Javna ustanova “Vode Srpske” se početkom ove nedjelje pohvalila da je, izgradnjom visokog parapetnog zida dužine 400 metara, započela gradnja prve dionice Drinskog nasipa, kojeg mještani naselja uz obalu rijeke Drine od granice sa Gradom Zvornik na području Bijeljine čekaju godinama.
Iz ove JU, zadužene za upravljanje vodotokovima u Republici Srpskoj, su precizirali da se radi o dionici nasipa od ušća rijeke Janje u Drinu do ustave u Janji u dužini od 2.816,80 metara, kao najkritičnijem dijelu za odbranu Semberije od poplava rijeke Drine. Na toj dionici podiže se klasični zemljani nasip u dužini oko 2.400 metara, a podignuti parapetni zid je sastavni dio te dionice drinskog nasipa.
“Izvođač radova na ovom projektu, konzorcijum „Bijeljina put – Prijedor putevi“ realizuje radove prema planiranoj dinamici, mašine i ljudstvo svakodnevno su na terenu. Po završetku radova širina krune zemljanog dijela nasipa biće šest metara. Takav nasip, uz armirani parapetni zid, zaštitiće ovaj dio Semberije od visokih vodostaja. Drinski nasip u Semberiji je jedan od prioriteta Vlade Republike Srpske, koja je obezbijedila finansijska sredstva u iznosu oko 2,4 miliona konvertibilnih maraka za izgradnju prve dionice nasipa. Vlada Republike Srpske nastaviće finansiranje dalje izgradnje Drinskog nasipa, kako bi Semberija u potpunosti bila zaštićena od poplava rijeke Drine” – informacije iz JU “Vode Srpske”.
Iz Neformalne grupe građana „Za legalnu i nekontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj“ su kao reakciju na ove informacije izrazili očekivanja da će ova ustanova umjesto pravdanja zašto davno ranije nije započela realizacija ovog projekta, već su i obezbjeđena milionska sredstva od Svjetske banke potrošena na manje važnije strane u zaštiti od poplava, početi napokon da se odgovorno odnosi prema problemu zaštite od poplava građana Bijeljine i Semberije.
„Osim pravdanja, rukovodstvo „Voda Srpske“ su opravdane kritike na svoj račun usmjeravali na gradonačelnika Bijeljine Ljubiša Petrović i poslanike opozicije u NSRS, koji su njih kritikovali, pa i prema nama koji smo ih unazad četiri godine, na uličnim i drugim promo akcijama i istupima u javnosti pitali „gdje su nasipi“. Poplave 2010. i 2014.godine nisu izgleda bili dovoljna opomena da zaštii stanovništvo duž korita rijeke Drine do ušća u rijeku Savu. U ovim poslednjim samo je Bijeljina imala 400 miliona KM materijalne štete. Umjesto da se prioritetno riješi problem plavljenja rijeke Drine na ovom području RS i obezbijeđena su potrebna sredstva, strani finansijeri planiranih radova su povukli svoja sredstva i to ona koja nisu uspjeli nadležni za upravljanje vodotokom potrošiti za sasvim druge namjene. Ne znamo ni da li je gradonačelnik Bijeljine Petrović u pravu kada tvrdi da ovih prvih 2,8 kilometara, gdje su započeti radovi ne obezbjeđuje zaštitu od poplava i da se radi, kako on tvrdi, pogrešna dionica” – reakcija je iz NGG.
Podsjećamo, obezbijeđena kreditna sredstva Svjetske banke za izgradnju kompletne trase Drinskog nasipa u Semberiji u dužini oko 33 kilometra nisu realizovana i taj proces je prije pet godina zaustavljen. JU je krivicu za to prebacila na gradsku vlast u Bijeljini zbog nerješavanja imovinskih odnosa na trasi Drinskog nasipa, što je, po njima, bila obaveza gradske uprave Grada Bijeljina.
Prebacivanju odgovornosti za višegodišnje kašnjenje gradnje Drinskog nasipa “Vodama Srpske” pridružio se nedavno i predsjednik RS Milorad Dodik, žaljenjem i što je gradska vlast politički suprostavljena republičkoj.
“Saradnja sa gradskim vlastima je bila nikakva. To je rezultiralo činjenicom da nije završen Drinski nasip jer još nije dobijena građevinska dozvola za šta je nadležna Gradska uprava. Bazična činjenica je da posljednje četiri godine nismo dobili riješene imovinsko-pravne odnose za rješavanje Drinskog nasipa i da sada nemamo građevinsku dozvolu, a da je novac obezbijeđen prije šest godina” – izjavio je Dodik na ovu temu prilikom poslednje posjete Bijeljini.
A, od 2014.godine i katastrofalnih poplava koje su pogodile i Bijeljinu bilo je više obećanja izgradnje 33 kilometra planirano Drinskog nasipa, sa čvrstim najavama vlasti na republičkom nivou i “Voda Srpske” da će projekat vredan 24 miliona maraka biti finansiran kreditom Svetske banke, čiji je garant Vlada Republike Srpske. Čak je 2018.godine tadašnji pomoćnik ministra za vodoprivredu Čedomir Stojanović, najavljivao da izgradnja Drinskog nasipa počinje uz donji tok reke Janje, a prva faza podrazumeva deo nasipa dužine 4,6 kilometara.
“Imajući u vidu da Drina nije čitavim tokom granica između RS i Srbije, nasip je morao da ide isključivo teritorijom RS, pa imamo dio teritorije, katastarskih opština Bogatić i Badovinci, koji će ostati u nebranjenom delu. Očekujemo da taj projekat traje tri godine i da kompletan nasip bude završen 2021. ili 2022.godine” – njegova je izjava i još jedno je od neispunjenih obećanja republičkih vlasti.
“Bojimo se da su i ovih svega deset odsto obezbijeđenih sredstva od potrebnih za gradnju Drinskog nasipa u svrhu umirivanja nezadovoljnih građana grada Bijeljina, Janje, Amajlija, Popova, Balatuna i drugih naselja koja su nezaštićena od poplava i željno iščekuju kada će imati mirniji san prilikom obilnijih padavina. Kako je ovo izborna godina, vjerovatno i zbog toga se vlasti trude da ubijede građane da brinu o problemu zaštite od poplava, a i ovo što se radi samo kap u moru potrebnog za potpunu zaštitu Bijeljine” kažu iz NGG.
