Šest od sedam rudnika iz sastava Elektroprivrede BiH prošle godine napravilo je gubitak od 77 miliona KM i on je najveći u posljednjih pet godina. Od 2017. prihodi ovih rudnika konstantno padaju i danas su manji za preko 53 miliona KM, plate i doprinosi se ne isplaćuju redovno, državi se duguje za poreze i koncesione naknade pa su kratkoročne obaveze na kraju prošle godine iznosile skoro 800 milion KM što je znatno više nego ranije. Analiza koju je uradio Transparency International u BiH (TI BiH) pokazuje je su rudnici u većini slučajeva prezaduženi i da imaju ograničene mogućnosti da kroz zaduženje unaprijede poslovanje.
Uprkos teškoj finansijskoj situaciji brojni su primjeri nesavjesnog poslovanja, sumnjivih javnih nabavki, neracionalnih poslovnih odluka i izvlačenja novca iz kase ovih preduzeća što ukazuje na mogućnost pojave korupcije. Revizori primjećuju da je to posebno vidljivo kod iznajmljivanja mehanizacije i opreme gdje se kroz netransparentno postupke milionski ugovori često dodjeljuju istim firmama a na štetu ovih javnih preduzeća.
Rudnici “Kreka” Tuzla danas imaju preko 23 miliona KM manje prihode nego prije pet godina a akumulirani gubitak je odavno premašio vrijednost kapitala te samo prošle godini iznosio je preko 30 miliona KM. Preduzeće ima ogromna dugovanja pa je na kraju prošle godine iskazalo 270 miliona kratkoročnih obaveza što je znatno više nego u ranijim izvještajima.
Bez obzira na tešku finansijsku situaciju i višak zaposlenih uprava nalazi milione za privatne firme od kojih iznajmljuje mašine i radnike. TI BiH je još ranije podnio krivičnu prijavu protiv uprave rudnika koja je bez tendera podijelila skoro milion maraka firmama Junuzović Kopex,Titanic d.o.o., MHI Company i Cayenne Company koje konstantno dobijaju ove poslove ali je ista praksa nastavljena do danas.
Samo ove godine prve dvije navedene firme su zbog krajnje hitnosti, putem jednog pregovaračkog postupka dobile 1,3 miliona KM za iznajmljivanje mašina a Junuzović Kopex je prošle i ove godine dobio ugovore vrijedne 6,5 miliona KM. Ovdje je potrebno napomenuti da ovi dobavljači godinama dobijaju tendere a onda pokreću sudske sporove zbog neplaćanja koji se rješavaju u njihovu korist čime se stvaraju dodatni troškovi po osnovu zateznih kamata.
Federalni revizor je u posljednjem izvještaju postavio pitanje svrhe ulaganja tolikog novca u tuđu mehanizaciju i navodi da se za preko 6 miliona koliko su isplatili firmi Junuzović Kopex mogao kupiti značajan dio opreme koja se iznajmljuje.
RMU Breza ima istu praksu a samo prošle godine platili su firmi Junuzović Kopex 2,3 miliona KM za izvođenje radova eksploatacije uglja na lokalitetu površinskog kopa “Koritnik II”. Na tom poslu 2019. angažovali su firmu TRGOŠPED i platili preko 2 miliona KM zbog krajnje hitnosti jer im je jedan od ponuđača uložio žalbu na tender što po zakonu nikako nije moglo biti opravdanje. Rudnik u posljednje četiri godina povećava broj zaposlenih uprkos činjenici da se prihodi ovog preduzeća značajno smanjuju danas su manji za preko 15 miliona KM nego 2017. godine.
U ovom periodu, došlo je do značajnog povećanja kratkoročnih obaveza za preko 21 milion KM najviše zbog dugovanja za plate a prošle godine rudnik je imao najveći gubitak u posljednjih 5 godina.
RMU Kakanj od 2017. godine kada je poslovao pozitivno konstantno bilježi gubitke i pad prihoda a samo prošle godine iskazali su gubitak od 9,5 miliona KM. Ovaj rudnik kao i ostali izdvaja značajna sredstva svake godine za angažovanje privatnih mašina a samo prošle godine pomenutoj firmi Trgošped (koja iznajmljuje mašine RMU Zenica i RMU Breza) platili su oko 960 000 KM. Revizori su primjetili da se gorivo ove privatne firme skladišti u istom rezervoaru u kojem se nalazi dizel gorivo Rudnika Kakanj koje je oslobođeno plaćanja putarina. Zato se nisu mogli uvjeriti da se ovo dizel gorivo oslobođeno vrijedno nekoliko miliona KM na koje se ne plaća putarina zaista i potrošilo u svrhu proizvodnje.
Skladištenje u istom rezervoaru vlastitog dizel goriva na koje se ne plaća putarina i tuđeg dizel goriva koje nije nabavljeno pod istim uslovima, nije u skladu sa zakonskim propisima i nije dobra poslovna praksa, navodi se u izvještaju Ureda za reviziju institucija u FBiH.
RMU Abid Lolić Travnik prošle godine napravio je gubitak od milion KM a znatno je povećao kratkoročne obaveze prvenstveno zbog dugovanja za plate. Uprkos gubicima i teškoj finansijskoj situaciji menadžment je sebi prethodnih godina povećavao plate a u posljednjem izvještaju federalni revizor nije mogao potvrditi opravdanost uvećanja plaća menadžmentu i neproizvodnim radnicima.
–Predviđena povećanja plaća za zaposlene u neproizvodnim organizacionim jedinicama nisu osnovana niti opravdana, jer nisu direktno vezana za ostvarenje proizvodnje. S obzirom na to da je ugovorima sa direktorom i izvršnim direktorima utvrđeno da nemaju pravo na stimulaciju, plaćeni prekovremeni rad i rad u komisijama, obračun i isplata ovih naknada na plaću nisu opravdane, navodi federalni revizor i dodaje da je direktoru na ime ovih naknada u jednom mjesecu plata uvećana za 255 KM, a da nije umanjen topli obrok.
Ovo preduzeće svake godine sa firmom Kakanj-Promet zaključi ugovor za prevoz uglja prema termoelektranama čija se vrijednost kretala između 275-476 hiljada KM. Zatim se cijena ovih usluga dodatno povećavala kroz pregovaračke postupke a samo u jednoj godini zbog krajnje hitnosti i nepredviđene situacije, firmi Kakanj-Promet je dodijeljeno 813.500 KM za prevoz 50.000 tona uglja. Ugovor je zaključen na 12 mjeseci, zbog čega revizor nije mogao potvrditi da je stvar hitna i da se nije mogao raspisati tender, posebno zbog toga što je ista stvar napravljena i 2017. godine kada je istoj firmi na isti način, za prevoz iste količine uglja plaćeno 738.000 KM.
RMU Zenica je za pet godina nagomilao preko 96 miliona KM gubitaka a prihodi ovog rudnika smanjuju se već tri godine i mogu pokriti samo plate zaposlenih. Na kraju prošle godine akumulirani gubici iznosili su preko 220 miliona KM i dostigli su 92,24% visine osnovnog kapitala.
Da je finansijsko stanje u ovom preduzeću gore nego što se prikazuje potvrdio je nezavisni revizor budući da nisu realno procijenjene obaveze koje su nastale po osnovu primanja zaposlenih kao ni ostali dugovi. Ovo preduzeće koje eksploatiše značajne prirodne resurse nije potpisalo ugovore o koncesijama sa nadležnim državnim institucijama tako da će i ove obaveze doći na naplatu a rudnik ima zakonsku obavezu da obnovi zemljište korišteno za vađenje minerala. U negativnom revizorskom izvještaju navodi se da rudnik nije izvršio procjene u vezi sa budućim troškovima koji će nastati po ovom osnovu.
RMU Đurđevik od 2017. godine takođe posluje negativno i za četiri godine napravio je preko 25 miliona KM gubitaka.
I pored teške finansijske situacije i činjenice da je bivše rukovodstvo nedavno osuđeno zbog nezakonitih nabavki goriva od firme Junizović Kopex, favorizovanje ove kompanije nastavljeno je i dalje. Samo prošle godine od ove privatne firme nabavili su gorivo vrijedno preko 1,4 miliona KM putem tri pregovaračka postupaka za koje je opravdanje bilo krajnja hitnost uzrokovana nepredvidivim događajima. U jednom postupku navode da je razlog hitnosti taj što je HIFA Oil uložila žalbu na tender, što po zakonu ne može biti opravdanje jer je preduzeće samo sebe dovelo u tu situaciju.
Od svih rudnika iz sastava Elektroprivrede BIH samo je Rudnik Gračanica svih prethodnih godina posluje pozitivno a preduzeće je u istom periodu smanjilo troškove na plate i broj zaposlenih.
Analiza koju je uradio TI BiH jasno pokazuje da je finansijska situacija u rudnicima Elektroprivrede BiH jako loša i da bez reformi koje se godinama odlažu stanje može biti samo teže. TI BiH godinama upozorava na problem prekomjernog zapošljavanja i zloupotrebe resursa ovih javnih preduzeća ali uprkos tome ovakva praksa je nastavljena. Bez obzira na sudske presude i upozorenja revizora, privilegovana privatna preduzeća godinama u rudnicima dobijaju unosne poslove od kojih ostvaruju milionsku dobit dok rudnici gomilaju dugove.
Rukovodstvo Elektroprivrede BIH je nedavno priznalo da ima preko 2.200 radnika viška i da se ovaj broj isključivo odnosi na administrativno osoblje, dok je naglašen nedostatak proizvodnih radnika na šta je TI BiH godinama ranije ukazivao. Skupština JP Elektroprivrede BiH je donijela odluku o davanju dugoročnih pozajmica rudnicima uglja radi rješavanja viška zaposlenih i drugih dugovanja.
Kompletna analiza dostupna je na ovom linku
