, analiza finansijskih izvještaja, planiranje gotovinskog toka i upravljanje dugovima. Tako, na primjer, Fondacija Mozaik kroz svoj program “Startup Studio” ne samo da pruža finansijsku podršku već i organizuje radionice iz finansijske pismenosti kako bi osigurali da preduzetnici znaju kako pravilno upravljati svojim resursima.
U savremenom poslovnom okruženju, tehničke i digitalne vještine postaju sve važnije. Organizacije civilnog društva u BiH prepoznaju ovu potrebu i organizuju obuke koje pomažu preduzetnicima da se prilagode tehnološkim promjenama. Ove obuke mogu uključivati kurseve o korištenju softverskih alata za upravljanje poslovanjem, digitalnom marketingu, e-trgovini i osnovama programiranja.
Mentorski programi su još jedan važan aspekt podrške koju pružaju organizacije civilnog društva. Iskusni preduzetnici i stručnjaci pružaju mentorstvo mladim preduzetnicima, dijeleći svoja znanja i iskustva. Ovi programi omogućavaju mladim preduzetnicima da dobiju praktične savjete i podršku, što može biti presudno za uspjeh njihovih poslovnih poduhvata.
Organizacije civilnog društva takođe organizuju praktične radionice i simulacije koje omogućavaju preduzetnicima da u kontrolisanim uslovima primijene ono što su naučili. Ove aktivnosti često uključuju simulacije vođenja poslovanja, upravljanja krizama i donošenja strateških odluka. Pored toga, organizacije civilnog društva organizuju događaje za umrežavanje, kao što su poslovni forumi, konferencije i sajmovi, gdje preduzetnici mogu razmijeniti ideje, steći nova znanja i uspostaviti korisne kontakte.
Finansijska podrška i pristup kapitalu
Pristup finansijskim resursima je jedan od ključnih izazova s kojima se suočavaju preduzetnici u Bosni i Hercegovini. Organizacije civilnog društva igraju vitalnu ulogu u premošćavanju ovog jaza, omogućavajući preduzetnicima da dobiju potrebna sredstva za pokretanje i širenje svojih poslovnih poduhvata.
Mnoge OCD djeluju kao posrednici između preduzetnika i finansijskih institucija, pomažući preduzetnicima da bolje razumiju zahtjeve i procedure za dobijanje kredita i investicija. Ove organizacije pružaju podršku u pripremi potrebne dokumentacije, kao što su poslovni planovi i finansijske projekcije, što povećava šanse za uspješno dobijanje sredstava.
Iz Fondacije “Lara” ističu da su kroz grantove koje su dodjeljivali u okviru projekta “Dorpinos organizacija civilnog društva razvoju socijalnog oreduzetništva”, koji su implemntirali Fondacija lokalne demokratije iz Sarajeva i Fondacija “Lara”, podržali process jačanja kapaciteta preko 20 socijalnih preduzeća.
“Uspješno smo provele i proces javnog zagovaranja kako bi se usvojio Zakon o društvenom preuzetništvu Republike Srpske i Zakon o socijalnom preduzetništvu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Prema informacijama kojima raspolažemo, većina preduzeća koja su bila uključena u projekat i dalje se uspješno nosi sa izazovima poslovanja, tako da možemo reći da je ovo bio dobar model saradnje i pomoći”, navode iz ove fondacije.
Pored toga, kako ističu, i nadležno Ministarstvu privrede i preduzetništva Republike Srpske je dalje radilo na primjeni ovog Zakona, a nekoliko preduzeća je registrovano kao socijalna preduzeća.
“Sve ovo je značajan korak i za zapošljavanje ranjivih kategorija koje inače imaju otežan prostup tržištu rada”, naglašavaju iz Fondacije “Lara”.
U BiH postoje brojne mikrofinansijske institucije koje pružaju male kredite preduzetnicima, a OCD često sarađuju s njima kako bi obezbijedili pristup ovim izvorima finansiranja. Mikrofinansijski krediti su posebno važni za preduzetnike koji nemaju pristup tradicionalnim bankarskim uslugama zbog nedostatka kolaterala ili kreditne istorije.
Pored kredita, OCD takođe pomažu preduzetnicima da pristupe grantovima i donacijama koje nude različite međunarodne organizacije, vlade i fondacije. Ovi grantovi su često usmjereni na specifične sektore ili ciljne grupe, poput mladih preduzetnika, žena u biznisu ili ruralnih preduzetnika. Tako OCD često organizuju informativne sesije i radionice o dostupnim grantovima, pomažući preduzetnicima da identifikuju odgovarajuće programe i pripreme konkurentne aplikacije.
U posljednje vrijeme, organizacije civilnog društva u BiH sve više istražuju mogućnosti saradnje s investicionim fondovima i venture capital firmama koje su zainteresovane za ulaganje u perspektivne poslovne ideje. Ove organizacije rade na povezivanju preduzetnika s potencijalnim investitorima kroz različite platforme i događaje.
Organizacije civilnog društva takođe istražuju i promovišu alternativne izvore finansiranja kao što su crowdfunding platforme. Ove platforme omogućavaju preduzetnicima da prikupe sredstva od velikog broja pojedinaca putem interneta, često u zamjenu za proizvode, usluge ili vlasničke udjele. Organizacije civilnog društva pružaju podršku preduzetnicima u kreiranju kampanja, promociji i vođenju crowdfunding projekata.
Mreže i partnerstva
Mreže i partnerstva su ključni elementi za razvoj i jačanje preduzetničkog ekosistema u Bosni i Hercegovini. Organizacije civilnog društva igraju vitalnu ulogu u uspostavljanju i održavanju ovih mreža, omogućavajući preduzetnicima da se povežu, razmijene znanja i resurse te pronađu nove prilike za rast i razvoj.
Zahirović naglašava da su partnerstva veoma bitna za razvoj preduzetništva jer omogućavaju pristup kupcima, resursima, informacijama, i podršci koji su neophodni za rast i održivost preduzeća.
“OCD često omogućavaju finansijsku i tehničku podršku preduzetnicima. Povezuju preduzetnike u zadruge ili udruženja radi zajedničkog nastupa i povoljnijeg položaja u poslovnim odnosima sa kupcima i dobavljačima, organizuju manifestacije, sajmove, susrete, radionice i sl. Dodatno, OCD izrađuju i upravljaju online platformama koje omogućavaju povezivanje preduzetnika sa tržištem nabave i prodaje. Kroz mreže i i partnerstva za razvoj preduzetništva, OCD lobiraju kod vlasti zahtjeve svojih članica”, ističe Zahirović.
Organizacije civilnog društva često organizuju različite događaje, forume, konferencije i sajmove koji okupljaju preduzetnike, investitore, predstavnike vlade i druge relevantne aktere. Ovi događaji pružaju platformu za razmjenu ideja, iskustava i najboljih praksi.
Organizacije civilnog društva aktivno rade na povezivanju preduzetnika iz BiH s regionalnim i međunarodnim mrežama, što im omogućava da prošire svoje poslovne horizonte i pristupe novim tržištima. Organizacije kao što je “Balkans Youth Council” pomažu mladim preduzetnicima iz BiH da se povežu s kolegama iz drugih balkanskih zemalja, stvarajući regionalne mreže podrške i saradnje. Međunarodne mreže, poput “Global Entrepreneurship Network” (GEN), takođe pružaju prilike za umrežavanje, obuku i razmjenu resursa na globalnom nivou.
Lokalna partnerstva između preduzetnika, organizacija civilnog društva, obrazovnih institucija i lokalnih vlasti ključna su za izgradnju snažnog preduzetničkog ekosistema. Organizacije civilnog društva često iniciraju i posreduju u uspostavljanju ovih partnerstava, pomažući preduzetnicima da iskoriste lokalne resurse i podršku.
U savremenom poslovnom okruženju, digitalne mreže i online platforme postaju sve važnije za umrežavanje i saradnju. Organizacije civilnog društva razvijaju i podržavaju online platforme koje omogućavaju preduzetnicima da se povežu, razmijene znanja i resurse te pronađu nove poslovne prilike.
Organizacije civilnog društva često iniciraju i učestvuju u zajedničkim projektima i inicijativama koje uključuju preduzetnike, donatore, investitore i druge relevantne aktere. Ovi projekti mogu biti usmjereni na različite aspekte preduzetništva, kao što su inovacije, održivi razvoj, socijalno preduzetništvo ili digitalizacija.
Zagovaranje povoljnijih zakonodavnih okvira
Efikasni zakonodavni okviri su ključni za razvoj preduzetništva, a organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini igraju važnu ulogu u zagovaranju politika koje poboljšavaju poslovno okruženje. Kroz aktivno zagovaranje, organizacije civilnog društva se zalažu za reforme koje smanjuju birokratske barijere, olakšavaju poslovanje i podstiču ekonomski rast.
Edin Zahirović ističe da su najčešći načini lobiranja analize postojećeg stanja i uočavanje određenih nedostataka, zatim iskazivanje stavova i učešće na raspravama i konferencijama, direktno lobiranje i sastanci sa predstavnicima vlasti, dostavljanje komentara na legislativu, kao i organizacije protesta, javne i medijske kampanje te monitoring politika koje se tiču preduzetništva.
Iz Fondacije “Lara” ističu da oni kao organizacija civilnog društva, kao i one sa kojima sarađuju, koriste javno zagovaranje.
“Zagovaračke aktivnosti su javne, otvorene, uključuju istraživanje, mapiranje potreba i izradu inicijativa za unapređenje zakonskih okvira ili politika”, navode iz ove fondacije.
Inače, prvi korak u zagovaranju za povoljnije zakonodavne okvire je identifikacija postojećih prepreka koje ometaju preduzetnike. Organizacije civilnog društva često sprovode istraživanja, ankete i konsultacije s preduzetnicima kako bi razumjeli konkretne probleme s kojima se suočavaju. Ove informacije omogućavaju organizacijama civilnog društva da precizno definišu ključne oblasti koje zahtijevaju zakonodavne reforme.
Nakon identifikacije prepreka, organizacije civilnog društva rade na razvoju konkretnih politika i preporuka za poboljšanje zakonodavnih okvira. Ove preporuke se zasnivaju na analizi najboljih praksi iz drugih zemalja, kao i na potrebama lokalnih preduzetnika. Organizacije civilnog društva često angažuju stručnjake iz različitih oblasti kako bi razvili detaljne prijedloge politika koji su prilagođeni specifičnostima poslovnog okruženja u BiH.
Organizacije civilnog društva aktivno učestvuju u dijalogu s vladinim institucijama i zagovaraju usvajanje predloženih politika i reformi. Ova aktivnost uključuje organizovanje sastanaka, radionica i javnih rasprava s predstavnicima vlasti, gde organizacije civilnog društva predstavljaju svoje preporuke i argumente za promjene. Kroz ove aktivnosti, organizacije civilnog društva pomažu vlastima da razumiju potrebe preduzetnika i važnost reformi za ekonomski razvoj zemlje.
Pored direktnog dijaloga s vlastima, OCD često sprovode kampanje javnog zagovaranja kako bi podigli svijest o potrebi za zakonodavnim reformama. Ove kampanje mogu uključivati medijske aktivnosti, javne događaje, peticije i druge oblike angažovanja javnosti. Cilj je mobilisati širu javnost i stvoriti pritisak na donosioce odluka da usvoje potrebne reforme.
Nakon usvajanja zakonodavnih reformi, organizacije civilnog društva nastavljaju da prate njihovu primjenu i evaluiraju njihov uticaj na poslovno okruženje. Ova aktivnost uključuje prikupljanje podataka, sprovođenje anketa i analizu efekata reformi na preduzetnike. Organizacije civilnog društva koriste ove informacije kako bi identifikovali daljnje potrebe za reformama i prilagodili svoje preporuke.
Generalno gledano, iako često proskribovane, organizacije civilnog društva daju nemjerljiv doprinos poboljšanju uticaja preduzetništva na socioekonomski razvoj BiH.
